10 A'oa'oga e Lagolagoina a Tatou A'a Fa'avae La'au

O masaniga taumafa a o tatou tuaa anamua ua leva ona avea ma autu o finauga ogaoga i le va o saienitisi. O Jordi Casamitjana, o se tagata suʻesuʻe i meaola e iai sona talaaga i le palaeoanthropology,⁤ na ia suʻesuʻeina lenei mataupu fefinauai e ala i le tuʻuina atu o manatu faʻamalosi e sefulu e lagolagoina ai le manatu o tagata anamua na faʻaaogaina meaʻai faʻavae. e tumu i lu'itau, e aofia ai le fa'aituau, fa'amaoniga vaevaega, ma le seāseā o fa'ato'aga. E ui lava i nei faʻalavelave, o le alualu i luma lata mai i suʻesuʻega DNA, genetics, ma le physiology o loʻo faʻamalamalamaina ai le faʻaogaina o meaʻai a o tatou tuaa.

O le su'esu'ega a Casamitjana e amata⁤ i le fa'ailoaina o faigata fa'aletagata i le su'esu'eina o le evolusione o tagata. E ala i le su'esu'eina o fetuutuuna'iga fa'aanatomi ma fa'aletino o ulua'i tagata, na ia finau ai e fa'apea o le va'aiga faigofie⁢ o ulua'i tagata e pei o tagata 'ai aano o manu e foliga mai ua tuai. Nai lo lena, o le tuputupu aʻe o faʻamaoniga o loʻo faʻaalia ai o meaʻai e faʻavae i laʻau sa iai sona sao taua i le evolusione o le tagata, aemaise lava i nai miliona tausaga talu ai.

O le tusiga o loʻo faʻapipiʻiina faʻasolosolo manatu e sefulu, e lagolagoina taʻitasi i tikeri eseese o faʻamaoniga, e fausia faʻatasi ai se ⁢malosi mataupu mo a tatou aʻa faʻavae. Mai le atinaʻeina o le tumau o loʻo tamoʻe o se masini e aloese ai mai manu faʻatau nai lo le tulituliloaina o manu, i le fetuunaiga o ⁢ nifo o le tagata mo le taumafaina o laʻau, ma le taua tele o gaʻo gaʻo faʻavae i laʻau i le atinaʻeina o faiʻai, ua ofoina mai e Casamitjana se aotelega lautele o mea taua atonu na fa'atulaga mea'ai a o tatou tuaa.

E le gata i lea, o le talanoaga e faʻalautele atu i le lautele o aʻafiaga o nei masaniga taumafa, e aofia ai le faʻaumatia o meaʻai aano o manu, o le tulaʻi mai o tagata ola faʻavae, ma luitau faʻaonaponei o le vitamini B12 deficiency. O manatu ta'itasi e su'esu'eina ma le toto'a, e maua ai se va'aiga fa'apitoa e lu'itauina ai le poto masani ma vala'aulia atili su'esu'ega⁢ i le mafua'aga o mea'ai a tagata.

E ala i lenei auiliiliga auiliili, Casamitjana e le gata o loʻo faʻamamafaina le lavelave o suʻesuʻega palaeoanthropological ae o loʻo faʻamamafaina foi le taua o le toe iloiloina o manatu ua leva e uiga i la tatou tala faʻasolopito. O le tala e avea o se sao faaosofia i le lauga faifaipea i le evolusione o le tagata,⁢ faʻamalosia le au faitau e toe iloilo le faʻavae o meaʻai⁤ o a tatou ituaiga.

Ua faataatia mai e le tagata suʻesuʻe i manu o Jordi Casamitjana ni manatu e 10 e fesoasoani e lagolagoina ai le manatu faapea o tagata anamua sa ʻai i laau..

Palaeoanthropology ose fa'asaienisi faigata.

E tatau ona ou iloa, aua i le taimi o aʻu aʻoga mo loʻu tikeri i le zoology, lea na ou faia i Catalonia ae ou te leʻi malaga i Peretania, na ou filifilia ai le Palaeoanthropology o se tasi o mataupu mo le tausaga mulimuli o lenei tikeri lima tausaga (i tua i le 1980s. o le tele o tikeri faasaienisi e umi atu nai lo le taimi nei, ina ia mafai ai ona tatou suesue i se lautele lautele o mataupu). Mo le au le iloa, Palaeoanthropology o le saienisi lea e suʻesuʻeina ituaiga faʻaumatia o le aiga o tagata, tele lava mai suʻesuʻega o toega o tagata (poʻo le hominid) o totoe. Ose lala fa'apitoa ole Palaeontology, e su'esu'e ai ituaiga uma ua mou atu, e le gata o primates e latalata i tagata fa'aonaponei.

E tolu mafua'aga e fa'asese ai le palaeoanthropology. Muamua, talu ai e ala i le suʻesuʻeina o i tatou lava (o le "anthropology" vaega o le upu) atonu tatou te faʻaituau, ma faʻaalia elemene o tagata faʻaonaponei i ituaiga o hominid muamua. Lona lua, o lo'o fa'avae i le su'esu'eina o fossil (le vaega "paleo" o le upu) ma o nei mea e seasea ma e masani ona vaevae ma fa'asese. Lona tolu, talu ai, e ese mai i isi lala o palaeontology, e na o le tasi lava le ituaiga o tagata o totoe, o lea e le maua ai se mea taugata e faia ai le ituaiga o suʻesuʻega faʻatusatusa e mafai ona tatou faia i le suʻesuʻeina o pi mua, mo se faʻataʻitaʻiga, poʻo anamua. korokotaila.

O lea la, pe a tatou mananaʻo e tali le fesili e uiga i meaʻai a o tatou tuaa hominid, e faʻavae i luga o latou faʻataʻitaʻiga faʻapitoa ma physiological, tatou te iloa ai o le tele o manatu faʻapitoa e faigata ona faʻamaonia i se tulaga mautinoa o le mautinoa. E itiiti lava se masalosalo o le tele o o tatou tuaa e tele lava meaʻai e faʻatatau i laau (o le 32 miliona tausaga talu ai, pe a,) ona o tatou o se ituaiga o manuki ma o manuki uma e tele lava e faʻavae i laʻau, ae o loʻo i ai feeseeseaiga e uiga ia tatou. mea'ai a tuaa i la'asaga aupito lata mai o lo tatou evolusione, i le 3 miliona tausaga talu ai.

I tausaga talu ai nei, e ui i lea, o le alualu i luma i le tomai e suʻesuʻe ai DNA fossil, faʻapea foʻi ma le alualu i luma i le malamalama i genetics, physiology, ma metabolism, ua maua ai nisi faʻamatalaga e faasolosolo malie ai ona faʻaitiitia le le mautonu na mafua ai feeseeseaiga. O se tasi o mea ua tatou iloa i nai sefulu tausaga talu ai, o le manatu faigofie tuai e faapea o tagata anamua sa i ai se taumafa iloga o aano o manufasi e ono sese. O le tele ma le tele o saienitisi (e aofia ai aʻu) ua talitonu nei o le meaʻai autu a le tele o tagata anamua, aemaise lava i latou i lo tatou gafa tuusaʻo, na faʻavae i laʻau.

Ae ui i lea, o le Palaeoanthropology o le mea lea, faatasi ai ma ato tuufaasolo uma o loʻo tauaveina e lenei aʻoaʻoga faʻasaienisi taufaasese, e leʻi ausia se maliega i le va o ana saienitisi, o le tele o manatu e tumau pea, o faʻamatalaga, e tusa lava po o le a le faʻamoemoe ma le fiafia e ono iai, e le'i fa'amaonia.

I totonu o lenei tusiga, o le a ou faʻalauiloaina le 10 o nei faʻamoemoega faʻamaonia e lagolagoina ai le manatu o tagata anamua sa i ai le tele o meaʻai e faʻavae i laʻau, o nisi o ia mea ua i ai faʻamaumauga e toe faʻaleleia ai, ae o isi o loʻo naʻo se manatu e manaʻomia nisi suʻesuʻega ( ma o nisi o nei mea atonu o ni manatu muamua na tupu ia te aʻu pe a tali atu i nisi o faʻamatalaga mai tagata na faitau i se tusiga muamua na ou tusia i lenei mataupu).

1. O le tumau o le tamoʻe na tupu aʻe e aloese ai mai tagata faʻatau

10 A'oa'oga e Lagolagoina a Tatou A'a Fa'avae La'au Aukuso 2025
shutterstock_2095862059

Matou te auai i le vaega laiti o le Homo sapiens sapiens o le ituaiga Homo sapiens , ae e ui lava na o le pau lea o le ituaiga o loʻo totoe o le hominid, e tele isi ituaiga i aso ua tuanaʻi (sili atu i le 20 na maua i le taimi nei ), o nisi vaega saʻo o o tatou tupuaga. , a o isi mai lala mate e le fesootai tuusao mai ia i tatou.

O ulua'i Hominid ua tatou iloa e le'o iai i le ituaiga e tasi e pei o tatou (le genus Homo ) ae o le ituaiga Ardipithecus . Na aliali mai i le va o le 6 ma le 4 miliona tausaga talu ai, ma e le tele ni mea matou te iloa e uiga ia i latou ona e itiiti lava ni mea na matou maua. E foliga mai, o le Ardipithecus e tele ona foliga e latalata i le bonobos (o tatou aiga vavalalata e masani ona taʻua o pygmy chimpanzees) ma o loʻo nonofo pea i luga o laʻau, ma o le mea lea e foliga mai o loʻo avea pea i latou ma ituaiga frugivore pei oi latou. I le va o le 5 ma le 3 miliona tausaga talu ai, Ardipithecus i se isi vaega o Hominids o le ituaiga Australopithecus (o ituaiga uma o ia mea e masani ona taʻua o Australopithecines), ma o le ituaiga muamua o le genus Homo na tupu mai i nisi o latou ituaiga, o lea na latou o loo i lo tatou gafa tuusao. E talitonuina o Australopithecines o uluai hominid ia na o ese mai laau e ola tele i luga o le eleele, i lenei tulaga, o le savannah Aferika, ma o le muamua e savali tele i luga o vae e lua.

Sa i ai suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai o le tele o suʻesuʻega faʻapitoa ma physiological o le Australopithecines o se fetuunaiga i le tulituliloaina o le vaivai (poʻo le tulituliloaina o le tutumau), o lona uiga o le tamoe mo le mamao e tulituli manu seia oʻo ina le toe tamoe le tatalo ona o le vaivai), ma o lenei mea. ua faʻaaogaina e lagolago ai le manatu na latou suia mai le 'ai o laʻau i le 'ai aano o manu (ma o loʻo faʻamatalaina ai le mafuaʻaga o loʻo lelei pea i tatou i le marathon).

Ae ui i lea, o loʻo i ai se isi manatu e faʻamatalaina ai le faʻaleleia o le tumau e tamoe e aunoa ma le faʻafesoʻotaʻi i le tulimanu ma le 'ai aano o manu. Afai ua faaalia i faamaoniga o le evolusione na avea ai Australopithecines ma tagata tamoʻe mamao, aiseā la e manatu ai o le tamoʻe e fesootaʻi ma le tulituliloaina? Atonu o le faafeagai. E mafai ona fesoʻotaʻi ma le tamoe mai tagata faʻatau, ae le o le faʻatau. E ala i le siitia atu mai laau i le savannah tatala, na faafuasei lava ona tatou aafia ai i manu feʻai fou o loo tuli manu e ala i le taufetuli, e pei o cheetahs, leona, luko, ma isi. O lona uiga o se uunaiga faaopoopo e ola ai, lea e na o le tau atu i se ituaiga manuia pe a latou maua fou. auala e puipuia ai i latou lava mai nei tagata faʻatau fou.

O na uluai savannah hominid e lei atiina ae ni tui, nifo maai uumi, atigi, mea oona, ma isi. Na o le pau lava le puipuiga na latou atiina ae latou te lei mauaina muamua o le mafai lea ona tamoe. O lea la, o le tamoe e mafai ona avea ma se suiga fou e faasaga i manu fou, ma talu ai e le sili atu le saoasaoa nai lo le au faomea ona e na o le lua o matou vae, o le tumau o le tamoe (faatasi ai ma le afu e pei ona matou faia i totonu o savannahs vevela) o le a na'o le filifiliga e mafai ona o'o lava i fa'alavelave fa'atau. Atonu sa i ai se manu feʻai faapitoa na faʻapitoa i le tulituliloaina o tagata (e pei o se ituaiga o leona sabretooth) ae o lenei manu feʻai na tuʻuina atu le tulituliloaina o tagata pe a uma se mamao mamao , o le mea lea na mafai ai e hominid vave ona faʻaleleia le gafatia e tamoe ma tamoe mo. o se taimi umi lava na latou iloa ai se tasi o ia leona, o le a fiu ai leona.

2. E fetuutuunai Nifo o le Tagata i le 'ai o la'au

10 A'oa'oga e Lagolagoina a Tatou A'a Fa'avae La'au Aukuso 2025
shutterstock_572782000

O nifo o tagata i aso nei e sili atu ona tutusa ma nifo o anthropoid nai lo se isi lava nifo o se isi lava manu. O manuki Anthropoid e aofia ai le gibbon, siamang, orangutan, gorilla, chimpanzee, ma bonobo, ma e leai se tasi o nei manuki o manu fasi manu. O i latou uma o folivores (gorillas) poʻo frugivores (o totoe). O lea ua uma ona ta'u mai ia i tatou e le o tatou o ni meaola manu ma o le avanoa e maua ai e tagata se fetuutuunaiga frugivore e maualuga atu nai lo le faʻaogaina o folivore / herbivore.

E iai le eseesega taua i le va o nifo o le tagata ma nifo o manuki tetele, e ui lava. Talu ona tatou vavae ese mai isi manuki pe a ma le 7 miliona tausaga talu ai, o le evolusione ua suia ai nifo o le gafa hominid. O nifo taifau lapopo'a e pei o le pelu e vaaia i manuki po'a ua misi mai tuaa tagata mo le itiiti ifo i le 4.5 miliona tausaga . Ona o taifau umi i primates e sili atu ona fesoʻotaʻi ma le tulaga nai lo le fafaga masani, e taʻu mai ai na faʻaitiitia le faʻafefe o tama tane i le tasi ma le isi i le taimi lava e tasi, atonu ona e sili atu le fiafia o tamaʻitaʻi i ni paaga.

O tagata i aso nei e fa taifau , e tasi i le auvae kuata taitasi, ma o tane e tutusa lelei ma taifau laiti o manu tetele uma, ae o latou aʻa tetele, o se toega o taifau lapopoa o apes. O le evolusione o hominoids mai le Miocene i le Pliocene period (5-2.5 miliona tausaga talu ai) na vaʻaia ai le faʻaitiitia malie o le umi o taifau, mafiafia enamel o molars ma le maualuga o le cuspal. E oo atu i le 3.5 miliona tausaga talu ai, ua faatulagaina nifo o tatou tuaa i laina e lapopoa teisi i tua nai lo le pito i luma, ma e oo atu i le 1.8 miliona tausaga ua mavae, ua pupuu ma pupuu foi nifo o taifau a o tatou tuaa e pei o tatou.

I nifo uma, o le hominin evolution na faʻaalia ai le faʻaitiitia o le pale ma le aʻa, ma o le muamua atonu na muamua i le mulimuli . O se suiga i mea'ai e ono fa'aitiitia ai le mamafa o galuega i pale nifo ma fa'aitiitiga mulimuli ane ai i a'a ma lapopo'a. Peita'i, e le'o fa'asino atu lea i le fa'ato'a fa'a'ai'au tele o hominid (e malō le pa'u, maso ma ponaivi, o lea e te fa'amoemoeina ai le fa'atupula'ia o a'a), ae e mafai ona aga'i atu i le 'aiina o fualaau suamalie (e pei o vine), su'e auala fou e vaevae nati (e pei o maa), poʻo le kukaina o meaʻai (na pulea e tagata le afi mai le tusa ma le 2 miliona tausaga talu ai), lea e mafai ai ona maua meaʻai fou (e pei o aʻa ma nisi fatu).

Matou te iloa, i primates, o taifau e lua galuega e mafai, o le tasi e aveese fualaʻau ma fatu ma le isi e faʻaalia i feteʻenaʻiga faʻalavelave faʻapitoa, o lea pe a o ese mai hominid mai laau i totonu o le savannah e suia uma a latou fegalegaleaiga faʻaagafesootai ma dynamics fanau. fa'apea fo'i ma se vaega o a latou mea'ai, ana fa'apea o se aga tonu lea e aga'i atu i le fia 'ai, semanu e lua fa'afeagai malosiaga fa'a-evolusione e suia ai le lapo'a o taifau, tasi e fa'aitiitia (fa'aitiitia le mana'omia o fa'aaliga fa'afeagai) ma le isi e fa'ateleina (ia fa'aoga taifau. mo le tuliga po o le saeia o aano o manu), o le lapopoa o taifau e foliga mai e le tele se suiga. Peita'i, na matou maua se fa'aitiitiga tele o le lapo'a o taifau, ma ta'u mai ai e leai se malosi fa'atupuina o le "carnivore" e fa'ateleina ai le lapo'a o taifau pe a suia le nofoaga, ma o lo'o fa'aauau pea le tele o fa'ato'aga.

3. Omega-3 fatty acids na maua mai mea e le o ni manu

10 A'oa'oga e Lagolagoina a Tatou A'a Fa'avae La'au Aukuso 2025
shutterstock_2038354247

Sa i ai ni manatu e fa'apea na 'ai e tagata anamua le tele o i'a ma isi meaola o le vai, ma e o'o lava i nisi o a tatou morphology atonu na tupu mai i suiga i le vai i faigafaiva (e pei o le leai o se lauulu o le tino ma le i ai o ga'o i lalo). O le ali'i su'esu'e o meaola o le gataifale Peretania o Alister Hardy na muamua fa'atonuina lenei manatu "Aquatic Ape" i le 1960s. Na ia tusia, "O laʻu suʻesuʻega e faapea, o se lala o lenei meaola ape na faʻamalosia e le tauvaga mai le ola i luga o laʻau e fafaga i luga o le matafaga ma tulimanu mo meaʻai, figota, figota ma isi mea, i vai papaʻu o le talafatai. .”

E ui o le manatu e iai se lauiloa i tagata lautele, e masani lava ona le amanaiaina pe faʻavasegaina o le pseudoscience e paleoanthropologists. Ae ui i lea, o loʻo i ai pea se mea moni o loʻo faʻaaogaina e lagolago ai, pe sili atu foi e lagolago ai le manatu na 'ai e o tatou tuaa anamua le tele o meaola vai na suia ai o tatou physiology ona o ia: o lo tatou manaʻoga e faʻaaoga le Omega-3 fatty acids.

O le tele o foma'i e fautuaina a latou gasegase e 'ai i'a aua latou te fai mai e mana'omia e tagata fa'aonaponei ona maua nei ga'o taua mai mea'ai, ma o meaola vai o puna sili ia. Latou te fautuaina foi vegans e ave ni mea faaopoopo Omega 3, ona o le toatele e talitonu e ono iu ina latou le atoatoa pe a latou le aai i sea. O le le mafai ona tu'u sa'o nisi o Omega 3 acids ua fa'aaoga e fai mai ai e le o tatou o se ituaiga o la'au ona e foliga mai e tatau ona tatou 'ai i'a e maua ai.

Peitaʻi, e lē saʻo lenei mea. E mafai fo'i ona tatou maua le Omega-3 mai la'au. Omegas o ga'o taua ma e aofia ai le Omega-6 ma le Omega-3. E tolu ituaiga o Omega-3s: o se mole pupuu e taʻua o le alpha-linolenic acid (ALA), o le mole umi e taʻua o le docosahexaenoic acid (DHA), ma le mole vavale e taʻua o le eicosapentaenoic acid (EPA). O le DHA e faia mai le EPA, ma le EPA e faia mai le ALA. O lo'o maua le ALA i fatu lino, fatu chia ma walnuts, ma o lo'o iai i suau'u la'au, e pei o le lino, soya ma suau'u rapeseed, ma e faigofie ona maua e vegans pe a latou taumafaina nei mea i mea'ai. Ae ui i lea, o le DHA ma le EPA e faigata ona maua ona o le tino e faigata tele ona liua le ALA i totonu ia i latou (i le averesi, na o le 1 i le 10% o le ALA e liua i le EPA ma le 0.5 i le 5% i le DHA), ma o le mafuaaga lea o nisi. foma'i (e o'o lava i foma'i vegan) fautuaina vegans e ave fa'aopoopoga ma le DHA.

O lea la, afai e foliga mai e faigata ona maua le Omega-3 filifili umi pe afai e le mai le taumafaina o meaola vai poʻo le faʻaogaina o mea faaopoopo, pe o faʻaalia ai ea o tagata anamua e leʻi faʻavae i laʻau, ae atonu o pescatarians?

E le faapea. O se isi manatu fa'apea o puna'oa e le o ni manu o le Omega-3 filifili umi na maua i mea'ai a o tatou tuaa. Muamua, o fatu faapitoa o loʻo iai Omega-3 atonu na sili atu ona tele i a tatou meaʻai i aso ua mavae. I aso nei, ua na o se vaega itiiti lava o laau eseese tatou te aai ai pe a faatusatusa i mea atonu na aina e o tatou tuaa ona ua faatapulaaina i laau e faigofie ona tatou totoina. E ono mafai ona matou 'aina le tele o fatu o le Omega 3-oa i lena taimi ona sa tele i le savannah, o lea na mafai ai ona matou faʻapipiʻi lava le DHA ona sa matou 'ai le tele o le ALA.

Lona lua, na o le pau lava le mafuaʻaga e maua ai e le 'ai o meaola vai le tele o filifili umi o Omega-3 ona o ia manu e 'ai algae, o meaola ia e faʻapipiʻi le DHA. O le mea moni, o le Omega-3 supplements vegans ave (e aofia ai aʻu) e sau saʻo mai le algae o loʻo totoina i tane. Ona mafai ai lea e tagata anamua ona 'aina le tele o algae nai lo tatou, ma afai latou te o atu i matafaga atonu e le o lona uiga sa latou tulimataʻia manu iina, ae atonu na latou tuliloa algae - ona e leai ni a latou mea fagota. semanu e matua faigata lava mo le au manu muamua ona pu'e i'a, ae faigofie tele ona pu'e limu.

4. O ga'o fa'atatau i la'au na fa'aosoina le fa'atupuina o fai'ai o le tagata

10 A'oa'oga e Lagolagoina a Tatou A'a Fa'avae La'au Aukuso 2025
shutterstock_1931762240

Mo sina taimi, na talitonuina ina ua Australopithecus i ituaiga muamua o le ituaiga o Homo (Homo rudolfensis ma Homo habilis ) pe a ma le 2.8 miliona tausaga talu ai, o le taumafataga na vave ona suia i le 'ai o aano o manu ona o meafaigaluega fou na latou gaosia na mafai ai. e tipi aano o manufasi, ae o suʻesuʻega talu ai nei e aofia ai carbon isotopes fautua mai e leai se suiga faapena i lena taimi, ae tele mulimuli ane - o le uluai faʻamaoniga o le tele o aano o manu feʻai i le hominins e tusa ma le 2.6 miliona tausaga talu ai. I soʻo se mea e tupu, e mafai ona tatou fai atu o le taimi lea e amata ai le "faʻataʻitaʻiga o aano o manufasi" i le tupuaga o tagata, amata ona faʻaaogaina atili meaʻai mai manu tetele.

Ae ui i lea, e le talitonu paleoanthropologists o nei uluai ituaiga o Homo o ni tulimanu. E iai le manatu o le H. habilis o lo'o 'ai pea i mea'ai fa'avae i la'au ae faasolosolo ona avea ma tagata fa'a'a'ai nai lo se tuli manu, ma gaoi fasi manu mai manu fa'atama'i e pei o luko po'o cheetahs. O fuala'au 'aina e foliga mai ose vaega taua o mea'ai a nei hominid, ona o le tafia o nifo e o gatasi ma le a'afia faifaipea i le oona mai fualaau 'aina . Fa'avae ile su'esu'ega o 'ofu la'ititi o nifo, o le amataga o Homo sa i ai i le va o ē 'ai mea'ai ma ē 'ai laulaau .

O le mea na tupu ina ua mavae nei uluai o Homo o le mea lea na vaeluaina ai saienitisi. Matou te iloa o isi ituaiga o Homo e oʻo mai ia i matou na faʻateleina le faiʻai ma faʻateleina, ae e lua manatu e faʻamatalaina ai lenei mea. I le tasi itu, o nisi e talitonu o le faateleina o le taumafaina o aano o manufasi na mafai ai ona faʻaitiitia le tele o le gaʻo tele ma calorie e faʻatagaina ai lenei malosi e faʻafeiloaʻi i le tuputupu aʻe o le faiʻai. I le isi itu, o isi e talitonu o le tau faʻamago ma le utiuti o meaʻai e mafai ona latou faʻalagolago muamua i totoga e teu ai laau i lalo o le eleele (e pei o fatu ma aʻa e mauoa i masoa) ma fefaʻasoaaʻi meaʻai, lea na faafaigofieina ai le vafealoaʻi i le va o alii ma tamaitai - lea na o'o atu ai i le tele o fai'ai feso'ota'i na fa'aosoina e le kulukose e maua mai i masoa.

E leai se masalosalo e mana'omia e le fai'ai o le tagata le kulukose e galue ai. Atonu e manaʻomia foʻi le polotini ma le gaʻo e tupu ai, ae a fai loa le faiʻai i se tamaititi, ona manaʻomia lea o le kulukose, ae le o le polotini. O le fa'asusuina atonu na maua uma ai ga'o e mana'omia e atia'e ai le fai'ai (e foliga mai o pepe a le tagata na fa'asusu mo se taimi umi atu nai lo tagata fa'aonaponei), ae o le a mana'omia e le fai'ai le tele o le kulukose faifai pea mo le olaga atoa o tagata ta'ito'atasi. O le mea lea, o mea'ai autu e tatau ona maua i le carbon-hydrate-oa'oa, fatu, fatu ma a'a, ae le o manu.

5. O le puleaina o le afi na faateleina ai le avanoa i a'a ma fatu

10 A'oa'oga e Lagolagoina a Tatou A'a Fa'avae La'au Aukuso 2025
shutterstock_1595953504

O le malosi pito sili ona taua i suiga o mea'ai e feso'ota'i ma mea'ai i ulua'i ituaiga o Homo e foliga mai o le atamai i le afi ma le kukaina o mea'ai. Ae ui i lea, e le gata o lona uiga o le kukaina o aano o manu, ae mafai foi ona faauigaina le kukaina o fualaau faisua.

E i ai suʻesuʻega e taʻu mai ai ina ua maeʻa Homo habilis sa i ai isi ituaiga muamua o Homo , e pei o Homo ergater, Homo tuaa, ma Homo naledi , ae o Homo erectus , na muamua faʻaalia pe a ma le 2 miliona tausaga talu ai, na gaoia le ata. ona o le tagata muamua lea na tuua Aferika agai atu i Eurasia ma iloa ai le afi, amata ona 'ai meaai kuka i le amataga o le 1.9 miliona tausaga talu ai. O le i'uga, e tele fossil ma tala'aga ua maua o le Homo erectus i le tele o atunu'u, ma mo le tele o tausaga na fautua mai ai saienitisi e sili atu le tele o aano o manu'ai na 'ai e lenei ituaiga nai lo ituaiga muamua, ma ua manino ai le suiga mai o tatou la'au tuai. Ia, e foliga mai na sese.

O se suʻesuʻega i le 2022 o nofoaga o suʻesuʻega anamua i Aferika na fautua mai ai o le talitonuga e faapea o Homo erectus na 'ai le tele o aano o manu nai lo hominid vave na latou tutupu mai ai e mafai ona sese ona atonu o se taunuuga o se faʻafitauli i le aoina o faʻamaoniga .

Nai lo le mauaina o le tele o aano o manufasi, o le tomai e kuka ai atonu na maua ai e Homo erectus le avanoa i fatu ma aʻa e le mafai ona 'aina. Atonu na latou fa'atupuina le malosi e fa'alilo lelei ai le masoa, ona o nei tama'i manu na muamua fa'asolo atu i latitu ma'ale'ale o le paneta lea e maua ai e laau le tele o masoa (e teu ai le malosi i nofoaga e itiiti le la ma timuga). O enzymes e ta'ua o le amylase e fesoasoani i le talepeina o le masoa i le kulukose e ala i le fesoasoani a le vai, ma e gaosia e tagata i aso nei i le faua. Chimpanzees e na o le lua kopi o le salivary amylase gene a'o tagata e tusa ma le ono. Masalo o lenei eseesega na amata ia Australopithecus ina ua amata ona latou 'ai fatu ma sili atu ona lauiloa i le Homo erectus ina ua latou siitia atu i le Eurasia mauoa.

6. Ua mou atu tagata e ʻai aano o manu

10 A'oa'oga e Lagolagoina a Tatou A'a Fa'avae La'au Aukuso 2025
shutterstock_2428189097

Mai ituaiga uma ma vaega laiti o hominid sa i ai, ua na oi tatou o totoe. I le masani ai, o lenei mea ua faʻamatalaina o tagata e nafa saʻo mo lo latou faʻaumatia. Talu ai o tatou na nafa ma le faʻaumatia o le tele o ituaiga, o se manatu talafeagai lea.

Ae faapefea pe afai o le mafuaaga autu mo tagata uma sei vagana ai tatou ua mou atu ona o le toatele na agai atu i le aai o aano o manufasi, ae na o i latou na toe foi i le taumafa laau e ola? Tatou te iloa e tupuga mai i aiga e aai i laʻau tatou te tutusa o tatou tuaa ae tatou te leʻi siitia atu i le savannah o loo i ai pea (o isi apes, e pei o bonobos, chimps, ma gorillas), ae o i latou uma na mulimuli mai na mou atu (sei vagana ai matou). Masalo ona ua suia a latou meaʻai e aofia ai le tele o meaʻai manu, ma o se manatu leaga lea ona e leʻi fuafuaina o latou tino mo na mea. Masalo na'o tatou na sao mai ona ua tatou toe fo'i i le 'ai o la'au, ma e ui lava i le mea moni e to'atele tagata o lo'o 'ai aano o manu i aso nei, o se mea fou talu ai nei, ma o le tele o mea'ai a tagata fa'aonaponei fa'aonaponei mai anamua na fa'avae i la'au.

Mo se faʻataʻitaʻiga, vaʻai i Neanderthals . Homo neanderthalensis (poʻo Homo sapiens neanderthalensis ), o tagata tuai ua faʻaumatia nei na nonofo i Eurasia mai le 100,000 tausaga talu ai seʻia oʻo i le 40,000 tausaga talu ai, e manino lava le tulituliloaina o vetebrate tetele ma 'ai aano o manu, faatasi ai ma nisi o nuʻu o loʻo nonofo i le latitu malulu atonu o loʻo nonofo i luga. aano o manu. Ae ui i lea, e le o iloa pe o le uluai Homo sapiens sapiens , o tatou ituaiga na aliali mai pe a ma le 300,000 tausaga talu ai ma toe oʻo mai i Eurasia mai Aferika (o lo tatou atunuu lona lua mai Aferika) o loʻo nonofo faatasi ma Neanderthals mo sina taimi, na 'ai le tele o aano o manu e pei o le taimi muamua. manatu. Suesuega mai Eaton ma Konner i le 1985 ma Cordain et al. i le 2000 na fa'atatauina e tusa ma le 65% o mea'ai a tagata Palaeolithic a'o le'i faia fa'ato'aga atonu na maua mai i la'au. O le mea e malie ai, o tagata faʻaonaponei faʻaonaponei e talitonuina e sili atu kopi o kenera e faʻafefeteina masoa nai lo le Neanderthals ma le Denisovans (o se isi ituaiga o meaola faʻafuaseʻi poʻo se vaega laiti o tagata anamua na vaʻaia i Asia atoa i le Lower and Middle Palaeolithic), e faʻapea o le mafai ona eliina. masoa sa avea ma aveta'avale faifaipea i le evolusione o le tagata e pei o le savali sa'o, e lapopo'a le fai'ai ma tautala tautala.

O lea la ua tatou iloa, e ui lava sa i ai ni fegalegaleaiga, o le tele o aano o manu o Neanderthal gafa mai le malulu i Matu ua mou atu, ma o tagata na ola, o tatou tuaa tuusaʻo, o tagata faʻaonaponei faʻaonaponei Homo sapiens sapiens (aka Early Modern Human poʻo EMH) mai le itu i Saute, masalo o lo'o 'ai pea le tele o la'au (e sili atu nai lo Neanderthals).

Sa i ai isi ituaiga o tagata anamua e pei o le H.sapiens sapiens lea na mou atu foi, e pei o le Homo floresiensis, sa nofo i le motu o Flores, Initonesia, mai le tusa ma le tasi miliona tausaga talu ai e oo mai i tagata i aso nei pe a ma le 50,000 tausaga talu ai, ma o Denisovans ua uma ona taʻua (ae, e leai se maliliega pe faʻaigoaina i latou o H. denisova poʻo H. altaiensis , poʻo Hsdenisova ), atonu na faʻaumatia i le tuai o le 15,000 tausaga talu ai i Niu Kini, ae na maua uma i latou i totonu. le 20 tausaga talu ai ma e le o lava faʻamaoniga e iloa ai a latou meaʻai i le taimi nei. Ae ui i lea, ou te mafaufau pe, i le avea ai ma tupuaga tuusaʻo a H. erectus, atonu na 'ai e nei ituaiga aano o manufasi, ma atonu o le a tuʻu ai i latou i se tulaga le lelei ma le Hssapiens na iu lava ina faʻaumatia i latou. Masalo o lenei manu Aferika (matou) sa sili atu lona soifua maloloina ona o le tele o laau toto, ma ua sili atu ona lelei i le faʻaaogaina o laau (atonu e sili atu le faʻaogaina o masoa), 'ai le tele o gaʻo e fafagaina ai le faiʻai ma sili atu ona popoto, ma kuka atili fatu laau e semanu e le'i 'aina.

O lea la, atonu na le manuia le "fa'ata'ita'iga o aano o manu" ona o ituaiga uma o Homo na sili ona taumafai i ai na mou atu, ma atonu na o le pau lava le ituaiga o meaola na sao mai o le mea lea na toe foi atu i se meaʻai e sili atu ona fua i laau e pei ona masani ai le tele o taumafa. o lona tupuaga.

7. O le fa'aopoopoina o a'a i fuala'au na lava mo tagata anamua

10 A'oa'oga e Lagolagoina a Tatou A'a Fa'avae La'au Aukuso 2025
shutterstock_1163538880

E le na'o a'u e iai le manatu e faapea, ina ua mae'a le "fa'ata'ita'iga o manufasi" hominid, e le'i avea le 'ai aano o manu a tagata anamua ma mea'ai autu a tagata i ona po nei, atonu na faatumauina a latou fetuutuuna'iga muamua i laau a'o faaauau pea ona latou 'ai. tele laau. Ia Ianuari 2024, na lomia ai e le Guardian se tala ua faaulutalaina " O tagata Hunter-gatherers o le tele o tagata aoina, fai mai le tagata suʻesuʻe o mea anamua ." E faasino atu i le suʻesuʻega o toega o tagata e toʻa 24 mai fanuatanu e lua i Peruvian Andes na amata mai i le va o le 9,000 ma le 6,500 tausaga talu ai, ma na faaiʻuina ai o pateta vao ma isi fualaʻau aʻa atonu o a latou meaʻai sili. Dr Randy Haas mai le Iunivesite o Wyoming ma le tusitala sinia o le suʻesuʻega , " O le poto masani o le tamaoaiga o le tagata na taulaʻi i le tulituliloaina - o se manatu na mafua ai le tele o meaʻai maualuga-protein e pei o le paleo diet. O la matou au'ili'iliga ua fa'ailoa mai ai o mea'ai e aofia ai le 80% o la'au ma le 20% o aano o manufasi...Ana e talanoa mai ia te a'u a'o le'i faia lenei su'esu'ega semanu ou te mateina aano o manufasi e aofia ai le 80% o meaai. O se manatu taatele e faapea o taumafa a tagata sa pulea e aano o manufasi.”

Ua fa'amaonia mai fo'i su'esu'ega o le a lava la'au 'aina i Europa e fa'aola ai tagata a'o le'i fa'ato'aga e aunoa ma le mana'omia ona fa'alagolago i aano o manufasi. O se suʻesuʻega i le 2022 a Rosie R. Bishop i luga o le matafaioi a le gaʻo i meaʻai a le au tulimanu ua mavae i Europa faʻatauvaʻa, na faʻamaonia ai o le carbohydrate ma le malosi o loʻo i totonu o aʻa / rhizomes e mafai ona maualuga atu nai lo pateta ua totoina, e faʻaalia ai na mafai ona latou maua se mea tele. carbohydrate ma le malosi mo tagata tulimanu i Mesolithic Europa (i le va o le 8,800 TLM i le 4,500 TLM). O lenei fa'ai'uga ua lagolagoina e nisi su'esu'ega talu ai nei na maua ai toega o nisi o la'au e 90 i Europa e iai a'a ma fa'a'a'ai i se nofoaga mo tagata tulimanu Mesolithic i Harris, i Atumotu i Sisifo o Sikotilani. O le tele o nei mea'ai o la'au e foliga mai e le o fa'ailoaina i su'esu'ega fa'asolopito ona e ma'ale'ale ma e faigata ona fa'asaoina.

8. O le tula'i mai o tagata soifua sa fa'atatau lava i la'au

10 A'oa'oga e Lagolagoina a Tatou A'a Fa'avae La'au Aukuso 2025
shutterstock_2422511123

Pe tusa ma le 10,000 tausaga talu ai, na amata ai le Faʻalavelave Faʻatoʻaga, ma na iloa ai e tagata, nai lo le feoai solo i le siʻosiʻomaga e aoina fualaau aina ma isi laau, e mafai ona latou ave fatu mai nei mea ma toto i o latou fale. E fetaui lelei lenei mea ma tagata ona o le matafaioi fa'alesiosiomaga a fuga fuala'au e masani lava ona ta'ape fatu , ona o lo'o iai pea le fa'aogaina o fuala'au, o le totoina o fatu mai le tasi nofoaga i lo latou fale fou i se isi nofoaga sa sa'o i totonu o latou fale fa'ata'avalevale. I le taimi o lenei suiga, o nai manu na amata ona fafagaina ma faʻatoʻaga, ae i le lautele, o le suiga na faʻavae i laʻau, ona o le faitau selau o laau eseese na iu lava ina faʻatoʻaina.

Ina ua amata le malo tele o tagata i ni nai afe tausaga talu ai, na tatou siitia mai le muai talafaasolopito i le talafaasolopito, ma e toatele e manatu o le taimi lea na ave ai le 'ai aano o manu i soo se mea. Ae ui i lea, o se isi manatu e faapea o le aganuʻu o tagata mai le muai talafaasolopito i le tala faasolopito o loʻo tumau pea le tele o laau.

Mafaufau i ai. Ua tatou iloa e le'i i ai lava se tagata soifua e le'i faavae i fatu laau (o fatu o mutia e pei o saito, karite, oats, rye, millet po o sana, po o isi laau toto e pei o pi, manioka, po o le maukeni. ), ma e leai se mea e faavae moni i fuamoa, meli, susu, po o aano o puaa, povi, po o isi manu. E le'i i ai se malo e le'i faia i tua o fatu (e pei o le lauti, kofe, koko, nutmeg, pepa, kinamoni, po o le opium), ae leai se mea na faia i tua o le aano. E tele manu na 'aina i totonu o nei malo, ma o meaola fafaga e feoai solo mai le tasi i le isi, ae e leʻi avea lava ma faʻauluuluga faʻale-tamaoaiga ma faʻaleaganuʻu a tagata tetele na faia e a latou paaga faʻavae.

E le gata i lea, o loʻo i ai le tele o nuʻu i tala faʻasolopito na o ese mai le 'ai o manu. Ua tatou iloa o nuu e pei o Taoist anamua, Phythagorians, Jains ma Ajivikas; o sa luta Esene, Therapeutae, ma Nasareta ; o le Hindu Brahmins ma Vaishnavists; o Kerisiano Ebionite, Bogomils, Cathars, ma Adventist; ma le vegan Dorrelites, Grahamites ma Concordites, na latou filifilia le auala e faavae i laau ma fulitua i le 'ai aano o manu.

A tatou tilotilo i nei mea uma, e foliga mai e oo lava i le talafaasolopito o le tagata, e le na o le muai talafaasolopito, atonu na tele lava na faavae i laau. Naʻo le maeʻa ai o le Industrial Revolution i nai seneturi talu ai na toe faʻafouina ai le faʻataʻitaʻiga o manufasi hominid le manuia, ma o aano o manufasi ma isi meaola na faʻaumatia tagata ma faʻalavelave i mea uma.

9. Leai se vaitamini B12 fa'aletonu i tua'a tagata fa'avae

10 A'oa'oga e Lagolagoina a Tatou A'a Fa'avae La'au Aukuso 2025
shutterstock_13845193

I aso nei, e tatau i vegans ona ave le vaitamini B12 i foliga o meaʻai poʻo meaʻai faʻamalosia, aua o meaʻai faʻaonaponei e le lava i ai, o meaʻai vegan e sili atu. Ua faʻaaogaina lenei mea e fai mai ai o tagata o le tele o tagata e 'ai aano o manu, poʻo, i le mea sili lava, sa masani ona avea i matou ma tagata 'ai aano o manu i o matou augatuaa ona ua matou le maua le malosi e faʻapipiʻi le B12, ma e leai ni mea e maua ai le B12 - pe fa'apea fo'i ona fai mai ai tagata se'ia o'o ina maua talu ai nei le lentil vai.

Ae ui i lea, o se isi manatu e mafai ona faapea o le leai o se B12 i tagata faʻaonaponei o se mea faʻaonaponei, ma e leʻi iai i tagata anamua lenei faʻafitauli, e tusa lava pe o loʻo tele lava i laʻau. O le mea moni autu e lagolagoina ai lenei talitonuga, o manu lava latou e le faʻapipiʻiina le B12, ae latou te maua mai siama, o mea ia e faʻapipiʻiina (ma B12 supplements e faia e ala i le faʻatupuina o ia siama).

O le mea lea, fai mai se tasi talitonuga o le tumama faʻaonaponei ma le fufuluina faifaipea o meaʻai o le mea lea e mafua ai le leai o le B12 i le faitau aofaʻi o tagata, aʻo tatou fufulu ese le siama e mafua ai. E le'i fufuluina e o tatou tua'a mea'ai, o lea latou te 'ai atili ai i nei siama. Ae ui i lea, o nisi o saienitisi na suʻesuʻeina lenei mea e manatu e le mafai ona lava e tusa lava pe faʻaaogaina aʻa "palapala" (o le mea lea o le a faia e tuaa). Latou te fai mai o se mea i luga o le ala, ua tatou leiloa le malosi e mitiia ai le vaitamini B12 i totonu o le tootoo tele (lea o loʻo i ai pea a tatou siama e maua mai ai ae tatou te le mitiia lelei).

O le isi manatu atonu na masani ona tatou 'ai i le tele o la'au vai e pei o lega vai (aka duckweed) e tupu mai ai le B12. I le 2019, na maua ai le vaitamini B12 i le le lentil vai a Parabel USA , lea e faʻaaogaina e gaosia ai meaʻai polotini. O su'ega tuto'atasi lona tolu na fa'aalia ai o le 100g o lentil vai mamago o lo'o i ai pe tusa ma le 750% o le US fautuaina i aso ta'itasi o ituaiga bioactive o B12. Atonu e tele atu laau e maua mai ai, lea na taumafaina e o tatou tuaa e tusa lava pe le o toe faia e tagata i aso nei, ma, faatasi ai ma le iniseti o nisi taimi latou te 'ai (i le faʻamoemoe pe leai), atonu na lava le B12 mo i latou.

E i ai se manatu e sili atu ou te fia fautua atu. Atonu o se mataupu o suiga i la tatou intestinal microbiome. Ou te manatu o siama e gaosia ai le B12 sa masani ona ola i totonu o tatou manava i lena taimi, ma ulu i totonu e ala i le 'ai o aʻa palapala, faʻapea foʻi ma fualaʻau paʻu ma nati. Ou te manatu e ono tele atu a tatou mea faʻapipiʻi intestinal (o lea ua tatou iloa o se tasi o faʻaoga faʻaogaina o lenei faʻaoga ole intestinal o le tausia lea o ni siama i totonu o le gutu pe a tatou leiloloa le tele i le taimi o le manava) ma e mafai i le tele o tausaga. matou fa'ata'ita'i i le 'ai o aano o manu mai le Homo erectus i le amataga o tagata fa'aonaponei fa'aonaponei (se vaitaimi mai le tusa ma le 1.9 miliona tausaga talu ai e tusa ma le 300,000 tausaga talu ai) na matou fa'aleagaina a matou microbiome ma fa'atupu ai le leaga o le evolusione e fa'atumauina ai se fa'aopoopoga tele, o lea ina ua matou toe fo'i i. se mea'ai fa'atatau i la'au fa'atasi ma le Homo sapiens sapiens matou te le'i toe maua lava le microbiome sa'o.

O la tatou microbiome o loʻo i totonu o se va fealofani ma i tatou (o lona uiga tatou te manuia le tasi i le isi e ala i le faʻatasi), ae o le siama e tupu aʻe, ma vave atu nai lo i tatou. O lea la, afai tatou te motusia la tatou faiga faapaaga mo le miliona tausaga, atonu o le siama sa masani ona fegalegaleai ma i tatou na agai i luma ma lafoai ai i tatou. A'o fa'agasolo le fa'atupu fa'atasi o tagata ma siama i se 'ese'ese le saoasaoa, so'o se tete'a, tusa lava pe na'o sina pu'upu'u, e ono motusia ai le faigapa'aga.

Ma, o faʻatoʻaga na matou atiina ae pe a ma le 10,000 tausaga talu ai atonu na sili atu ona leaga, aua atonu na matou filifilia fualaʻau e itiiti le pala, atonu e sili atu ona tetee i siama e maua ai le B12. O nei mea uma e tuʻufaʻatasia atonu na suia ai le microbiome o le manava i se auala na mafua ai le faʻafitauli o le B12 (e le gata o se faʻafitauli mo vegans, ae mo le tele o tagata soifua, e oʻo lava i tagata 'ai aano o manufasi o loʻo tatau nei ona 'ai aano o manufasi na tupu tuʻuina atu. B12 faaopoopo i manu fa'ato'aga).

10. E fa'aitu'au fa'amaumauga o meaola i le 'ai aano o manu

10 A'oa'oga e Lagolagoina a Tatou A'a Fa'avae La'au Aukuso 2025
shutterstock_395215396

Ma le mea mulimuli, o le manatu mulimuli ou te manaʻo e faʻalauiloa e lagolago ai le manatu o tuaa o tagata na 'ai le tele o meaʻai e faʻavae i laʻau, o le tele o suʻesuʻega na fautua mai i se isi itu atonu na faʻaituau i se faʻataʻitaʻiga o aano o manufasi e atagia ai masani a le au saienitisi, ae le. le moni o mataupu sa latou suesueina.

Ua uma ona matou taʻua se suʻesuʻega i le 2022 o nofoaga o suʻesuʻega anamua i Aferika na fautua mai ai o le manatu e faapea o Homo erectus e sili atu aano o manu nai lo hominid na vave ona tupu mai e mafai ona sese. Fai mai Paleontologists i aso ua tuanaʻi na latou mauaina le tele o fossils o ponaivi manu faʻailoga i tafatafa o fossils o Homo erectus nai lo fossils o hominid muamua, ae o le suʻesuʻega fou na faʻaalia ai na tupu lenei mea ona o le tele o taumafaiga na faia e suʻe i latou i nofoaga o Homo erectus e le ona e sili atu ona taatele.

O Dr WA Barr, le tusitala taʻitaʻi o le suʻesuʻega, na fai mai i le Natural History Museum : " O augatupulaga o paleoanthropologists ua o atu i nofoaga taʻutaʻua faʻasaoina lelei i nofoaga e pei o Olduvai Gorge e suʻe, ma maua ai, faʻamaoniga tuusaʻo o tagata anamua na 'ai aano o manu. fa'aopoopoina le manatu o lo'o fa'atupula'ia le 'ai aano o manufasi ina ua mavae le lua miliona tausaga talu ai. Ae peitaʻi, pe a e faʻavasegaina faʻamaumauga mai le tele o nofoaga i Aferika i sasaʻe e faʻataʻitaʻi ai lenei manatu, e pei ona matou faia iinei, o le 'aano o manu na avea ai i matou ma tagata' tala faʻasolosolo e amata ona faʻamalamalamaina.

O le suʻesuʻega na aofia ai nofoaga e 59 i vaega e iva o Aferika i sasaʻe o le va o le 2.6 ma le 1.2 miliona tausaga talu ai ma maua ai o nofoaga na muamua atu i le foliga mai o H. Erectus ua leai, ma o le tele o taumafaiga na tuʻuina atu i le faʻataʻitaʻiga na fesoʻotaʻi ma le toe faʻaleleia o le ponaivi na fa'aalia ai fa'amaoniga o le taumafaina o aano o manufasi. Ina ua fetuunai le numera o ponaivi e ala i le tele o taumafaiga na faia i le sailia, na maua ai e le suʻesuʻega o le maualuga o le 'ai o aano o manufasi na tumau lautele tutusa.

Ma, e i ai le tatou mataupu e sili atu ona faigofie ona faʻasaoina ponaivi o manu i foliga o meaʻai nai lo laʻau, o lea na manatu ai le au paleoanthropologists e sili atu le tele o aano o manu na 'ai e tagata anamua ona e faigofie ona maua toega o se meaʻai manu nai lo se meaʻai faʻavae.

E le gata i lea, e tele fossil atonu na maua mai i le tele o hominid e 'ai aano o manu nai lo le tele o meaʻai laau. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tele o Neanderthals e 'ai aano o manu e masani ona nonofo i nofoaga malulu, e oʻo lava i taimi o glaciations pe a sili atu le malulu o le paneta, o lea na latou faʻalagolago i ana e ola ai (o le mea lea o le upu "caveman") ona o le vevela i totonu e tumau pea pe itiiti ifo. O ana o ni nofoaga lelei e faʻasao ai meaʻai ma suʻesuʻega, o lea e tele a tatou toega mai le tele o Neanderthals e 'ai aano o manu nai lo le tele o tagata 'ai laʻau mai le itu i saute (ona o le a sili atu ona latou avanoa i laau aina), faʻafefe le vaaiga. o mea na 'ai e "tagata anamua" (e pei ona tuufaatasia e paleoanthropologists muamua).

I le fa'ai'uga, e le gata o le tele o fa'amaoniga e ta'u mai ai o tagata anamua ma o latou tua'a o le to'atele o tagata e 'ai la'au, ae o le tele o mea moni o lo'o fa'aaogaina e lagolago ai le tupuaga o manu manu ei ai isi manatu e lagolagoina ai le tupuaga frugivore.

Palaeoanthropology atonu e taufaasese ae o loʻo faʻamoemoe pea i le mea moni.

Saini le Tautoga e Avea ma Vegan mo le Ola: https://drove.com/.2A4o

Faʻaaliga: O lenei mataupu na muamua lafoina i VeganftA.com ma atonu e le o le atagia mai o manatu o le Humane Foundation.

Fa'ailoga lenei pou

Lau Ta'iala ile Amataina ose Tulaga Olaga La'au

Saili laasaga faigofie, fautuaga atamai, ma punaoa fesoasoani e amata ai lau malaga faʻavae i laʻau ma le mautinoa ma le faigofie.

Aiseā e Filifilia ai se Olaga Fa'avae La'au?

Su'esu'e mafuaaga mamana i tua atu o la'au-mai le soifua maloloina lelei i se paneta agalelei. Su'e pe fa'afefea ona taua tele au filifiliga mea'ai.

Mo Manu

Filifili le agalelei

Mo le paneta

Ola lanu meamata

Mo Tagata

Soifua maloloina i lau ipu

Fai Gaioiga

O suiga moni e amata i filifiliga faigofie i aso taitasi. E ala i le galue i aso nei, e mafai ona e puipuia manu, faʻasaoina le paneta, ma faʻamalosia se lumanaʻi sili atu le agalelei, sili atu ona gafataulimaina.