I le Aso e tetee atu ai i le Taua a le Lalolagi (Iuni 25), ua aufaatasi ai tagata taʻitoʻatasi i le lalolagi aoao e lagolagoina le faitau afe o povi poʻa ua fasiotia masani i tauaga povi i tausaga taʻitasi.
O nei manu mataʻutia, e pei o meaola uma, e moomoo mo se olaga filemu ma e tatau ona tatou puipuia. A o tatou faamanatuina lenei aso tāua, e tāua tele le iloaina o le leoleoina o povi e sili atu nai lo se aso e tasi i le kalena. O lenei tusiga o loʻo faʻamatalaina ai ni laasaga faʻatino e fa e mafai ona e faia e siamupini ai le mafuaʻaga o povi, e le gata i le World Anti-Bullfighting Day, ae o aso uma. Mai le a'oa'oina o isi e uiga i le saua o le tau'a povi i le ta'utino e aua lava ne'i lagolagoina ia mea, e mafai e au taumafaiga ona faia se aafiaga taua i le fa'amutaina o lenei faiga fa'atauva'a. Faitau pea e iloa ai le auala e mafai ai ona e saosaolaumea i se lalolagi ua le toe afaina ai povi i sauaga valea. 3 min faitau
I le World Anti-Bullfighting Day (Iuni 25) , fai lau vaega e tautala atu ai mo le faitau afe o povi o loʻo fasia faʻaleagaga i taugaʻi toto i tausaga taʻitasi. E pei o isi manu uma, e mananaʻo povi e ola filemu—ma latou te manaʻomia lau fesoasoani.

O auala faigofie nei e fa e mafai ai ona e faia se gaioiga mo povi ile World Anti-Bullfighting Day ma tua atu.
1. A'oa'o au uo ma aiga e uiga i le sauā o tau'a povi.
E masani ona faaseseina e i latou o loo lagolagoina le tauau a povi ina ia taumafai e taʻutonuina le fasiina o i latou i ni vaaiga mataʻutia—ae o nei manu e lē mafai lava ona filifili e auai i le faamasaatoto. Afai e te iloa se tasi e auai pe matamata i tauaga povi, ia faamatala atu ia i latou e faapea o povi o loo lagonaina tagata taitoatasi o e, i le natura, latou te fausia ni fausaga faigata ma o loo puipuia o latou uso a lafu. O povi e fa'aaogaina i tauga povi e masani ona tumau i le tiga ma le umi o le oti.
I se fusuaga masani, e tui soo e tagata ma talepe povi seia oo ina latou vaivai tele ma le mautonu mai le toto maligi e puipuia ai i latou lava. O le tele o povi o loo mataala pea—ae ua pipili—pe a toso ese mai se malae. Ina ia ave i le fale le feʻau o le faʻatauvalea o le faʻasauā, ae le o le aganuu, faʻasoa PETA Latino's bullfighting PSA i luga o ala o faasalalauga lautele.
2. Tautino e le auai pe matamata i se tausuaga povi.
O le pisinisi tau povi e faʻalagolago i tagata matamata, o lona uiga e mafai ona e fesoasoani i le naʻo le le tasi. Aua le auai i se tauaga povi, matamata i se tasi i luga o le TV, pe auai i mea e pei o le Running of the Bulls a Pamplona.
3. Auai i se tetee e tetee atu ai i le tau povi.
O leo uma e fesoasoani i le auina atu o se feʻau mamana i le au faʻatauvaʻa ma tagata filifilia. Mai le tafanaina o grenades asu mumu i Lima, Peru, i le faia o se mataala mo le fasi povi i Tijuana, Mekisiko, PETA ma isi povi puipuia ua faamanino mai o le tetee atu i le taua o povi o loo faaauau pea ona maua le malosi. Auai i le Vaega Fa'atino a le PETA e 'auai i fa'alavelave i le lumana'i, pe fa'atulaga sau lava fa'ata'ita'iga ma la matou fesoasoani .
4. Uunaia ta'ita'i fa'aaloalogia e fai se gaioiga.
O le faatuputupulaia o teteega i tauaga povi i le lalolagi aoao ua iʻu ai i le faasāina o le vaaiga sauā i le tele o nofoaga, e aofia ai setete o Mekisiko o Coahuila, Guerrero, Quintana Roo, Sinaloa, ma Sonora faapea ma Kolomupia. O loo faia pea nei faaaliga sauā i atunuu e fitu: Ekuatoa, Falani, Mekisikō, Peru, Potukale, Sepania, ma Venesuela. I Sepania, e tusa ma le 35,000 povi e fasiotia i tauaga o povi i tausaga taʻitasi. Valaau ia Pope Francis e taʻusalaina le sauaina o povi:
Puipui Bulls i Aso Uma
Mo PETA ma isi leoleo povi i le salafa o le lalolagi, o aso uma o le Anti-Bullfighting Day. Fa'asoa atu lenei itulau i luga o fa'asalalauga fa'aagafesootai e fa'aauau pea le malosi!
Matau: o lenei ie na muamua lomia i le Peta.org ma atonu e leʻo atagia mai i manatu o le Humane Foundation.