O le faaleagaina o le vaomatua, faigafaiva faapisinisi ma suiga o le tau e lamatia ai nei manu ua lamatia.

E lima fa'aumatiaga tetele i le tala fa'asolopito o le lalolagi. I le taimi nei, e toʻatele saienitisi fai mai o loʻo tatou i ai i le lotolotoi o le faʻaumatiaga lona ono . I le faamatalaina e nisi o saienitisi o se “faatoʻilaloina o le laau o le ola,” o gaoioiga eseese a tagata i le 500 tausaga ua tuanaʻi, ua māfua ai ona mou atu laau, iniseti ma manu i se tulaga mataʻutia .
O le tele o le faʻaumatia o le 75 pasene o meaola o le lalolagi e faʻaumatia i le gasologa o le 2.8 miliona tausaga. O fa'alavelave fa'afuase'i na mafua ona o ni mea e tasi, e pei o mauga mu ma a'afiaga o le asteroid, po'o faiga fa'anatura, pei o le si'itia o le suasami ma suiga o le vevela o le ea. O le fa'aumatiaga tele o lo'o i ai nei e tulaga ese ona o lo'o fa'aosoina fa'atatau i galuega a tagata.
O se suʻesuʻega a Stanford i le 2023 na maua ai talu mai le 1500 TA, o ituaiga uma ua mou atu i se fua faatatau e 35 taimi maualuga atu nai lo le miliona tausaga talu ai. O lenei faʻavavevave faʻaumatia , na tusia e tusitala o le suʻesuʻega, e le gata ina afaina ai le paneta - ae o le "faʻaleagaina foi tulaga e mafai ai ona ola tagata."
Aiseā ua Faʻaumatia ai Manu?
Mai i meaola uma na iai i le lalolagi, e 98 pasene ua mou atu . Talu mai le Industrial Revolution, peitaʻi, o loʻo faʻaaogaina e tagata punaoa a le lalolagi, toe faʻaaogaina lona fanua ma faʻaleagaina lona siosiomaga i se saoasaoa faʻavave.
I le va o le 1850 ma le 2022, ua fa'asefuluina le fa'atupuina o le fa'aoso i totonu o le greenhouse ; ua matou faaliliuina pe tusa o le afa o le eleele mau i le lalolagi i faatoaga, ma faaleagaina le tasi vaetolu o vaomatua uma talu mai le faaiuga o le tausaga aisa mulimuli 10,000 tausaga talu ai.
O nei mea uma e afaina ai manu i auala eseese. O le ta'atiaga o le vaomatua e matua leaga lava, e ui i lea, ona e fa'aleagaina uma nofoaga e fa'amoemoe i ai le tele o meaola e ola ai. O a tatou faiga taumafa e mafua ai le tele o lenei faʻaleagaina, ona o le atinaʻeina o faʻatoʻaga o le mafuaʻaga sili lea o le faʻaleagaina o vaomatua .
13 Manu ua Faaumatia
E tusa ma le 273 ituaiga e ono mou atu i aso taʻitasi , e tusa ai ma se tasi suʻesuʻega. O nisi o ituaiga talu ai nei ua fa'aalia ua fa'aumatia e aofia ai:
- Le tod auro
- Le luko Nouei
- O le torrent rane a Du Toit
- Rodrigues kiko aso lanu moana
E ui ina leaga ua tuai tele mo soʻo se ituaiga o meaola o loʻo taʻua i luga, o le tele o isi manu o loʻo taufetuli i luga o le au o le faʻaumatia, ae o loʻo tautau pea. O nisi nei o na mea.
Saola

O Saolas o se aiga e nonofo i vaomatua o povi e nonofo naʻo mauga i le va o Vietnam ma Laos. Ua lauiloa mo o latou nifo uumi, sasa'o ma faailoga pa'epa'e uiga ese, na maua muamua le saola i le 1992, ma e tusa ai ma le va o le luasefulu ma le lua selau o totoe .
North Atlantic Right Whale

O le North Atlantic right whale sa tulituliloa e tagata fagota faapisinisi i le faaiuga o le 19 seneturi. O se maliliega faavaomalo i le 1935 na faasaina ai le tulituliloaina o tafola uma, ae o le fetoaiga ma vaa ma le lavelavea i mea fagota ua taofia ai le toe faatupulaia o le faitau aofai o tagata. E tusa ma le 360 North Atlantic tafola taumatau o loo totoe .
Gharials

O le Gharial o se ituaiga o korokotaila e manifinifi, fa'aumi le isu ma fa'aoso, mata pupuni. E ui ina ua salalau solo i Initia, Bangladesh, Myanmar ma isi atunuu i Saute Asia, o le faitau aofaʻi o tagata ua paʻu i le 98 pasene talu mai le 1940s, ma ua maua nei i na o itulagi filifilia o Nepal ma Initia i matu.
O le tulituliloaina, fagota soona o manu, mailei fa'afuase'i i upega fagota ma le atina'eina o fa'ato'aga o fanua lafulemu o ni nai gaioiga a tagata ia ua mafua ai le fa'aitiitia o le aofa'i o le manu.
Kākāpōs

O se sega e nofonofo i le po, e leai se lele e tupuga mai i Niu Sila, o le kākāpō e iai le talitonuga o se tasi o manu e sili ona umi le ola o so o se manulele, ma o nisi e ola e oo atu i le 90 tausaga. O le mea e leaga ai, e tele foʻi a latou mea o loʻo galue faasaga ia i latou, e aofia ai le maualalo o le kenera eseese, le lelei o puipuiga mai meaola faʻatau mamema ma vaitau e le masani ai le faʻaleleia.
I le vaitau o le 1990, e na'o le 50 kākāpō o totoe , ae o taumafaiga malosi fa'asao ua o'o atu ai le faitau aofa'i i le 250.
Amur Leopards

O le nameri Amur o le pusi lapopoa e sili ona seasea i le lalolagi , ma le fua faatatau o le faitau aofaʻi o le faitau aofaʻi o loʻo totoe i lalo ifo o le 200. Latou te nonofo faʻapitoa i Rusia Sasaʻe Mamao ma eria tuaoi i sasaʻe sasaʻe o Saina, ma i le avea ai o ni manu feʻai, latou te faia se sao taua o le siʻosiʻomaga. fesoasoani i le fa'atumauina o le paleni o ituaiga ma meaola fa'alotoifale. Ae paga lea, ua toetoe lava a tafiesea i latou e ala i le tulituliloaina, taina o laau, atinaʻe fale gaosi oloa ma isi gaioiga a tagata.
Vaquitas

O le vaquita o se tamai popoise e nofo i le itu i matu o le Fagaloa o Kalefonia i Mekisiko. E ui e tusa ma le 600 i latou i le tuai o le 1997 , ua na o le 10 vaquitas o totoe i le lalolagi , ma avea ai ma se tasi o manu e sili ona seasea i luga o le paneta.
Pau lava le mafua'aga o lo latou fa'aitiitia o le faitau aofa'i o upega fagota; E ui lava e le fagota le vaquitas, ae e masani lava ona maua i upega ua faamoemoe e maileia ai i'a totoaba - o ia lava o se meaola lamatia e le tusa ai ma le tulafono ona faatau atu pe fefaatauai .
Rhinos Uuliuli

O le rhino uliuli sa iai i Aferika i soo se taimi, faatasi ai ma nisi o tala faatatau e tusa ma le tasi miliona i le 1900 . o le tulituliloaina malosi na mafua ai ona paʻu lo latou faitau aofaʻi, ma e oo atu i le 1995, na o le 2,400 uli uliuli na totoe.
Faʻafetai i taumafaiga faʻasao ma le faʻamalosi i Aferika atoa, peitaʻi, ua toe faʻaleleia le faitau aofaʻi o le rhino uliuli, ma ua silia nei ma le 6,000 o latou.
Rhinos Pa'epa'e Matu

O le rhino paʻepaʻe i matu, o le mea e leaga ai, e leʻi laki e pei o lona lanu uliuli. O le ituaiga o lo'o fa'aumatia , ona e na'o le to'alua o lo'o totoe o le ituaiga o fafine. Latou te nonofo i le Ol Pejeta Conservancy i Kenya, ma e puipuia e leoleo faaauupegaina 24 itula i le aso .
Ae peitai, o loo i ai se tamai faailo o le faamoemoe mo le rhino papae i matu. E ala i le tu'ufa'atasia o fuamoa mai i fafine e lua o totoe i matu papa'e ma sua na aoina mai tane a'o le'i feoti uma, ua faia ai e tagata fa'asao ni afuafuaga fou papa'e papa'e. Latou te faʻamoemoe e toe faʻaola le ituaiga e ala i le totoina o na embryos i le itu i saute papaʻe rhinos , ona o le lua subspecies e tutusa kenera.
Korila Kolosi Vaitafe

O se subspecies o le korila i le itu i sisifo o eleele maulalo, o le korila vaitafe koluse o le sili ona seasea o ape tetele, faatasi ai ma le au suʻesuʻe e fuafua e na o le 200 i le 300 o loʻo iai pea . O le tulituliloaina, fa'aola ma le fa'ato'aina o vaomatua o mafua'aga autu ia o lo latou pa'u. I le taimi na talitonu ai ua mou atu, o loʻo ola nei gorillas o le vaitafe i totonu o vaomatua i le tuaoi o Nigeria-Cameroonian.
Laumei Sami Hawksbill

Ua lauiloa ona o latou atigi teuteu teuteu ma isu uumi e pei o le gutu, o laumei sami e 'ai na'o luga o omomi, lea e taua tele ai i le tausia o meaola faanatura o aau .
Ae ui i lea, o lo latou faitau aofaʻi ua paʻu i le 80 pasene i le seneturi talu ai, e mafua ona o tagata faomea o loʻo sailia a latou atigi matagofie. A'o iai le talitonuga o laumei e ola na'o 'amu, ae talu ai nei na vaaia ai i togatogo i le Pasefika i Sasa'e .
Mamoti o le motu o Vancouver

E pei ona taʻu mai e lo latou igoa, e maua ai mamoti o le motu o Vancouver i le motu o Vancouver - ma na o le motu o Vancouver. I le 2003, e itiiti ifo i le 30 i latou na totoe , ae faʻafetai i taumafaiga faʻamalosi ma faʻaauau a le au faʻasao, ua toe faʻaleleia lo latou faitau aofaʻi, ma e tusa ma le 300 oi latou .
Ae ui i lea, o loʻo lamatia pea i latou. O fa'amata'u tele o lo'o feagai ma i latou o le fa'ato'aga lea e cougar ma le fa'aitiitia o le kiona ona o le vevela o le lalolagi, lea e fa'amata'u ai vao latou te 'ai.
Elefane Sumatran

I le na o le tasi le tupulaga, na leiloa e elefane Sumatran le 50 pasene o lo latou faitau aofaʻi ma le 69 pasene o lo latou nofoaga. O mafuaʻaga autu o lo latou paʻu o le faʻaleagaina o vaomatua, atinaʻe faʻatoʻaga, fagogo ma isi feteʻenaʻiga ma tagata.
O elefane Sumatran e manaʻomia ona 'ai i le silia ma le 300 pauna o laulaau i aso uma, ae ona o le tele o mea latou te nonofo ai ua faʻaumatia, e masani ona latou feoai solo i totonu o nuʻu ma isi nofoaga o tagata e suʻe ni meaʻai, ma mafua ai le vevesi i itu uma e lua.
Orangutans

E tolu ituaiga o orangutan, ma o i latou uma e matua lamatia lava . O le Bornean orangutan aemaise lava ua leiloa le 80 pasene o lona nofoaga i le 20 tausaga talu ai, i se vaega tele ona o le faʻaleagaina e le au gaosi pama suauu , ae o le tagata Sumatran orangutan ua paʻu i le 80 pasene talu mai le 1970s. I le faaopoopo atu i le faaleagaina o le vaomatua, e masani ona tulituli tagata orangutans mo a latou aano o manu, pe puʻeina aʻo pepe ma tausia e fai ma fagafao .
Le La'au Lalo
Ua lapataia e saienitisi e faapea, i le leai o se gaioiga vave ma le maumaututu e tetee atu ai i suiga o le tau ma le faaleagaina o le siosiomaga, e oo atu i le 37 pasene o ituaiga uma e mafai ona mou atu i le 2050. Stanford suʻesuʻega, o loʻo tuʻuina mai ai se "faʻamataʻu e le mafai ona faʻafefe i le faʻaauau pea o tagata."
O le lalolagi o se fa'alapotopotoga fa'anatura lavelave ma feso'ota'i, ma o tatou fa'alavelave i le avea ai ma tagata e feso'ota'i ma fa'ai'uga o isi meaola uma tatou te fa'atasi ma le paneta. O le fua fa'ailo ua mou atu ai manu e le na'o le leaga mo na manu. Atonu, o se tala leaga tele mo i tatou foi.