Volay se pami bèt ki elve pi entansifman sou planèt la, ak plizyè milya poul, kanna, kodenn ak zwa ki elve epi touye chak ane. Nan fèm endistriyèl yo, poul ki elve pou vyann (poul griye) yo manipile jenetikman pou yo grandi vit yon fason ki pa natirèl, sa ki lakòz defòmasyon douloure, defisyans ògàn, ak enkapasite pou mache byen. Poul ponn ze yo sibi yon lòt kalite touman, yo fèmen nan kaj batri oswa etab ki twò chaje kote yo pa ka louvri zèl yo, angaje yo nan konpòtman natirèl, oswa chape anba estrès pwodiksyon ze san rete a.
Kodenn ak kanna fè fas ak menm mechanste a, yo leve nan abri ki sere ki pa gen anpil aksè a deyò. Elvaj selektif pou kwasans rapid lakòz pwoblèm zo, bwete, ak detrès respiratwa. Zwa yo, an patikilye, yo eksplwate pou pratik tankou pwodiksyon fwa gra, kote manje fòse lakòz soufrans ekstrèm ak pwoblèm sante alontèm. Nan tout sistèm elvaj volay, mank anrichisman anviwònman ak kondisyon lavi natirèl diminye lavi yo nan sik konfinman, estrès, ak lanmò twò bonè.
Metòd abataj yo agrave soufrans sa a. Tipikman, yo mare zwazo yo tèt anba ak chenn, yo etoudi yo—souvan san efikasite—epi answit yo touye yo sou liy pwodiksyon ki ap deplase rapidman kote anpil rete konsyan pandan pwosesis la. Abi sistemik sa yo mete aksan sou pri kache pwodwi bèt volay yo, ni an tèm de byennèt bèt yo ni an tèm de konsekans jeneral agrikilti endistriyèl la sou anviwònman an.
Lè kategori sa a egzamine sitiyasyon difisil bèt volay yo, li souliye bezwen ijan pou nou repanse relasyon nou ak bèt sa yo. Li atire atansyon sou santiman yo, lavi sosyal ak emosyonèl yo, ak responsablite etik pou mete fen nan nòmalizasyon jeneral eksplwatasyon yo a.
Poul ki siviv kondisyon terib nan etab poul griye oswa kaj batri yo souvan sibi plis mechanste toujou lè y ap transpòte yo nan labatwa. Poul sa yo, ki elve pou grandi vit pou pwodiksyon vyann, andire lavi nan konfinman ekstrèm ak soufrans fizik. Apre yo fin andire kondisyon sal ak chaje nan etab yo, vwayaj yo nan labatwa a se yon vrè kochma. Chak ane, plizyè dizèn milyon poul soufri zèl ak janm kase akòz move tretman yo sibi pandan transpò a. Zwazo frajil sa yo souvan voye toupatou epi maltrete, sa ki lakòz blesi ak detrès. Nan anpil ka, yo emoraji jiskaske yo mouri, yo pa kapab siviv chòk yo genyen lè yo plen nan kaj ki twò chaje. Vwayaj la nan labatwa a, ki ka lonje sou plizyè santèn kilomèt, ajoute nan mizè a. Poul yo byen sere nan kaj san espas pou yo deplase, epi yo pa ba yo ni manje ni dlo pandan..










