Humane Foundation

Alamanuia Meat & US Politics: A Fegalegaleaiga Mutuale

Fa'afefea ona Fa'apena e le Alamanuia aano o manufasi faiga fa'apolokiki a Amerika (Ma Fa'asolo-Versa)

I totonu o le Iunaite Setete, o le siva lavelave i le va o pisinisi o aano o manufasi ma faiga faʻapolokiki a le feterale ose malosi ma e masani ona le talisapaiaina le faʻatulagaina o faʻatoʻaga o le atunuʻu. O le vaega o fa'ato'aga manu, ⁢e aofia ai lafumanu, aano o manufasi, ma⁢ falegaosi susu, e tele le fa'aaafiaga i luga ole ⁢US US mea'ai. O lenei faatosinaga e faʻaalia e ala i le tele o sao faʻapolokiki, taumafaiga faʻamalosi, faʻatauvaʻa, ma fefaʻatauaʻiga faʻasalalau lautele⁤ faʻasalalauga e faʻatatau i le faʻatulagaina o manatu lautele ma faiga faʻavae ia latou fiafia.

O se fa'ata'ita'iga sili ⁢o lenei feso'ota'iga o le Fa'ato'aga Bill, ose fa'atulafonoina fa'apitoa e pulea ma fa'atupe vaega eseese o fa'ato'aga a Amerika. Toe fa'atagaina i le ta'i lima tausaga, e a'afia ai le Tulafono Tau Fa'ato'aga e le gata i fa'ato'aga ⁢ae fa'apea fo'i polokalame fa'ailoga o mea'ai a le atunu'u, fuafuaga mo le puipuia o afi, ma taumafaiga fa'asao a le USDA. O a'afiaga a le alamanuia o aano o manufasi i lenei tulafono o lo'o fa'amamafaina ai le lautele o lona a'afiaga i faiga fa'apolokiki a Amerika, a'o fa'atauva'a malosi pisinisi fa'ato'aga e fa'atulaga aiaiga o le pili.

I tua atu o saofaga tau tupe tuusaʻo, e manuia le pisinisi aano o manu mai fesoasoani a le feterale, lea, e feteenai ma talitonuga masani, e le o le mafuaaga autu mo le gafatia o aano o manufasi. Nai lo lena, o auala lelei gaosiga ma le 'taumafai taugofie' e faʻaitiitia ai tau, aʻo tupe faʻaalu mo le siosiomaga ma le soifua maloloina o loʻo faʻaogaina i fafo⁢ ma tauave e le sosaiete.

O le malosi fa'apolokiki a le alamanuia o lo'o fa'amaonia atili i ana tupe fa'aalu fa'atauva'a ma fa'atupega fa'ata'atia a sui fa'apolokiki, e sili ona fiafia i le Republicans. O lenei ⁤lagolago tau tupe e fesoasoani ia ⁤faamautinoaina o taunuuga faaletulafono e ogatusa ma mea e fiafia i ai le alamanuia, e pei ona vaaia i felafolafoaiga faifaipea i luga o le Tulaga 12 a Kalefonia, lea e taumafai e faasa le soona taofia o lafumanu.

E le gata i lea, o le alamanuia o aano o manu o lo'o fa'atupe tele i le fa'atulagaina o manatu o tagata lautele e ala i su'esu'ega fa'atupe fa'apisinisi ma polokalame fa'alea'oa'oga ua fuafuaina e fa'afeagai ai tala le lelei e uiga i a'afiaga o le si'osi'omaga. Fa'ata'ita'iga pei ole Dublin ‍Declaration ma le Masters ⁢of Beef Advocacy program o lo'o fa'ailoa mai ai le auala e taumafai ai le alamanuia e fa'atumauina lona foliga lelei ma fa'aaafia ai amioga a tagata fa'atau.

o le felagolagoma'i i le va o pisinisi aano o manu ma faiga fa'apolokiki a Amerika ose so'otaga lavelave ma tele itu e matua a'afia ai faiga fa'ato'aga, soifua maloloina lautele, ma le fa'atumauina o le si'osi'omaga. O le malamalama i lenei ⁢dynamic e taua tele mo le malamalama i le lautele o aʻafiaga ⁤o le gaosiga o meaʻai i Amerika.

I totonu o le US, o le gaosiga o meaʻai e pulea ma taofiofia e se faasologa o tulafono, tulafono faatonutonu ma polokalame faʻatulafonoina e le malo tele. O nei faiga faʻavae e tele sona sao i le fuafuaina o le manuia poʻo le toilalo o pisinisi faʻatoʻaga, ma e masani lava, o sui o le alamanuia e taumafai e faʻaalia foliga o nei faiga faʻavae. O se taunuuga o nei faʻaosofiaga, o le pisinisi faʻatoʻaga manu e faʻatulagaina ai faiga faʻapolokiki a Amerika i se tulaga sili atu nai lo le tele o tagata Amerika e iloa, ma e tele sona sao i le fuafuaina o meaʻai e iʻu i luga oa tatou ipu.

O pisinisi o loʻo fesiligia - aemaise o lafumanu, aano o manufasi ma meaʻai susu - e faʻaaogaina i le tele o auala, o nisi e sili atu le tuusaʻo nai lo isi. E le gata i le fa'aaluina o le tele o tupe i sao fa'apolokiki ma faiga fa'apolokiki, latou te taumafai fo'i e fa'atupu manatu o tagata lautele e uiga ia latou oloa , ma fa'asagatau tala le lelei e ono afaina ai a latou fa'atauga pe fa'aaafia ai le au fai tulafono.

O le Tulafono Tau Faaofi o Faatoaga

se tasi o faʻataʻitaʻiga sili o le faʻaogaina o faʻatoʻaga manu i faiga faʻapolokiki a Amerika o le Farm Bill.

O le Farm Bill o se vaega mamao o tulafono e pulea, faʻatupe ma faafaigofieina vaega o faatoaga a Amerika. E mana'omia le toe fa'atagaina i le ta'i lima tausaga, ma tu'uina atu lona fa'atotonugalemu i le gaosiga o mea'ai a Amerika, ua ta'ua o se vaega o le tulafono "e tatau ona pasia" i le Iunaite Setete.

E ui lava i lona igoa, o le Farm Bill e aafia ai le tele o mea nai lo na o faatoaga . O se vaega tele o faiga fa'avae a le feterale o lo'o fa'atulafonoina, fa'atupe ma fa'atulafonoina e ala i le Tulafono Tau Fa'ato'aga, e aofia ai le polokalame fa'ailoga o mea'ai a le atunu'u, fuafuaga mo le puipuia o afi ma polokalame fa'asao a le USDA. O lo’o fa’atonutonu ai fo’i fa’amanuiaga eseese tau tupe ma tautua o lo’o maua e le aufai fa’atoaga mai le feterale, e pei o fesoasoani, inisiua o fuala’au ma nogatupe.

Fa'afefea ona maua le fesoasoani a le Tau Moni o Fa'ato'aga Manu

O tupe fesoasoani o tupe ia e avatu e le malo o Amerika i faifaatoʻaga o nisi o oloa, ae e ui i mea atonu na e faʻalogo i ai, e le o fesoasoani tupe e mafua ai ona taugofie aano o manu. E moni o se vaega maualuga o nei tupe totogi a tagata lautele e alu i le gaosiga o aano o manufasi: o tausaga uma, e maua e le au fai lafumanu a Amerika le sili atu i le $ 50 piliona i fesoasoani a le malo, e tusa ai ma le tusi a David Simon Meatonomics . E tele naua tupe, ae le o le mafuaaga lea o le taugofie ma le tele o aano.

O tau mo le totoina o sana ma fafaga soya, faapea foi ma tau mo le tausiga o manu lava ia, aemaise lava moa ae faapea foi puaa, e matua ofoofogia uma lava. O se mea e ta'ua o le ' fa'ata'ita'iga o mea'ai taugofie ' o lo'o fa'amatalaina ai pe fa'apefea ona tupu lenei mea. A maua e se sosaiete le tele o meaai, ona taugofie lea o meaai. A taugofie mea'ai, e 'ai tele tagata i ai, ma fa'aitiitia ai le tau o mea'ai. E tusa ai ma se lipoti a le 2021 Chatham House, "o le tele o mea tatou te gaosia, o le taugofie foi o meaai, ma o le tele foi o lo tatou taumafaina."

I le taimi nei, o tau o loʻo totoe e fesoʻotaʻi ma aano o manufasi - palapala eleelea, vai faʻaleagaina, siʻitia tau o le soifua maloloina ma eleele leaga, e taʻu mai ai ni nai - e le totogiina e le pisinisi aano o manufasi.

O le US o loʻo i ai se tasi o le maualuga o le tau o aano o manufasi i le lalolagi , ma o le malo o Amerika e faʻamalosia le taumafaina o aano o manufasi i le tele o auala. Fa'ata'ita'i mea'ai a le a'oga. E mafai e a'oga a le malo ona fa'atau mea'ai o le aoauli mai le malo i se fa'aitiitiga, ae na'o le lisi o mea'ai na saunia e le USDA na filifilia muamua. O aʻoga e manaʻomia e le tulafono e tuʻuina atu le susu susu i a latou tamaiti aʻoga, ma e ui e le manaʻomia le tuʻuina atu o aano o manufasi, e tatau ona aofia ai le polotini i luga o a latou menus - ma e foliga mai, o le tele o polotini i le lisi o meaʻai a le USDA. o aano o manu .

Fa'afefea ona A'afia le Tulafono Tau Fa'ato'aga e le Fa'atosina Fai Fa'ato'aga

O le Farm Bill e tosina mai ai le tele o le gauai ma punaoa pe a oʻo i le taimi e toe faʻatagaina ai. Fa'atosina faifa'ato'aga fai tulafono fa'atosina i le taumafai e fa'atulaga le pili (sili atu i lena mea mulimuli ane), ona fefinaua'i ai lea o le au fai tulafono i mea e tatau ma mea e le tatau ona aofia ai. Na pasia le Tulafono Tau Fa'ato'aga mulimuli i le fa'ai'uga o le 2018; talu mai lena taimi, ua faʻaalu e le agribusiness le $ 500 miliona i taumafaiga faʻamalosi e taumafai e faʻatulagaina le isi, e tusa ai ma se auiliiliga a le Union of Concerned Scientists.

O lo'o i ai le Konekeresi i le fa'atalanoaina o le isi Tulafono Tau Fa'ato'aga . O le taimi lea, o se tasi o itu taua o le finauga o le Fautuaga 12, o le palota a Kalefonia lea e faʻasa ai le taofiofia tele o lafumanu ma, faʻaopoopoina, faʻasaina le faʻatau atu o aano o manufasi na gaosia i le faʻaogaina o le tele o le saisaitia. Ua fa'asalalauina e itu e lua a latou tala fa'atatau o le isi Tulafono Tau Fa'ato'aga. E mana’o le au fai tulafono a le Republican i le Farm Bill e aofia ai se aiaiga e matua’i soloia ai lenei tulafono, ae o le Democrats e leai ni aiaiga faapena i la latou talosaga.

Fa'afefea ona fa'atupe e le Alamanuia Fa'ato'aga Manu le aufaipolokiki

O le vaega mulimuli o le Tulafono Tau Fa'atoaga o lo'o fa'atulaga e le au fai tulafono, ma o le to'atele o na faipule o lo'o maua sao mai pisinisi a manu. O le isi lea auala e a'afia ai fa'ato'aga manu i faiga fa'apolokiki a Amerika: foa'i fa'apolokiki. I le tulafono, e le mafai e fa'apotopotoga ona tu'u sa'o atu tupe i sui tauva mo tofi feterale, ae e le'o fa'asa'o e pei ona foliga mai.

Mo se fa'ata'ita'iga, e mafai lava e pisinisi ona foa'i atu i komiti fa'apolokiki (PAC) e lagolagoina sui fa'apitoa, po'o se isi itu, fa'atuina a latou lava PAC e faia ai foa'i fa'apolokiki . O tagata faigaluega mauoloa o faʻalapotopotoga, e pei o pule ma Pule Sili, e saoloto e foaʻi atu i sui feterale o ni tagata taʻitoʻatasi, ma e saoloto kamupani e faʻasalalau faʻasalalauga e lagolago ai nisi o sui tauva. I nisi setete, e mafai e pisinisi ona foaʻi tuusaʻo i sui tauva mo le setete ma le lotoifale, poʻo komiti pati a le setete.

O nei mea uma o se auala umi e fai mai ai e le o lava ni auala mo se alamanuia - i lenei tulaga, o aano o manufasi ma susu - e lagolago ai tupe a sui faatutu faaupufai ma e umia tofi. Fa'afetai i le 'upega tafa'ilagi e siaki ai saofaga tau tupe Open Secrets, e mafai ona tatou va'ai pe fia le tele o tagata ta'a'alo tetele i le pisinisi aano o manu na foa'i atu i faipule , ma po'o ai faipule na latou foa'i i ai.

Talu mai le 1990, ua sili atu i le $ 27 miliona sao faʻapolokiki a kamupani aano o manu, e tusa ai ma Open Secrets. E aofia uma ai foa'i tuusa'o i sui faatutu faapea foi ma sao i PAC, vaega faaupufai a le setete ma isi vaega i fafo. I le 2020, na sili atu i le $ 3.3 miliona tala faʻapolokiki na faia e le pisinisi. Ae ia manatua, o nei fuainumera e mai kamupani tetele aano o manufasi e pei o Smithfield ma vaega e pei o le North American Meat Institute, ae o vaega o alamanuia fafaga o loʻo aʻafia foi, talu ai nei o lobbying mo se tulafono fou e faʻavavevave ai le mea e taʻua o le "climate-smart" fa'ameamea fa'afaigaluega fafaga , mo se fa'ata'ita'iga.

O i latou na mauaina ma faʻamanuiaina lenei tupe e tele lava o Republicans. E ui ina fesuisuiai fua faatatau mai lea tausaga i lea tausaga, o le tulaga lautele e tumau pea: i soo se taamilosaga palota, e tusa ma le 75 pasene o tupe a le alamanuia o faatoaga manu e alu i Republicans ma vaega faasao, ma 25 pasene e alu i Democrats ma vaega saoloto.

Mo se faʻataʻitaʻiga, i le taamilosaga o le palota 2022 - o le mea sili ona lata mai lea o loʻo maua ai faʻamatalaga atoa - na tuʻuina atu e le aano o manufasi ma susu le $ 1,197,243 i sui tauva Republican ma vaega faʻasao, ma le $ 310,309 i sui Democratic ma vaega saoloto, e tusa ai ma Open Secrets.

Fa'aa'oa'oga Fa'apolokiki E ala i le Fa'aoso

O sao fa'apolokiki ose tasi lea o auala e fa'aaafia ai lafumanu, aano o manu ma fale susu i le au fai tulafono a Amerika ma foliga o tulafono a Amerika. O le lobbying o le isi.

O lobbyists o ni tagata faufautua i le va o alamanuia ma le au fai tulafono. Afai e mana'o se kamupani e pasia pe poloka se tulafono, latou te fa'afaigaluegaina se lobbyist e feiloa'i ma faipule talafeagai, ma taumafai e fa'amaonia i latou e pasia pe poloka le tulafono o lo'o fesiligia. O le tele o taimi, o lobbyists latou latou tusia moni lava tulafono ma "tuu atu" i le au fai tulafono.

E tusa ai ma le Open Secrets, ua silia ma le $97 miliona tala le tupe na faaalu e le pisinisi o aano o manu i faiga faatosina talu mai le 1998. O lona uiga i le kuata seneturi talu ai, ua sili atu i le tolu taimi le tele o tupe na faaalu e le pisinisi i faiga faatosina e pei ona i ai i sao faapolokiki.

Le Fa'afefea ona Fa'atupuina e le Alamanuia Fa'ato'aga Manu Manatu o tagata lautele

E ui o le matafaioi a tupe i faiga faaupufai e le tatau ona taʻu faatauvaaina, o le au fai tulafono e mautinoa lava e aafia ai foi ma manatu lautele. E pei o lea, ua fa'aalu e fale gaosi aano o manufasi ma susu le tele o taimi ma tupe e taumafai ai e fa'ata'ita'i manatu o tagata lautele , ae maise, manatu lautele o lo'o si'omia ai le a'afiaga o le si'osi'omaga o aano o manufasi.

Tusa lava pe fa'afefea ona e tipiina, o le gaosiga o aano o manufasi fa'apisinisi e leaga tele mo le si'osi'omaga. O lenei mea moni o loʻo faʻateleina le faʻasalalauga faʻasalalau talu ai nei, ma o le aano o manufasi, i le isi itu, o loʻo taumafai malosi e faʻafefe vai faasaienisi.

'Saienisi' Fa'atupeina e Alamanuia

O se tasi o auala e faia ai lenei mea o le faʻasalalauina lea o suʻesuʻega e valiina ai le alamanuia i se malamalama lelei. O se faiga fa'apolokiki masani lea e fa'aaogaina i le tele o alamanuia; masalo o le faʻataʻitaʻiga sili ona taʻutaʻua o Big Tobacco , lea talu mai le 1950s na faʻavaeina faʻalapotopotoga atoa ma faʻatupeina le anoanoai o suʻesuʻega e faʻaititia ai le leaga o le soifua maloloina o le ulaula tapaa.

I totonu o le gaosiga o aano o manufasi, o se tasi o faʻataʻitaʻiga o se mea e taʻua o le Dublin Declaration of Scientists on the Societal Role of Livestock . Lolomiina i le 2022, o le Dublin Declaration o se pepa puʻupuʻu e faʻamaonia ai le mea o loʻo taʻua ai o le soifua maloloina, siosiomaga ma agafesootai manuia o faʻatoʻaga faʻatoʻaga faʻatoʻaga ma aano o manufasi. O loo taʻua ai e faapea o faiga o lafumanu “e matuā tautele i le sosaiete e aafia ai i le faafaigofieina, faaitiitia po o le maelega,” ma e tatau ona “faaauau ona faaaofia i totonu ma maua le faamaoniga lautele a le sosaiete.”

O le pepa na muai sainia e toetoe lava 1,000 saienitisi, ma faʻatagaina ai se ea o le faʻamaoni. Ae o le to'atele o na saienitisi e iai so'otaga i le pisinisi o aano o manufasi ; o le tasi vaetolu oi latou e leai se poto masani i le siosiomaga poʻo le soifua maloloina faʻasaienisi, ma le itiiti ifo ma le toʻasefulu o latou o loʻo faʻafaigaluegaina saʻo e le alamanuia aano o manufasi .

Ae ui i lea, o le Tautinoga Dublin na faʻasalalauina ma le naunautai e i latou o loʻo i totonu o aano o manufasi ma maua ai le tele o faʻasalalauga faʻasalalau , o le tele o ia mea na toe fai ai faʻamatalaga a le au saini e aunoa ma le suʻesuʻeina o le moni o na tagi.

Fa'atupeina Polokalame 'A'oga'

I le taimi nei, o le National Cattlemen's Beef Association, o le faʻalapotopotoga faʻapitoa a le pisinisi povi, na faia se polokalame faux-academic e taʻua o le Masters of Beef Advocacy , poʻo le MBA mo se faapuupuuga (vaʻai mea na latou faia iina?). Ose a'oa'oga lelei mo tagata fa'aa'oa'oga, tamaiti a'oga ma isi tagata fa'apolopolo pisupo, ma e tu'uina atu ai ia i latou ta'iala mo le a'oa'iga (sa'o) fa'apea o le gaosiga o povi e afaina ai le si'osi'omaga. E silia ma le 21,000 tagata ua "faauʻu" mai le polokalame i le taimi nei.

E tusa ai ma se tusitala o le Guardian na maua lana "MBA" (e leʻo tuʻuina atu e le polokalame ni tikeri), e faʻamalosia tagata lesitala ina ia "fesoʻotaʻi ma tagata faʻatau i luga o le initaneti ma le tuusao e uiga i mataupu tau le siosiomaga," ma tuʻuina atu i ai talanoaga ma faʻamatalaga faʻamatalaga e fesoasoani ia i latou faia faapea.

E le na'o le pau lea o le taimi na fa'alauiloa ai e le au fai aano o manufasi le mea moni o se fa'asalalauga fa'alaua'itele o lo'o fa'apipi'iina i se fa'ailoga o a'oa'oga. I le amataga o lenei tausaga, na galulue faʻatasi ai le pisinisi puaa ma iunivesite a le malo e faʻalauiloa se mea e taʻua o le "Real Pork Trust Consortium," o se faasologa o polokalame e faʻatatau i le toe faʻaleleia o foliga lautele o pisinisi. Ua na'o le fa'ata'ita'iga sili ona lata mai o le galulue fa'atasi a le alamanuia o aano o manufasi ma iunivesite a le malo ma le fa'ai'uga o le fa'amalosia o le taumafaina o aano o manufasi ma fa'amalosia le pisinisi aano o manufasi.

Nonoa Faatasi nei Aafiaga Uma

Joe Biden e savali i luga o se faatoaga
Fa'aagaaga: US Department of Agriculture / Flickr

O lafumanu, aano o manufasi ma fale susu e taumafai e faʻaosofia faiga faʻavae a Amerika i le tele o auala e manino le vaʻaia. O le mea e sili atu ona faigata ona iloatino o le tulaga tonu lea o le manuia o nei taumafaiga. E matua le mafai lava ona tusia se laina tuusao i le va, fai mai, o se sao i le tauvaga a se faipule ma le palota a lena faipule i luga o se vaega o le tulafono, ona e leai se auala e iloa ai pe faapefea ona latou palota e aunoa ma lena sao.

I se tulaga lautele, e ui i lea, e saʻo le faʻapea o pisinisi o loʻo fesiligia na i ai sina aafiaga taua i faiga faʻapolokiki ma faiga faʻavae a Amerika. O le tele o fesoasoani o loʻo tuʻuina atu e le malo o Amerika i tagata fai faʻatoʻaga lautele, ma le pisinisi aano o manufasi, o se tasi lea o faʻataʻitaʻiga o lenei mea.

O le fusuaga o lo'o i ai nei i le Fa'aaliga 12 ose su'esu'ega fesoasoani fo'i. O le pisinisi o aano o manufasi sa matua tetee lava i le Fa'atonuga 12 mai le aso muamua , ona ua matua fa'ateleina ai le tau o le gaosiga . O le au fai tulafono a le Republican o tagata sili ona tele e mauaina foaʻi faʻapolokiki mai pisinisi aano o manufasi, ma o le taimi nei, o loʻo taumafai le au fai tulafono a le Republican e soloia le Faʻatonu 12 e ala i le Faʻatoʻaga Bill .

O le taumafai e faʻatusatusa le aʻafiaga a le alamanuia i manatu lautele e sili atu ona faigata, ae toe foʻi, e mafai ona tatou vaʻaia faʻailoga o lana faʻasalalauga faʻamatalaga. I le masina o Me, e lua setete o Amerika na faʻasaina le faʻatau atu o aano o manufaʻaola . I le faʻamaoniaina o le faʻasaina o lana setete, na taʻu soo mai ai e le Gov. Florida Ron DeSantis o loʻo i ai se taupulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulenana ​​e faʻaumatia uma gaosiga o aano o manufasi (e leai).

le fa'asaina o aano o manufa'ato'aga a Florida o Pennsylvania Sen. John Fetterman. E le o se mea e ofo ai: Florida ma Penisilevania o loʻo i ai uma pisinisi lafumanu tetele , ma e ui o aano o manufaʻaola i totonu o lona tulaga o loʻo i ai nei e mamao mai se faʻamataʻu i na pisinisi, e ui i lea e moni o Fetterman ma DeSantis o loʻo i ai se faʻaupuga faʻapolokiki e "tumau." faatasi ai ma” a latou vaega fai lafumanu, ma tetee i aano o manu e totoina i fale suesue.

O nei mea uma o se auala umi e fai mai ai o le tele o faipule - e aofia ai nisi, pei o DeSantis ma Fetterman, i swing states - lagolagoina faʻatoʻaga manu mo se mafuaaga faʻapolokiki faavae: ia maua palota.

Le La'au Lalo

Mo le lelei poʻo le leaga, o faʻatoʻaga manu o se vaega tutotonu o le olaga Amerika, ma o le a tumau pea i lena auala mo sina taimi. O le tele o mea e ola ai tagata e faalagolago i le manuia o lea pisinisi, ma e le o se mea e ofo ai le taumafai e fausia tulafono e pulea ai.

Ae e ui ina mana'omia e tagata uma le 'ai, o Amerika e le mafai ona fa'atumauina , ma o lo tatou mana'o i aano o manufa'atau e matua tele lona sao i suiga o le tau. O le mea e leaga ai, o le natura o le US food policy e tele lava ina fesoasoani e faʻatumauina ma faʻamalosia nei mausa - ma o le mea tonu lava lea e manaʻo ai agribusiness.

Matau: O lenei Initaneti sa muamua lomia i luga o le sapalaiina, ma e le tatau ona atagia mai ai manatu o le Humane Foundation.

Fa'ailoga lenei pou
Tu'u ese le telefoni feaveai