Humane Foundation

Le So'oga i le va o le taumafaina o aano o manufasi ma nisi o Kanesa (fa'ata'ita'iga, Kanesa Kolo)

O le kanesa ose mafua'aga autu o le oti i le lalolagi atoa ma o avanoa e atiaʻe ai lenei faʻamaʻi e aʻafia i mea eseese e aofia ai genetics, ituaiga olaga, ma mea tau le siosiomaga. E ui ina tele su'esu'ega ma su'esu'ega tala e uiga i le a'afiaga o mea'ai i le lamatiaga o le kanesa, o le so'otaga i le va o le taumafaina o aano o manufasi ma nisi ituaiga o kanesa, ae maise le kanesa colon, ua avea ma autu o le fa'ateleina o le fiafia ma le popolega. O le taumafaina o aano o manu sa avea ma vaega taua o taumafa a le tagata mo le tele o seneturi, e maua ai meaʻai taua e pei o porotini, uʻamea, ma vaitamini B12. Ae ui i lea, i tausaga talu ai nei, o le tele o le taumafaina o aano o manu mumu ma aano o manufaʻamama ua faʻaalia ai popolega e uiga i lona tulaga gafatia i le atinaʻeina o ituaiga eseese o kanesa. O lenei tusiga o le a suʻesuʻe i suʻesuʻega o loʻo i ai nei ma faʻamaoniga o loʻo siomia ai le sootaga i le va o le taumafaina o aano o manufasi ma le kanesa colon, faʻamaonia ai aʻafiaga e ono aʻafia ai ma faʻatalanoaina auala e ono aʻafia ai i lenei fesoʻotaʻiga. E ala i le malamalama i le sootaga i le va o le taumafaina o aano o manufasi ma nisi o kanesa, e mafai ai ona tatou faia ni filifiliga atamai mea'ai ma ono faaitiitia ai lo tatou lamatiaga i le atia'e o lenei faama'i mata'utia.

O aano o manu mumu e feso'ota'i ma le kanesa colon

O su'esu'ega su'esu'e ua fa'aalia i taimi uma se feso'ota'iga taua i le va o le taumafaina o aano o manufasi mumu ma le fa'atupula'ia o le lamatiaga o le atia'e o le kanesa colon. E ui o le aano mumu o se puna lelei o meaʻai e pei o le porotini, uʻamea, ma le vaitamini B12, o lona maualuga o mea o le heme iron ma gaʻo tumu e mafai ona fesoasoani i le atinaʻeina o sela kanesa i totonu o le kolone. O le faiga o le kukaina o aano o manufasi mumu i le vevela maualuga, e pei o le falai po'o le falai, e mafai foi ona fa'atupuina fa'alavelave fa'ama'i, ma fa'aopoopo atili ai i le lamatiaga. Ina ia faʻaitiitia le avanoa e atiaʻe ai le kanesa colon, e fautuaina e faʻatapulaʻa le taumafaina o aano o manu mumu ma filifili mo isi mea e sili atu le soifua maloloina e pei o moa paʻu, iʻa, ma polotini faʻavae. E le gata i lea, o le faʻaaogaina o taumafa paleni e tele i fualaau 'aina, fualaau faisua, fatu atoa, ma faʻamalositino masani e mafai ona faia se sao taua i le faʻaitiitia o le lamatiaga o le kanesa colon e fesoʻotaʻi ma le taumafaina o aano o manu mumu.

Le So'oga i le va o le taumafaina o aano o manufasi ma nisi o Kanesa (fa'ata'ita'iga, Kanesa Kolo) Setema 2025

O aano o manufasi ua fa'atupuina e fa'ateleina ai tulaga lamatia

O le taumafaina o aano o manufasi ua fa'apea fo'i ona feso'ota'i atu i le fa'ateleina o a'afiaga o nisi o kanesa, e pei o le kanesa colorectal. O aano o manufasi ua fa'aogaina e fa'atatau i aano o manufasi ua suia e ala i faiga e pei o le fofoina, ulaula, po'o le fa'aopoopoina o mea fa'asao. O aano o manufasi e masani ona iai le maualuga o le sodium, nitrates, ma isi mea faaopoopo e mafai ona fesoasoani i le atinaʻeina o sela kanesa. E le gata i lea, o auala kuka e faʻaaogaina mo aano o manufasi, e pei o le falai pe kuka i le vevela maualuga, e mafai ona maua ai mea leaga e pei o heterocyclic amines ma polycyclic aromatic hydrocarbons, lea e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le lamatiaga o le kanesa. O le mea lea, e fautuaina ai le fa'aitiitia o le taumafaina o aano o manufa'ato'aga ma taula'i i le tu'ufa'atasia o isi mea'ai fou e le'i fa'aogaina i mea'ai a le tagata e fa'aitiitia ai a'afiaga e ono a'afia ai nei oloa.

Ole maualuga ole taumafa e feso'ota'i ile kanesa ole susu

E taua le maitauina o le tele o le taumafaina o nisi o mea'ai e feso'ota'i ma le fa'ateleina o le lamatiaga o le kanesa o le susu. E tele su'esu'ega ua fa'aalia ai se fa'amaopoopo fa'atupu i le va o le 'ai tele o mea'ai mumu ma aano o manufasi ma le fa'atupuina o le kanesa o le susu. O nei aano o manufasi o loʻo i ai mea faʻapipiʻi e pei o gaʻo tumu, uʻamea heme, ma amine heterocyclic, lea ua faʻamaonia e mafai ona fesoasoani i le atinaʻeina ma le alualu i luma o sela o le kanesa. E le gata i lea, o le maualuga o le ga'o i totonu o nei aano o manufasi e mafai ona o'o atu ai i le maualuga o le estrogen, o se hormone e feso'ota'i ma le tuputupu a'e o le kanesa o le susu. Ina ia faʻaitiitia nei faʻalavelave, e faʻamalosia tagata taʻitoʻatasi e faʻamalieina lo latou taumafaina o aano o manu mumu ma faʻagaoioia ma faʻamuamua le paleni taumafa e tele i fualaau 'aina, fualaau faisua, fatu atoa, ma punaoa paʻu paʻepaʻe. E taua le fa'atalanoaina ma foma'i fa'apolofesa mo fa'atonuga o mea'ai fa'apitoa ma mafaufau i le a'afiaga atoa o taumafa i le soifua maloloina umi ma le puipuia o le kanesa.

O aano o manufasi vela po'o ulaula e fa'ateleina ai le lamatiaga

E tele su'esu'ega ua fa'ailoa mai ai fo'i se feso'ota'iga i le va o le taumafaina o aano o manu fa'avela pe ulaula ma le fa'ateleina o a'afiaga o nisi kanesa. A vela aano o manufasi i le vevela maualuga, e pei o le kukaina po'o le ulaula, e mafai ona fa'atupuina ni mea fa'aleaga ua ta'ua o polycyclic aromatic hydrocarbons (PAHs) ma heterocyclic amines (HCAs). O nei mea fa'afefiloi ua fa'aalia e iai ni mea e maua ai le kanesa ma e ono fesoasoani i le atina'eina o sela o le kanesa i totonu o le tino. E le gata i lea, o le fausiaina o vaega mu pe mu i luga o aano o manufasi i le faagasologa o le kukaina e mafai ona faateleina ai le maualuga o nei mea leaga. Ina ia faʻaitiitia le faʻalavelave faʻafuaseʻi, e fautuaina e faʻatapulaʻa le taumafaina o aano o manufaʻavela pe ulaula ma filifili mo auala e sili atu le soifua maloloina e pei o le taoina, faʻavela, poʻo le faʻafefe. E le gata i lea, o le fa'amama muamua o aano o manufasi i la'au, mea manogi, po'o mea oona e pei o le sua o le tipolo e mafai ona fesoasoani e fa'aitiitia le fa'atupuina o nei vaila'au fa'ama'i. E taua tele le mafaufau i mea nei ma faia filifiliga faʻapitoa tau taumafa e faʻaleleia ai le soifua maloloina ma le soifua manuia.

O aano o manufa'amālōlō o lo'o i ai nitrate e mafua ai le kanesa

E ui ina lauiloa o aano o manufasi, e aofia ai aano o manufaʻamālōlō, o loʻo i ai nitrate e mafua ai le kanesa, e taua le malamalama i aʻafiaga e ono aʻafia i lo latou taumafaina. O aano o manufa'amālōlō e faia se faiga fa'asao lea e fa'aopoopoina ai ninitrites po'o nitrite e fa'aleleia atili ai le tofo ma puipuia ai le tupu a'e o siama. Ae ui i lea, i le taimi e kuka ai poʻo le faʻamaʻiina, o nei mea faʻapipiʻi e mafai ona fausia nitrosamines, lea e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le lamatiaga o le kanesa. O suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le taumafaina e le aunoa o aano o manufaʻamalo, e pei o le puaa, sosisi, ma aano o manu, e mafai ona fesoasoani i le atinaʻeina o nisi o kanesa, aemaise lava le kanesa colorectal. Ina ia fa'aitiitia le ono a'afia o le soifua maloloina, e fautuaina e fa'agata le taumafaina o aano o manufa'amālōlō ma filifili mo ni isi mea fou e le'i fa'aogaina i so'o se taimi e mafai ai. E le gata i lea, o le tu'ufa'atasia o taumafa paleni e mauoa i fualaau 'aina, fualaau faisua, ma puna polotini pa'epa'e e mafai ona fa'aititia atili ai le lamatiaga o le kanesa ma fa'aleleia ai le soifua maloloina atoa ma le soifua manuia.

O mea'ai e fa'atatau i la'au e mafai ona fa'aitiitia ai le lamatiaga

O lo'o fa'atupula'ia e se vaega o su'esu'ega e fa'apea, o le fa'aaogaina o se mea'ai e fa'atatau i la'au, e mafai ona fa'aitiitia ai le lamatiaga o nisi o kanesa, e pei o le kanesa colon. O mea'ai e fa'atatau i la'au e masani ona mauoa i fuala'au 'aina, fualaau faisua, fatu atoa, leki, ma nati, a'o fa'aitiitia pe fa'aumatia mea fa'amanu. O nei mea'ai filifiliga e ofoina atu le tele o fa'amanuiaga fa'alesoifua maloloina, e aofia ai le maualuga o le fa'aaogaina o fiber, vitamini, minerale, ma antioxidants, lea ua fa'aalia e i ai a'afiaga puipuia mai le tuputupu a'e o le kanesa. E le gata i lea, o meaʻai e faʻavae i laʻau e masani ona maualalo i le gaʻo tumu ma le cholesterol, lea e masani ona maua i oloa faʻavae manu ma e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o aʻafiaga o kanesa eseese. E ala i le tu'ufa'atasia o mea'ai e fa'atatau i la'au fa'ato'aga i au mea'ai, e mafai ona fa'aitiitia ai lou a'afiaga o le atia'e o ni kanesa ma fa'aleleia atili ai lou soifua maloloina.

MEA'AI E FA'ASA'I LA'U MA LE SOIFUA MALOLOINA

O le tipiina o aano o manufasi aoga

E lagolagoina pea e su'esu'ega le manatu e faapea o le faaitiitia o le taumafaina o aano o manufasi e mafai ona aoga mo le soifua maloloina atoa. I le avea ai o se vaega o taumafa paleni, o le faaitiitia o le taumafa aano o manufasi e mafai ona oo atu ai i le faaitiitia o le gaʻo tumu ma le taumafa cholesterol, o ia mea uma e lua e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o aʻafiaga o nisi kanesa. E ala i le filifili mo isi mea e faʻatatau i laʻau, e mafai lava e tagata taʻitoʻatasi ona maua meaʻai taua e pei o le porotini, iron, ma le zinc, aʻo faʻamanuiaina foi mai le fiber faaopoopo, vitamini, ma minerale o loʻo maua i meaʻai faʻavae. E le gata i lea, o le fa'aitiitia o le taumafaina o aano o manufasi e mafai ona i ai se aafiaga lelei i le si'osi'omaga e ala i le fa'aitiitia o le kasa oona ma le fa'asaoina o punaoa faanatura. O le faia o le filifiliga e tipi le aano o manufasi e le gata e aoga mo le soifua maloloina o le tagata lava ia ae e saofagā foi i se lumanaʻi sili atu ona gafataulimaina ma faʻalelei.

O le fa'atapula'aina o mea'ai e mafai ona fa'aitiitia ai lamatiaga

O le fa'atapula'aina o le taumafaina o nisi o mea'ai, e pei o aano o manufasi ma aano o manu mumu, ua fa'aalia e fa'aitiitia ai le lamatiaga o le atia'e o nisi o kanesa, e aofia ai le kanesa colon. E tele su'esu'ega ua fa'ailoa mai ai se feso'ota'iga malosi i le va o le 'ai tele o aano o manufasi ma le fa'ateleina o le fa'atupuina o nei kanesa. O le fa'aitiitia o le taumafaina o nei aano o manufasi, aemaise lava pe a tu'ufa'atasia ma taumafa e tele i fualaau 'aina, fualaau faisua, fatu atoa, ma polotini pa'epa'e, e mafai ona fa'aitiitia ai le lamatiaga o le atia'e o nei ituaiga o kanesa. E ala i le faia o filifiliga magafagafa e uiga i a tatou meaʻai ma faʻapipiʻiina le tele o meaʻai i totonu o a tatou meaʻai, e mafai ai ona tatou faia ni laasaga faʻamalosi e faʻaitiitia ai lo tatou lamatiaga i le kanesa ma faʻalauteleina le soifua maloloina atoa ma le soifua manuia.

O le mataala e mafai ona o'o atu ai i le puipuiga

O le fa'alauteleina o le silafia e uiga i le feso'ota'iga i le va o le taumafaina o aano o manufasi ma nisi o kanesa e taua tele i le puipuia o nei fa'ama'i. E ala i le a'oa'oina o tagata ta'ito'atasi e uiga i a'afiaga e feso'ota'i ma le taumafaina o aano o manufasi ma aano mūmū, e mafai ai ona tatou fa'amalosia i latou e fai filifiliga fa'apitoa tau mea'ai e mafai ona fesoasoani e fa'aitiitia ai lo latou ono atia'e o le kanesa, ae maise le kanesa colon. O le tu'ufa'atasia o fa'asalalauga fa'aa'oa'oga, tu'uina atu o fa'amatalaga e mafai ona maua, ma le fa'alauiloaina o le 'ai o le soifua maloloina e mafai ona saofagā uma i le fa'alaua'iteleina ma iu ai ina fesoasoani i tagata ta'ito'atasi e fai filifiliga sili atu le soifua maloloina pe a o'o mai i a latou mea'ai. E ala i le malamalama i tulaga lamatia ma le faia o ni laasaga vave e suia ai a latou masaniga taumafa, e mafai e tagata taʻitoʻatasi ona faia se sao malosi i le puipuia o le amataga o nisi kanesa ma faʻaleleia le soifua manuia lautele.

Mafaufau i isi mea e sui ai aano o manufasi mumu

O le su'esu'eina o isi aano o manufasi mūmū e mafai ona avea o se laasaga aoga e fa'aitiitia ai a'afiaga e ono a'afia i le taumafaina o aano o manufasi ma nisi o kanesa. O le tu'ufa'atasia o mea'ai e maua mai i la'au, e pei o legumes, tofu, tempeh, ma le seitan, i au mea'ai e mafai ona maua ai mea'ai mana'omia a'o fa'aitiitia le fa'aogaina o ga'o tumu ma le cholesterol o lo'o maua i aano o manu mūmū. E le gata i lea, o le tu'ufa'atasia o i'a i au mea'ai, ae maise o i'a ga'o e tele i omega-3 fatty acids pei o samani ma sardine, e mafai ona ofoina atu se filifiliga sili atu le soifua maloloina. O le tu'ufa'atasia o le tele o puna porotini i au mea'ai e le gata ina fa'a'ese'ese ai lau taumafa paleni ae fa'apena fo'i le fa'atupuina o se faiga e sili atu ona gafataulimaina ma paleni i le 'ai.

I le faaiuga, o le sootaga i le va o aano o manufasi ma nisi o kanesa, e pei o le kanesa colon, o se autu e manaʻomia ai nisi suʻesuʻega ma iloiloga. E ui o suʻesuʻega na faʻaalia ai se faʻasalalauga i le va o le lua, e taua foi le mafaufau i isi mea e pei o le aofaʻi o meaʻai, olaga, ma le faʻasologa o kenera. E taua tele mo tagata taʻitoʻatasi le faia o filifiliga faʻapitoa e uiga ia latou masaniga meaʻai ma feutagai ma fomaʻi soifua maloloina mo fautuaga faʻapitoa. Faatasi ai ma suʻesuʻega faʻaauau ma aʻoaʻoga, e mafai ona tatou galulue i le faʻaitiitia o le lamatiaga o le kanesa ma faʻalauteleina le soifua maloloina atoa ma le soifua manuia.

FAQ

O a ituaiga ma'i o le kanesa ua feso'ota'i ma le maualuga o le taumafaina o aano o manufasi?

O le tele o le taumafaina o aano o manufasi ua fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le lamatiaga o le atiaʻe o le kanesa colorectal, kanesa pancreatic, ma le kanesa prostate. O suʻesuʻega ua faʻaalia ai o tagata taʻitoʻatasi e taumafaina le tele o meaʻai mumu ma le gaosia o aano o manufasi e sili atu le ono atiaʻe o nei ituaiga o kanesa pe a faʻatusatusa ia i latou e maualalo le taumafa aano o manu. E taua le faapaleniina o aano o manufasi ma taumafa eseese e tele i fualaau 'aina, fualaau faisua, ma fatu atoa e faaitiitia ai le lamatiaga o le kanesa ma tausia le soifua maloloina atoa.

E fa'afefea e le taumafaina o aano o manufasi, e pei o le pua'a ma maile vevela, e fa'ateleina ai le fa'atupuina o ni kanesa?

O le taumafaina o aano o manufasi pei o puaa ma maile vevela e mafai ona faateleina ai le lamatiaga o le kanesa ona o le iai o vailaʻau e pei o nitrates ma nitrites o loʻo faʻaaogaina mo le faʻasaoina, faʻapea foʻi ma le faʻavaeina o mea faʻapitoa e pei o heterocyclic amines ma polycyclic aromatic hydrocarbons i le taimi o gaioiga. O nei mea fa'afefiloi e mafai ona fa'aleagaina ai le DNA, fa'atupu le mumū, ma ta'ita'ia ai le fa'atupuina o sela kanesa i totonu o le tino, aemaise lava i totonu o le koluma, manava, ma isi totoga. E le gata i lea, o le maualuga o le masima ma le ga'o o lo'o i totonu o aano o manufasi e mafai ona fesoasoani i le tuputupu a'e o le kanesa e ala i auala eseese. I le aotelega, o le taumafaina faifaipea o aano o manufasi ua fa'agaoioia e feso'ota'i ma le fa'ateleina o le a'afiaga o nisi o kanesa.

E iai ni su'esu'ega ua fa'aalia ai se fa'amaopoopo i le va o le taumafaina o aano o manu mūmū ma le fa'ateleina o le a'afiaga o le kanesa colon?

Ioe, o le tele o su'esu'ega ua maua ai se feso'ota'iga i le va o le taumafaina tele o mea'ai mumu ma aano o manufa'amama ma le fa'ateleina o le lamatiaga o le atia'e o le kanesa colon. Ua fa'avasegaina e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi aano o manufasi ua gaosia e pei o le carcinogenic i tagata ma aano mūmū e ono afaina ai, e faavae i luga o faʻamaoniga e fesoʻotaʻi ai lo latou taumafaina i le maualuga o le kanesa colorectal. O nei su'esu'ega o lo'o fa'amamafaina ai le taua o le fa'aogaina o aano o manufasi mumu e fa'aitiitia ai le lamatiaga o le kanesa colon.

O a nisi o auala e mafai ona fesoasoani ai le taumafaina o aano o manufasi i le tuputupu a'e o le kanesa?

O le taumafaina o aano o manufasi e mafai ona fesoasoani i le tuputupu aʻe o le kanesa e ala i faiga e pei o le faʻavaeina o vailaʻau faʻamaʻi i le taimi o kuka, le i ai o le heme iron ma gaʻo tumu e faʻamalosia ai le faʻamaʻi faʻamaʻi ma le mumū, ma le ono afaina i hormones ma vailaau faʻamaʻi e faʻalavelaveina gaioiga feaveaʻi. E le gata i lea, o aano o manufasi e masani ona i ai nitrite ma nitrates e mafai ona fausia ai nitrosamines, ua iloa carcinogens. O le maualuga o le taumafaina o mea'ai mumu ma le gaosia e feso'ota'i fo'i ma le fa'atuputeleina o a'afiaga o le kanesa o le colorectal, pancreatic, ma le prostate ona o lo latou a'afiaga i le gut microbiota ma ala inflammatory.

E iai ni ta'iala mo mea'ai po'o ni fautuaga e fa'atatau i le taumafaina o aano o manufasi e fa'aitiitia ai le a'afiaga o nisi o kanesa?

Ioe, o le tele o su'esu'ega ua fa'ailoa mai ai o le fa'aitiitia o le 'aina o aano o manufasi mumu ma le fa'agaoioiga e mafai ona fa'aitiitia ai le lamatiaga o nisi ituaiga o kanesa, e pei o le kanesa colorectal. Ua fautuaina e le American Cancer Society le faʻatapulaʻaina o meaʻai mumu ma le faʻaogaina o aano o manu ma filifili mo le tele o polotini faʻavae laau, e pei o pi, lentils, ma tofu. O le taumafaina o mea'ai paleni e tele i fualaau 'aina, fualaau faisua, fatu atoa, ma polotini pa'epa'e e mafai ona fesoasoani e fa'aitiitia le lamatiaga o le kanesa ma fa'aleleia ai le soifua maloloina atoa.

3.7/5 - (18 palota)
Tu'u ese le telefoni feaveai