I le fa'atupuina o fa'amatalaga e uiga i le fa'amaninoina o manu, Effective Altruism (EA) ua tula'i mai ose fa'aupuga fefinaua'i e fa'amalosia ai tagata mau'oa e foa'i atu i fa'alapotopotoga ua manatu e sili ona lelei i le fo'ia o fa'afitauli o le lalolagi. Ae ui i lea, o le auala a le EA e leʻi aunoa ma ni faitioga. Fai mai le au faitio, o le faalagolago o le EA i foai e le amanaiaina le manaomia o suiga faiga ma faaupufai, e masani ona ogatusa ma mataupu faavae aoga e faamaonia ai toetoe lava o soo se gaioiga pe afai e taitai atu ai i se lelei sili atu. O lenei faitioga e faʻalautele atu i le malo o faʻasalalauga manu, lea na faʻavaeina ai e le EA faʻalapotopotoga poʻo fea faʻalapotopotoga ma tagata taʻitoʻatasi e maua tupe, e masani ona faʻateʻaina leo faʻatauvaʻa ma isi auala.
"The Good It Promises, The Harm It Does," faʻasaʻo e Alice Crary, Carol Adams, ma Lori Gruen, o se aofaʻiga o tala e suʻesuʻe ai le EA, aemaise lava lona aʻafiaga i faʻasalalauga manu. O loʻo finau le tusi o le EA ua faʻaseseina le laufanua o faʻasalalauga manu e ala i le faʻalauiloaina o tagata taʻitoʻatasi ma faʻalapotopotoga aʻo le amanaʻiaina o isi atonu e tutusa pe sili atu le aoga. O tala e manaʻomia se toe iloiloga o mea e aofia ai le faʻamalosia lelei o manu, faʻamaonia le faʻafefea e leoleo faitotoʻa o le EA e masani ona le amanaiaina tagata faʻatupu faʻalapotopotoga, faʻalapotopotoga, tagata lanu, ma fafine.
Polofesa Gary Francione, o se tagata iloga i le filosofia o aia tatau a manu, o loʻo tuʻuina mai ai se iloiloga mataʻutia o le tusi, ma faʻamalosia ai le felafolafoaiga e le gata ina taulaʻi i luga o ai e mauaina tupe ae faʻapea foʻi i luga o faʻavae faʻavae o le faʻalauiloaina o manu lava ia. E fa'atusatusa e Francione ni fa'ata'ita'iga iloga se lua: o le faiga o le toe fuata'iga, lea e sailia ai le fa'aleleia atili o le soifua manuia o manu, ma le faiga fa'aleaogaina, lea na ia fautuaina. O le mea mulimuli e manaʻomia le faʻaumatia atoa o le faʻaogaina o manu ma faʻalauiloaina le veganism o se mea taua.
Ua faitioina e Francione le tulaga toe fuataʻi, ma finau e faʻaauauina le faʻaogaina o manu e ala i le fautua mai o loʻo i ai se auala faʻaletagata e faʻaaoga ai manu. Na ia finau e faapea o suiga o le uelefea ua le mafai ona faaleleia atili le soifua manuia o manu, ona o manu o loʻo faʻatatauina o mea totino o latou fiafiaga e lua i le tamaoaiga. Nai lo lena, Francione siamupini le abolitionist auala, lea e manaomia ai le aloaia o manu o ni tagata e le o ni tagata ma le aia tatau e le faʻaaogaina e fai ma oloa.
O loʻo faʻamatalaina foi e le tusi le mataupu o leo faʻatauvaʻa i totonu o le faʻalauiloaina o manu, faʻapea o le EA e faʻaalia le fiafia i faʻalapotopotoga faʻaletupe tetele i luga o tagata faʻalotoifale poʻo tagatanuu ma isi vaega faʻatauvaʻa. A'o fa'ailoa e Francione le fa'amaoni o nei faitioga, na ia fa'amamafaina o le mataupu muamua e le na'o ai e fa'atupeina ae o le talitonuga fa'avae o le toe fuata'iga lea e pulea ai le gaioiga.
O le mea moni, o le iloiloga a Francione o le "The Good It Promises, The Harm It Does" e manaʻomia ai se suiga faʻataʻitaʻiga i le faʻalauiloaina o manu.
Na ia finau mo se gaioiga e matuaʻi tuuto atu i le soloia o le faʻaaogaina o manu ma faʻalauiloaina le veganism e avea o se faʻavae amio. O lenei, e talitonu o ia, ua na o le pau lea o le auala e foia ai mafuaʻaga o le faʻaogaina o manu ma ausia ai le alualu i luma anoa. I le fa'atupuina o fa'asalalauga i le fa'aupuga o manu, ua tula'i mai le Effective Altruism (EA) ose fa'aupuga fefinaua'i e fa'amalosia ai tagata mau'oa e foa'i atu i fa'alapotopotoga ua manatu e sili ona lelei i le fo'ia o fa'afitauli o le lalolagi. Ae ui i lea, o le auala a le EA e leʻi aunoa ma ni faitioga. Fai mai le au faitio, o le faalagolago o le EA i foaʻi e le amanaiaina le manaʻomia o suiga faʻapolokiki ma faiga faʻapolokiki, e masani ona ogatusa ma taʻiala faʻaoga e faʻamaonia ai toetoe lava o soʻo se gaioiga pe a oʻo atu i se mea e sili atu ona lelei. O lenei faitioga e faʻalautele atu i le malo o faʻasalalauga manu, lea na faʻaalia ai e le EA le faʻaogaina o faʻalapotopotoga ma tagata taʻitoʻatasi e maua tupe, e masani ona faʻateʻaina leo faʻatauvaʻa ma isi auala.
"The Good It Promises, The Harm It Does," faʻatonutonu e Alice Crary, Carol Adams, ma Lori Gruen, o se aofaʻiga o essays e suʻesuʻe ai le EA, aemaise lava lona aʻafiaga i faʻasalalauga manu. Fai mai le tusi, ua fa'aseseina e le EA le laufanua o le faʻalauiloaina o manu e ala i le faʻalauiloaina o tagata taʻitoʻatasi ma faʻalapotopotoga aʻo le amanaiaina isi atonu e tutusa pe sili atu le aoga. O tala e valaau mo se toe iloiloga o mea e aofia ai le lelei o le faʻamalosia o manu, faʻamaonia le faʻafefea e leoleo faitotoʻa o le EA e masani ona le amanaʻia ai tagata faʻatupu faʻalapotopotoga, faʻalapotopotoga, tagata lanu, ma fafine.
Polofesa Gary Francione, o se tagata iloga i le filosofia o aia tatau a manu, o loo tuuina mai se iloiloga taua o le tusi, ma faamamafa ai o le felafolafoaiga e le gata e tatau ona taulai atu i le tagata e mauaina tupe ae faapea foi i faavae talitonuga o le lagolagoina o manu lava ia. E fa'atusatusa e Francione ni fa'ata'ita'iga iloga se lua: o le faiga o le toe fuata'iga, lea e sa'ilia le fa'aleleia atili o le soifua manuia o manu, ma le auala e fa'aumatia ai, lea na ia fa'atupuina. O le mea mulimuli e mana'omia le fa'amalo atoatoa le fa'aogaina o manu ma fa'alauiloa le vegan e avea ma se mana'oga tau amio.
Ua faitioina e Francione le tulaga o le toe fuata'iga, ma finau ai e faaauauina le fa'aogaina o manu e ala i le fautua mai o lo'o i aise auala fa'aletagata e fa'aoga ai manu. Fai mai a ia, o suiga o le uelefea ua le mafai ona faaleleia atili le soifua manuia o manu, ona o manu o loʻo faʻatatauina o mea totino e faʻaluaina ona manaʻoga i le tamaoaiga. Nai lo lena, o Francione e siamupini le auala e faʻaumatia ai, lea e manaʻomia ai le faʻaalia o manu e le o ni tagata e iai le aia tatau e le faʻaaogaina e fai ma oloa.
O loʻo faʻamatalaina foi e le tusi le faʻafitauli o leo faʻatauvaʻa i totonu o le faʻasalalauga manu, faʻapea o le EA e foliga mai e fiafia i faʻalapotopotoga faʻaletupe tetele i luga o tagata faʻalotoifale poʻo tagatanuu ma isi vaega faʻatauvaʻa. E ui ina faailoa e Francione le aoga o nei faitioga, ae na ia faamamafaina o le mataupu autu e le na o ai e faatupeina ae o le talitonuga faavae o le toe fuataina lea e pulea ai le gaioiga.
O le mea moni, o le iloiloga a Francione o le "The Good It Promises, The Harm It Does" e manaʻomia ai se suiga faʻataʻitaʻiga i le faʻalauiloaina o manu. Na ia finau mo se gaioiga e matuaʻi tuuto atu i le soloia o le faʻaogaina o manu ma faʻalauiloaina le vegan e avea o se faʻavae amio. O lenei, na ia talitonu, ua na o le pau lea o le auala e foia ai mafuaʻaga o le faʻaogaina o manu ma ausia ai le alualu i luma anoa.
Saunia e Prof. Gary Francione
E fa'atumauina e le Effective Altruism (EA) o i tatou o lo'o sili atu ona mauoa e tatau ona foa'i mea e sili atu e foia ai fa'afitauli o le lalolagi, ma e tatau ona tatou foa'i atu i fa'alapotopotoga ma tagata ta'ito'atasi o lo'o lelei i le fo'ia o na fa'afitauli.
E le mafaitaulia le numera o faitioga e mafai ma na faia i le EA. Mo se faʻataʻitaʻiga, e manatu le EA e mafai ona tatou foaʻi atu lo tatou auala mai faʻafitauli ua tatou fatuina ma taulaʻi atu o tatou mafaufau i gaioiga a le tagata lava ia nai lo suiga faiga / faiga faʻapolokiki; e masani lava ona feso'ota'i ma le gaumativa, na'o-e uiga i so'o se mea-e mafai ona fa'amaonia a'oa'oga fa'apitoa o le utilitarianism; e mafai ona taulaʻi atu i mea e fiafia i ai tagata o le a ola i le lumanaʻi e faʻaleagaina ai tagata o loʻo ola nei; e manatu e mafai ona tatou iloa po o le ā le aogā ma e mafai ona tatou faia ni valoaga aogā e uiga i foaʻi e aogā. I so'o se mea e tupu, EA o se tulaga sili ona
The Good It Promises, the Harm It Does , faʻataʻitaʻia e Alice Crary, Carol Adams, ma Lori Gruen, o se aofaʻiga o tala e faitioina EA. E ui lava o le tele o tala e taulaʻi i le EA i luga o se tulaga lautele, latou te talanoaina le tele o le EA i le faʻamatalaga patino o faʻasalalauga manu ma faʻamautinoa o le EA na afaina ai lena faʻasalalauga e ala i le faʻalauiloaina o tagata taʻitoʻatasi ma faʻalapotopotoga i le faʻaleagaina o isi tagata ma faʻalapotopotoga. o le a tutusa lelei, pe a le sili atu le aoga, i le ausiaina o le alualu i luma mo manu e le o ni tagata. E manaʻomia e le au tusitala le toe faʻaleleia o le malamalama i mea e aoga mo le faʻamalosia o manu. Latou te talanoaina foʻi pe faʻafefea e i latou e le fiafia i ai le EA gatekeepers-o i latou o loʻo faʻamoemoe e faia ni fautuaga faʻatagaina po o fea vaega poʻo tagata taʻitoʻatasi e aoga-e masani lava o tagata faʻalapotopotoga poʻo tagatanuu, tagata lanu, fafine, ma isi vaega faʻatauvaʻa.
1. Ua le amana'ia e le talanoaga le elefane i totonu o le potu: o le a le talitonuga e tatau ona faailoa atu ai le lagolagoina o manu?
Mo le tele o vaega, o tala i totonu o lenei voluma e sili ona popole po o ai o loʻo faʻatupeina e fai faʻasalalauga manu ae le o mea o loʻo faʻatupeina. O le tele o tagata faʻatau manu e faʻalauiloaina se faʻamatalaga poʻo isi talitonuga faʻafouina lea ou te manatu e afaina ai manu e tusa lava pe faʻalauiloaina e se faʻalapotopotoga alofa faʻapitoa e faʻamanuiaina e leoleo faitotoʻa o le EA poʻo le faʻatamaʻitaʻi poʻo le tetee faʻailoga tagata o loʻo faʻamoemoe e faʻamanuiaina e na leoleo faitotoʻa. . Ina ia malamalama i lenei tulaga, ma ia malamalama i le felafolafoaiga e uiga i le EA i le tala o manu e iloa ai pe o le a le tele-poʻo le laʻititi -o loʻo lamatia moni, e tatau ona faia se auala puupuu e suʻesuʻe ai faʻataʻitaʻiga lautele e lua o loʻo faʻamatalaina ai manu faʻaonaponei. amio pulea.
E oo atu i le amataga o le 1990s, o le mea na taʻua o le "aiā tatau a manu" faʻaonaponei na taliaina se talitonuga e le o ni aia tatau. E le o se mea na faateia ai. O le fa'agasolo fa'atupuina na fa'aosofiaina i se vaega tele e Peter Singer ma lana tusi, Animal Liberation , na muamua lomia i le 1975. O le pese pese o se fa'aoga fa'aoga ma aloese mai aia tatau mo tagata e le o ni tagata. E teena foi e le pese pese aia tatau mo tagata ae, talu ai o tagata e mafaufau lelei ma nofouta i latou lava i se auala faapitoa, na ia tumau ai o le mea sili e masani ona galue tagata e tatau ona puipuia e pei o le saʻo. E ui o le au faʻamalosi e mulimuli ia Singer e mafai ona faʻaogaina le gagana o "aia tatau a manu" e fai ma faʻasalalauga ma faʻamautinoa e tatau i le sosaiete ona agai i le itu o le faʻamutaina o le faʻaogaina o manu poʻo, i le mea sili, o le faʻaitiitia tele o le numera o manu tatou te faʻaaogaina, latou te faʻalauiloaina. e avea ma auala e ausia ai na faʻamoemoega faʻaopoopo laasaga e faʻaitiitia ai mafatiaga o manu e ala i le toe faʻaleleia o le soifua manuia o manu ina ia sili atu le "tagata" poʻo le "agaalofa." Latou te taulaʻi foʻi i faʻataʻitaʻiga faʻapitoa poʻo oloa, e pei o fulufulu, tulimanu taʻaloga, foie gras, veal, vivisection, ma isi. Na ou faʻaalia lenei faʻalavelave o se welfarism fou i laʻu tusi 1996, Rain Without Thunder: The Ideology of the Animal Rights Movement . E mafai ona fa'aogaina e le uelefea fou le gagana o aia tatau ma fa'alauiloa ai se fa'atalanoaga e foliga mai e mata'utia, ae o lo'o fa'atonuina ai uiga e ogatasi ma le fa'agaioiga o le soifua manuia o manu na iai a'o le'i alia'e mai le fa'agaioiga "aia tatau a manu". O lona uiga, o le welfarism fou o le toe fuata'iga masani o le welfarist faatasi ai ma ni fa'aupuga fa'aola.
O tagata fou welfarists, taʻitaʻia e Singer, faʻalauiloaina le faʻaitiitia o le taumafaina o meaʻai manu poʻo le faʻaaogaina o oloa e sili atu ona "tagata". Latou te faʻalauiloaina veganism "fetuunaʻi" o se auala e faʻaitiitia ai mafatiaga ae le faʻalauiloaina veganism o se mea e tatau ona fai pe afai e tausisia e se tasi o manu e le o ni mea ma e iai le taua. O le mea moni, o Singer ma le au welfarists fou e masani ona taʻua i se auala taufaaleaga ia i latou o loʻo tausisia pea le veganism o ni "purists" poʻo "fanatical." O loo faalauiloa e Singer le mea ou te taʻua o le “fiafia fiafia,” ma fai mai e lē mafai ona ia faapea atu ma le mautinoa e sesē le faaaogāina ma le fasi o manu (faatasi ai ma ni tuusaunoaga) pe afai tatou te toe fuataiina le soifua manuia ina ia maua ai se olaga fiafia ma se oti e lē tigā.
O le isi mea i le welfarism fou o le faʻaumatiaga lea na amata ona ou atiaʻe i le faaiuga o le 1980s, i le taimi muamua ma le faifilosofia Tom Regan, le tusitala o The Case for Animal Rights , ma na o aʻu lava ina ua suia e Regan ona manatu i le 1990s mulimuli ane. . O le auala e faʻaumatia ai o loʻo faʻamautinoa o le "tagata" togafitiga o se faʻalavelave. E pei ona ou talanoaina i laʻu tusi i le 1995, Animals, Property, and the Law , o le a maualalo pea tulaga o le soifua manuia o manu E masani ona tatou puipuia mea e fiafia i ai manu o loʻo faʻaaogaina ma fasiotia mo a tatou faʻamoemoega naʻo le tulaga e sili atu le tamaoaiga e fai ai. O se iloiloga faigofie o tulaga o le soifua manuia o manu i tala faasolopito ma faʻaauau e oʻo mai i le taimi nei e faʻamaonia ai e itiiti lava le puipuiga o manu mai tulafono o le soifua manuia o manu. O le manatu e faapea o le toe fuata'iga o le uelefea o le a taitai atu ai i se auala e mafua ai le toe fuata'iga taua po'o le fa'ai'uga o le fa'aoga fa'avae e le fa'avaeina. E tusa ma le 200 tausaga o iai a matou tulafono mo le soifua manuia o manu ma o loʻo matou faʻaaogaina le tele o manu i ni auala sili atu ona mataʻutia nai lo se isi lava taimi i le talafaasolopito o tagata. O i latou e sili atu ona mauoa e mafai ona faʻatau mai manu manu o loʻo gaosia i lalo o tulaga faʻapea e sili atu nai lo mea e manaʻomia e le tulafono, ma o loʻo faʻamanatuina e fai ma sui o le alualu i luma e le Singer ma le au fou welfarists. Ae o manu e sili ona "tagata" na togafitia o loʻo faia pea i togafitiga e le mafai ona tatou faʻatuai e faʻaigoaina e pei o sauaga na aafia ai tagata.
E le mafai e le welfarism fou ona talisapaia e faapea, afai o manu o ni meatotino, o a latou mea e fiafia i ai o le a faʻaititia pea le mamafa nai lo aia a i latou o loʻo i ai aia tatau. O lona uiga, o le togafitia o meatotino a manu e le mafai ona faʻatautaia e le mataupu faavae o le iloiloga tutusa. Fai mai le au soloia, afai o manu o le a afaina i amioga, e tatau ona tuuina atu ia i latou le aia tatau e tasi-o le aia tatau e le avea ma meatotino. Ae o le amana'iaina o le e tasi o le a mana'omia ai le amio mama tatou te soloia ae le na'o le faatonutonuina pe toe fuata'i le faaaogaina o manu. E tatau ona tatou galulue agai i le soloia e le ala i suiga faatupulaia o le uelefea ae e ala i le lagolagoina o le vegan—pe le auai ma le loto i ai i le faaaogaina o manu mo meaai, lavalava, po o se isi lava mea e faaaoga i le tulaga e mafai ai (manatua: e mafai, e le talafeagai)—o se amioga tatau , e pei o se mea e tatau ona tatou faia i le taimi nei, i le taimi nei, ma o se faavae tau amio , po o se mea itiiti tatou te nofo aitalafu ai i manu. E pei ona ou faʻamatalaina i laʻu tusi 2020, Why Veganism Matters: The Moral Value of Animals , afai e taua manu, e le mafai ona tatou faʻamaonia le faʻaaogaina o oloa e tusa lava pe faʻafefea ona "tagata" tatou te tausia i latou, ma ua tatou tuuto atu i veganism. O taumafaiga a le Toefuataiga mo togafitiga "tagata" ma faʻasalalauga e tasi e faʻaauau ai le faʻaogaina o manu e ala i le faʻalauiloaina o le manatu o loʻo i ai se auala saʻo e fai ai le mea sese ma o nisi ituaiga o faʻaoga manu e tatau ona manatu e sili atu le amio nai lo isi. O se suiga o le fa'ata'ita'iga mai manu e fai ma meatotino i manu e le o ni tagata e iai se naunauga taua i le fa'aauauina o le ola e mana'omia ai le i ai o se fa'aleaogaina vegan gaioiga e va'aia so'o se manu fa'aoga e le tonu.
O le tulaga fou o le uelefea, i le mamao ma le lofituina, o le faʻataʻitaʻiga iloga i amio faʻamanu. O le uelefea fou na matua fa'atumauina i le 1990s mulimuli ane. Na maua ai se fa'ata'ita'iga fa'apisinisi lelei mo le tele o fa'alapotopotoga fa'ameaalofa na tula'i mai i le taimi lea e na'o so'o se fua fa'atatau o le soifua manuia o manu e mafai ona afifi ma fa'atau atu e fa'aitiitia ai mafatiaga o manu. So'o se fa'aoga e mafai ona fa'atatauina o se vaega o se fa'asalalauga fa'asalalau e tasi. O lea na maua ai se numera toetoe lava a le gata o faʻasalalauga e mafai ona faʻamalosia ai taumafaiga faʻatupe a nei vaega. E le gata i lea, o lenei auala na faʻatagaina ai vaega e faʻatumauina a latou faʻavae foaʻi i le lautele e mafai ai: Afai na pau lava le taua o le faʻaitiitia o mafatiaga, o lona uiga o soʻo se tasi e popole i mafatiaga o manu e mafai ona manatu ia i latou lava o ni "tagata faʻamalosi manu" na o le lagolagoina o se tasi o le tele o faʻasalalauga o loʻo ofoina atu. . E leʻi manaʻomia e tagata foaʻi ona suia o latou olaga i soʻo se auala. E mafai ona faaauau pea ona latou aai, ofuina, ma faaaoga manu. Sa na ona latou “manatu” i manu—ma foaʻi.
O le pese pese sa (ma o) le tagata muamua i le vaega fou o le uelefea. O lea ina ua oʻo mai le 2000s, ma tulaʻi mai le EA, e le o se mea e ofo ai le Singer, o ia foi o se tagata taʻutaʻua i le lalolagi EA mai le amataga , na ia faia le tulaga o le mea na "aoga" i le tulaga o le faʻasalalauga manu o le lagolagoina. o le uelefea fou lea na ia faia e ala i le lagolagoina o faalapotopotoga alofa na faalauiloaina lona manatu aoga-ma o le tele lava lena. Faitotoa e pei o Animal Charity Evaluators (ACE), lea e talanoaina i le taimi atoa The Good It Promises, the Harm It Does , ma e faitioina ona e iai soʻotaga vavalalata ma le tele o kamupani faʻameaalofa manu, talia le manatu o Singer ma filifili ai e "aoga" e faʻaoleole. e mafai ona foa'i e lagolago ia fa'alapotopotoga na manatu Pepese e aoga. O le pese pese e foliga tele i le gaioiga EA. O le mea moni, o ia o se sui o le Komiti Faufautua ma " tagata su'esu'e i fafo " mo le ACE, ma e lagolago tupe i faalapotopotoga alofa ua faaigoaina e le ACE. (Ma ou te mitamita e fai atu na matua faitioina e Animal Charity Evaluators mo le faʻalauiloaina o le faʻamaʻi solo.)
O le tele o tala i totonu o le tusi e faitioina ai nei faʻalapotopotoga faʻameaalofa na avea ma faʻamanuiaga muamua o le EA. O nisi o i latou nei o lo'o fa'amauina o fa'asalalauga a nei fa'ameaalofa e vaapiapi tele (fa'ata'ita'iga, latou te taula'i tele i fa'ato'aga falegaosimea); o nisi e faitio ona o le leai o se eseesega i nei fesoasoani; ma o nisi e faitio i feusuaiga ma faʻafeusuaiga faʻaalia e nisi o i latou o loʻo aʻafia i nei fesoasoani.
Ou te ioe i nei faitioga uma. O fa'alapotopotoga fa'ameaalofa o lo'o i ai se fa'afitauli faigata; o loʻo i ai le leai o se eseesega i totonu o nei faʻalapotopotoga, ma o le maualuga o feusuaiga ma le faʻafeusuaiga i manu faʻaonapo nei, o se mataupu na ou tautala ai i tua i le tele o tausaga, e faateʻia. E leai se fa'amamafa i le fa'alauiloaina o fa'asalalauga fa'alotoifale po'o tagatanu'u e fa'alauiloa ai le fa'agaioiga o tagata ta'uta'ua a fa'alapotopotoga alofa.
Ae o le mea ou te faʻalavelaveina o le toʻaitiiti o nei tusitala o loʻo faitioina manino nei faʻalapotopotoga ona latou te le faʻalauiloaina le faʻaumatiaina o le faʻaaogaina o manu ma le manatu o le veganism o se mea taua / faʻavae e fai ma auala i le faʻaiʻuga o le soloia. O lona uiga, o nei tusitala atonu e le malilie i le aufaipisinisi alofa, ae latou te le o valaʻau manino foi mo le soloia o manu uma poʻo le amanaʻiaina o le veganism o se tulaga taua ma le amio mama. Latou te faitio i le EA ona e lagolagoina se ituaiga tulaga e le faʻaumatia-o le alofa faʻale-aganuʻu a manu. Latou te fai mai afai e faʻatupeina i latou, e mafai ona latou faʻalauiloaina le mea, mo nisi oi latou, o se tulaga e le faʻaumatia e sili atu le aoga nai lo i latou o loʻo faʻamanuiaina i le taimi nei, ma e mafai ona latou aumaia le tele o eseesega o ituaiga eseese i le le soloia o le lagolago. .
O le tele o tala i totonu o le aoina o lo'o fa'aalia manino mai ai se fa'aaliga o se tulaga toe fuata'i pe tusia e tagata e masani ona fa'ailoaina se tulaga e le mafai ona fa'ailoaina o le soloia. O nisi o nei tala e le lava le tasi auala poʻo le isi e uiga i le manatu o le tusitala (s) i luga o le mataupu o le faʻaogaina o manu ma veganism ae o le le manino, o nei tusitala e matua malilie lava e faapea EA-ae le o le masani. anotusi o fa'amanino fa'aonaponei-o le fa'afitauli muamua.
I loʻu manatu, o le faʻalavelave i le faʻamalosia o manu e le o se taunuuga o le EA; o se taunuuga o se gaioiga e le talafeagai mo le faʻamoemoe ona o le a le faʻamaonia manino ma le manino i le soloia o le faʻaaogaina o manu e avea ma sini faʻaiʻuga ma veganism o se amio mama / faavae e avea ma auala autu i lena taunuuga. EA atonu na faʻalauteleina se vaʻaiga faʻapitoa o le faʻataʻitaʻiga o le toe fuataʻi-o le faʻameaalofa manu faʻatasi. Ae o so'o se leo toe fuata'i o se leo o anthropocentrism ma speciesism.
O lo'o ta'u mai ai e tasi- tasi -tusitala i le tusi atoa e iloa ai le taua o le felafolafoaiga o le toe fuata'iga/fa'aleaogaina. O le isi tala e toe faʻafoʻi ai le aano o laʻu faitioga tau tamaoaiga o le uelefea fou ae e le teenaina le faʻataʻitaʻiga o le toe fuataʻi. I se isi itu, fai mai le au tusitala e tatau ona tatou faia se suiga lelei ae aua le faʻamatalaina pe faʻapefea ona faia lenei mea ona o manu o mea totino. I soo se tulaga, e ala i le le auai i le mataupu o le mea e tatau ona i ai le lagolago a manu, ma e ala i le taliaina o se faʻamatalaga poʻo isi faʻataʻitaʻiga o le toe fuataʻiga, o le tele o tala e na o faitioga e uiga i le le mauaina o tupe.
2. O le mataupu o leo fa'atauva'a
O le autu autu o le tusi o le EA e fa'aituau i le fa'ameaalofa o manu fa'atasi ma tagata lanu, fafine, tagata fa'alotoifale po'o tagata fa'a-nu'u, ma toetoe lava o isi tagata uma.
Ou te ioe o le EA e le fiafia i nei vaega ae, toe foi, o faafitauli o feusuaiga, faʻailoga tagata, ma le faʻailoga tagata na masani ona i ai aʻo leʻi oʻo mai le EA i luga o le vaaiga. Na ou tautala fa'alaua'itele e tetee i le fa'aogaina e le PETA o faiga fa'afeusuaiga i ana fa'asalalauga i le amataga lava i le 1989/90, lima tausaga a'o le'i faia e Feminist for Animal Rights. Ua tele tausaga o ou tautala faasaga i faʻasalalauga manu e tasi e faʻalauiloa ai le faʻailoga lanu, feusuaiga, ethnocentrism, xenophobia, ma le anti-Semitism. O se vaega tele o le faʻafitauli o le faʻapea o le tele o kamupani faʻameaalofa ua teena tutusa le manatu, lea sa ou manatu i taimi uma e manino, o aia tatau a tagata ma aia e le o tagata e fesoʻotaʻi vavalalata. Ae e le o se faʻafitauli faʻapitoa i le EA. O se faʻafitauli ua faʻalavelaveina le gaioiga o manu i aso nei mo le tele o tausaga.
I le tulaga e le maua ai e leo laiti ni punaoa e faʻalauiloa ai nisi o faʻamatalaga o se feʻau toe fuataʻi ma e le o faʻalauiloaina le manatu o le veganism o se mea taua, e ui lava ou te manatu o le faʻailoga tagata o se mea leaga tele, e le mafai ona ou lagona. fa'anoanoa tele e uiga i so'o se tasi e le fa'alauiloaina se fe'au vegan e soloia e le fa'atupeina ona ou te manatu i so'o se tulaga e le soloia e aofia ai le fa'aituau o anthropocentrism. O se tulaga e tetee atu ai i le faailogalanu, o le amio pulea a tamaitai, po o le tetee i tupe faavae e le teenaina le le talafeagai o soʻo se faʻaogaina o manu ma faʻaalia manino le veganism o se mea taua / faʻavae e le mafai ona i ai nisi o uiga sili atu ona taufaasese o le talitonuga faʻapisinisi, ae o loʻo faʻalauiloaina pea le le tonu o le faʻaogaina o manu. O tulaga uma e le soloia e tatau ona toe fuataʻi i latou e taumafai e suia le natura o le faʻaogaina o manu ae latou te le sailia le soloia ma latou te le faʻalauiloaina le vegan e avea o se mea e manaʻomia ma faavae. O lona uiga, o le binary o le abolitionist/veganism e avea o se mea e manaʻomia poʻo isi mea uma. O le mea moni o nisi o sui o le vaega "isi mea uma" e le pei o isi sui e le amanaiaina lena mea, i le le o le soloia ma taulai atu i veganism, e tutusa uma i latou i se tasi itu taua tele.
O lo'o i ai se fa'anaunauga a nisi o lo'o fa'amanino e fa'alauiloa isi manatu ae ui i lea o le toe fuata'iga o manatu e tali atu i so'o se lu'i ma se tu'ua'iga o le fa'ailoga lanu po'o le fa'afeusuaiga. O se taunuuga le manuia lena o faiga faaupufai.
Sa ou manaʻo e taʻua o le tele o tala o loʻo taʻua ai o manu faʻasao ua le amanaiaina e EA ma finau e le amanaʻia e le EA manaʻoga o tagata taʻitoʻatasi. Sa i ai ia te a'u i aso ua mavae atugaluga e faapea o nofoaga faasao o manu e talia/faailoa ai tagata lautele, o lona uiga, o manu fagafao, ma o le tele o manu faifaatoaga e le fiafia i fesootaiga a tagata, lea e faamalosia ia i latou. Ou te leʻi asiasi lava i le malumalu e tasi o loʻo talanoaina umi (e lona faʻatonu) i le tusi o lea e le mafai ai ona ou faʻaalia se manatu e uiga i togafitiga o manu iina. Ae ui i lea, e mafai ona ou fai atu o le tala e matua faamamafaina le veganism.
3. Aisea tatou te manaʻomia ai le EA?
EA e fa'atatau i ai e fa'atupe. E le talafeagai le EA ona e mana'omia le tele o tupe a le fa'amanino lelei. E taua tele le EA ona o le faʻalauiloaina o manu faʻaonaponei ua maua ai se numera e le gata o faʻalapotopotoga tetele o loʻo faʻafaigaluegaina se taʻaloga a manu faʻapolofesa "tagata faʻapolofesa" - o tagata faigaluega o loʻo i ai tulaga faʻapitoa, ofisa, totogi sili ona lelei ma faʻamatalaga tau tupe, fesoasoani faʻapolofesa, taavale a kamupani, ma femalagaaiga agalelei. paketi, ma o loʻo faʻalauiloaina se numera faʻalavelave mafaufau o faʻasalalauga faʻafouina e manaʻomia ai ituaiga uma o lagolago taugata, e pei o faʻasalalauga faʻasalalauga, faʻasalaga faʻatulafonoina, tulafono faʻatulafonoina ma lobbying, ma isi.
O le gaioiga o manu i aso nei o se pisinisi tele. O fa'ameaalofa a manu e maua ai le tele o miliona tala i tausaga ta'itasi. I la'u vaai, o le toe foi mai ua sili ona le fiafia.
Na ou auai muamua i le faʻalauiloaina o manu i le amataga o le 1980s, ina ua faʻafuaseʻi, na ou feiloaʻi ai ma tagata na faatoa amataina Tagata mo le Faʻataʻitaʻiga o Manu (PETA). PETA na tulaʻi mai o le "radical" vaega o aia tatau a manu i le US I lena taimi, PETA sa matua laʻititi lava i le tulaga o le avea ma sui auai, ma o lona "ofisa" o le fale mautotogi lea na faʻasoa e ona faʻavae. Sa ou tuuina atu fautuaga faaletulafono i le PETA seia oo i le ogatotonu o le 1990s. I la'u vaai, sa sili atu le aoga o le PETA a'o la'ititi, sa i ai se feso'ota'iga o mataupu i totonu o le atunu'u sa i ai volenitia, ma e itiiti lava tupe nai lo le taimi mulimuli ane i le 1980s ma le 90s, na avea ma pisinisi e faitau miliona tala, maua. aveesea ai le taulaʻi atu o tagata, ma avea ma mea na faamatalaina e le PETA lava ia o se “pisinisi . . . fa'atau atu le alofa."
O le laina pito i lalo o loʻo i ai le toʻatele o tagata i le faʻagasologa o manu faʻaonaponei e mananaʻo i tupe. E to'atele o lo'o maua se ola lelei mai le fa'agaioiga; o nisi o lo'o fa'anaunau e fai mea lelei. Ae o le fesili manaia o le: e manaʻomia ea le tele o tupe i le faʻamalosia o manu? Ou te masalo o le tali i lena fesili e faalagolago i le uiga o le “lelei.” Ou te faʻamoemoe ua ou faʻamalamalama manino ou te manatu o le gaioiga faʻaonaponei o manu e faʻatatau i le aoga e mafai ona maua. Ou te vaʻai i le gaioiga o manu faʻaonaponei o loʻo amata i se sailiga e mafaufau pe faʻafefea ona fai le mea sese (faʻaauau le faʻaaogaina o manu) i le saʻo, faʻapea e sili atu le "agaalofa," auala. O le suiga o le suiga ua suia le gaioiga i le tusiaina o se siaki poʻo le oomiina o se tasi o faʻamau "foai" faʻamau o loʻo faʻaalia i luga o upega tafaʻilagi uma.
O le faiga fa'aleaogaina lea na ou atiina ae o lo'o fa'amauina ai o le ituaiga autu o fa'agaioiga manu-a itiiti ifo i lenei la'asaga o le tauiviga-e tatau ona fa'atupuina, e le fa'asauaina le fa'aupuga vegan. O lenei mea e le manaʻomia ai se tupe tele. O le mea moni, o loʻo i ai tagata faʻaumatia i le salafa o le kelope o loʻo aʻoaʻoina isi i soʻo se auala e uiga i le mafuaʻaga o le veganism o se amioga mama ma le auala e faigofie ai le vegan. Latou te le faitio e uiga i le tuulafoaia e le EA ona o le toatele oi latou e le faia ni sailiga tupe ogaoga. Toeitiiti lava o latou uma o loʻo faʻaogaina i luga o se faʻamau. E leai ni o latou ofisa, suafa, tala o tupe, ma isi. Latou te faia mea e pei o le laulau i le maketi i vaiaso taitasi latou te ofoina atu ai faʻataʻitaʻiga o meaʻai vegan ma talanoa ma tagata pasi e uiga i veganism. E fai a latou fonotaga masani e vala'aulia ai tagata o le nu'u e o mai e talanoaina aia tatau a manu ma veganism. Latou te fa'alauiloaina mea'ai fa'apitonu'u ma fesoasoani i le fa'atūina o veganism i totonu ole nu'u/aganu'u. Latou te faia lenei mea i le tele o auala, e aofia ai vaega ma tagata taʻitoʻatasi. Na ou talanoaina lenei ituaiga o fautua i se tusi na ou tusia faatasi ma Anna Charlton i le 2017, Faufautua mo Manu!: A Vegan Abolitionist Handbook . O loʻo fesoasoani le au faʻapolopolo vegan i tagata e vaʻaia o le meaʻai vegan e mafai ona faigofie, taugofie, ma aoga ma e le manaʻomia ai aano o manufasi poʻo aano o manufasi, poʻo isi meaʻai gaosia. E iai a latou konafesi ae e toetoe lava o taimi uma ia e fai ai ata vitio.
E masani ona faitioina e le aufaipisinisi fou lenei mea, ma fai mai e le mafai e aʻoaʻoga i lalo o lenei ituaiga ona suia vave le lalolagi. O se mea malie lenei, e ui lava ina mataʻutia, ona o le taumafaiga o le toe fuataʻi faʻaonaponei o loʻo agai i luga i se saoasaoa e mafai ona faʻaalia o le aisa ae o le a faʻaleagaina ai aisa. Ioe, e mafai ona faia se finauga lelei o le gaioiga faʻaonaponei o loʻo agaʻi i le tasi ma naʻo le itu: tua.
E tusa ma le 90 miliona vegans i le lalolagi i aso nei. Afai e faatalitonuina e i latou uma se isi tagata e alu i vegan i le tausaga a sau, e 180 miliona. Afai e toe faia lena mamanu i le tausaga e sosoo ai, o le a i ai le 360 miliona, ma afai e faaauau pea ona toe faia lena mamanu, o le a tatou maua se lalolagi vegan i le tusa ma le fitu tausaga. Pe o le a tupu lenā mea? Leai; e le taumate, ae maise lava o lo'o faia e manu fe'avea'i mea uma e mafai e fa'atatau i tagata i le fa'aogaina atili o le "agaalofa" nai lo le veganism. Ae o loʻo tuʻuina mai ai se faʻataʻitaʻiga e sili atu le aoga nai lo le faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai nei, peitaʻi o le "aoga" e malamalama i ai, ma o loʻo faʻamamafaina ai o le faʻalauiloaina o manu e le o taulaʻi i le veganism e matua misia le manatu.
Tatou te manaomia se suiga—se suiga o le loto. Ou te le manatu o lena mea e faalagolago, pe sili atu ona faalagolago, i mataupu tau tupe. I le 1971, i le lotolotoi o le vevesi faapolokiki i Aia Tatau a Tagata ma le Taua a Vietnam, na tusia ai e Gil Scott-Heron se pese, "O le Revolution Will Not Be Televised." Ou te fautua atu o le suiga tatou te manaʻomia mo manu o le a le o se taunuuga o foaʻi i faʻalapotopotoga faʻale-meaalofa a manu.
Polofesa Gary Francione o le Komiti Faafoe o Kovana Polofesa o Tulafono ma Katzenbach Scholar o Tulafono & Philosophy, i le Iunivesite o Rutgers i New Jersey. O ia o le Polofesa Asiasi o Philosophy, Iunivesite o Lincoln; Honorary Professor of Philosophy, Iunivesite o East Anglia; ma le Tutor (filosofia) i le Matagaluega o A'oa'oga Fa'aauau, Iunivesite o Oxford. E talisapaia e le tusitala faamatalaga mai ia Anna E. Charlton, Stephen Law, ma Philip Murphy.
Uluai lomiga: Oxford Public Philosophy i https://www.oxfordpublicphilosophy.com/review-forum-1/animaladvocacyandeffectivealtruism-h835g
Matau: O lenei ie na muamua lafoina i le faapaopinesaccount.com ma atonu e le mafai ona atagia mai ai manatu o le Humane Foundation.