O faʻamaʻi o le tino puipuia, o se vaega lautele o faʻamaʻi e tutupu pe a osofaʻia sese e le puipuiga o le tino ia sela ma aano maloloina, e aʻafia ai le faitau miliona o tagata i le lalolagi atoa. E ui e le o iloa tonu le mafuaʻaga o faʻamaʻi o le tino puipuia, ae ua faʻailoa mai e le au suʻesuʻe ni mea e ono fesoasoani i lo latou atinaʻe. I tausaga talu ai nei, o le matafaioi o meaʻai, aemaise lava le 'ai o aano o manu ma oloa gaosi susu, ua maua ai le gauai o se mea e ono mafua ai faʻamaʻi o le tino puipuia. O nei vaega o meaʻai, e masani ona manatu o meaʻai autu i meaʻai i Sisifo, o loʻo i ai vaega eseese e mafai ona faʻalavelaveina ai le paleni maaleale o le puipuiga o le tino ma ono oʻo atu ai i le amataga poʻo le faʻateteleina o faʻamaʻi o le tino puipuia. I totonu o lenei tusiga, o le a matou suʻesuʻeina ai suʻesuʻega o loʻo iai nei i le fesootaʻiga i le va o le 'ai o aano o manu ma mea gaosi susu ma faʻamaʻi o le tino puipuia, ma talanoaina auala e ono mafua ai lenei fesootaʻiga. A o faʻaauau pea ona faʻatupulaʻia le aʻafia o faʻamaʻi o le tino puipuia, e taua tele le malamalama i mea e ono mafua ai ma faia ni puipuiga talafeagai e faʻaleleia atili ai lo tatou soifua maloloina lautele ma le manuia.

O le 'aina o aano o manufasi ma mea tau susu e fesoʻotaʻi ma faʻamaʻi autoimmune
E tele suʻesuʻega ua faʻamalamalamaina ai le fesootaʻiga e ono iai i le va o le 'aina o aano o manu ma meaʻai susu ma le atinaʻeina o faʻamaʻi e mafua mai i le puipuiga o le tino. O nei faʻamaʻi, e faʻailoaina i le osofaʻia sese e le tino puipuia o sela ma aano maloloina, e mafai ona i ai se aafiaga tele i le tulaga lelei o le olaga o se tagata. E ui o loʻo suʻesuʻeina pea auala tonu o loʻo i tua atu o lenei fesootaʻiga, o faʻamaoniga o loʻo faʻaalia ai o nisi vaega o loʻo i totonu o aano o manu ma oloa gaosi susu, e pei o gaʻo faʻatumuina, porotini, ma mea faʻapitoa eseese, e ono faʻaosofia ma faʻateteleina ai tali atu i le puipuiga o le tino. O lenei suʻesuʻega fou o loʻo faʻamamafaina ai le taua o le mafaufau i meaʻai i le puleaina ma le puipuia o faʻamaʻi e mafua mai i le puipuiga o le tino, ma faʻamalosia ai tagata taʻitoʻatasi e suʻesuʻe isi filifiliga taumafa e ono faʻaleleia atili ai le soifua maloloina.
Le aʻafiaga o polotini o manu.
E tele suʻesuʻega ua suʻesuʻeina ai le aʻafiaga o porotini manu i le soifua maloloina o le tagata, aemaise lava i faʻamaʻi e mafua mai i le puipuiga o le tino. O porotini manu, e tele i aano o manu ma oloa gaosi susu, ua maua e ono fesoasoani i le atinaʻeina ma le alualu i luma o nei faʻamaʻi. O meatotino faʻaola o porotini manu, e pei o le tele o amino acids ma lo latou gafatia e faʻaosofia ai tali atu i le mumū, e talitonuina e iai sona sao i le faʻaosofia ma le faʻateleina o tali atu i le puipuiga o le tino i tagata e faigofie ona aʻafia. E ui e manaʻomia nisi suʻesuʻega e malamalama atoatoa ai i le sootaga faigata i le va o porotini manu ma faʻamaʻi e mafua mai i le puipuiga o le tino, o nei faʻaiʻuga e fautua mai ai o le faʻaaofiaina o punaoa o porotini e faʻavae i laʻau i meaʻai a se tasi atonu o se auala aoga i le puleaina ma le faʻaitiitia o le lamatiaga o nei tulaga.
Casein ma ona aafiaga mumū
O le Casein, o se porotini e maua i le susu ma oloa gaosi susu, ua maua le gauai ona o ona aafiaga mumū e ono iai i le tino. O suʻesuʻega fou ua fautua mai ai e ono mafua ai e le casein se tali atu o le puipuiga o le tino, ma mafua ai ona mumū i tagata e faigofie ona aafia. O lenei tali atu o le mumū e manatu e fesoasoani i le atinaʻeina ma le alualu i luma o faʻamaʻi o le tino. Ua faʻaalia e suʻesuʻega e mafai e le casein ona faʻaosofia le faʻasaʻolotoina o cytokines e mafua ai le mumū ma faʻagaoioia ai sela o le puipuiga o le tino, ma faʻateleina ai le mumū i le tino. E taua mo tagata e iai faʻamaʻi o le tino ona iloa aafiaga mumū e ono iai i le casein ma mafaufau e faʻaitiitia pe aveʻese lona taumafaina mai a latou meaʻai o se vaega o se auala atoatoa e togafitia ai.
Vaila'au fa'ama'i i aano o manu ma mea'ai susu
O le faʻaaogaina o vailaʻau faʻamaʻi i le gaosiga o aano o manu ma susu ua laga ai ni atugaluga e faʻatatau i le soifua maloloina o tagata. E masani ona faʻaaogaina vailaʻau faʻamaʻi i faʻatoʻaga lafumanu e faʻaleleia ai le tuputupu aʻe ma puipuia ai le salalau o faʻamaʻi i totonu o manu i nofoaga e tumutumu ai tagata. Peitaʻi, o lenei faiga ua iʻu ai i le tulaʻi mai o siama e teteʻe i vailaʻau faʻamaʻi, lea e mafai ona i ai ni aafiaga matuia i le soifua maloloina o tagata. A tatou 'ai aano o manu poʻo oloa gaosi susu mai manu na togafitia i vailaʻau faʻamaʻi, e ono aʻafia faʻafuaseʻi i tatou i nei siama e teteʻe. E mafai ona faʻaleagaina ai le aoga o vailaʻau faʻamaʻi pe a tatou manaʻomia e togafitia ai faʻamaʻi ma e mafai ona fesoasoani i le salalau o ituaiga e teteʻe i vailaʻau faʻamaʻi. Ina ia faʻaitiitia nei lamatiaga, e taua le lagolagoina o le faʻaaogaina tatau o vailaʻau faʻamaʻi i faʻatoʻaga lafumanu ma lagolago filifiliga faʻalenatura poʻo le leai o vailaʻau faʻamaʻi pe a filifilia aano o manu ma oloa gaosi susu.

Fa'ateleina le lamatiaga mo le gugu rheumatoid
O suʻesuʻega fou ua faʻaalia ai se sootaga i le va o le taumafaina o aano o manu ma oloa gaosi susu ma le faʻateleina o le lamatiaga o le rheumatoid arthritis, o se faʻamaʻi autoimmune e faʻailoaina e le mumū tumau o soʻoga. E ui e manaʻomia nisi suʻesuʻega e faʻamautu ai se sootaga mautinoa, o faʻamaoniga muamua e faʻaalia ai o nisi vaega o loʻo maua i aano o manu ma oloa gaosi susu, e pei o gaʻo faʻatumu ma nisi porotini, e ono fesoasoani i le atinaʻeina poʻo le faʻateteleina o faʻamaʻi autoimmune. E le gata i lea, o le iai o hormones ma isi mea faʻaopoopo i lafumanu e masani ona tausia, e aofia ai hormones tuputupu aʻe ma vailaʻau faʻamaʻi, e ono fesoasoani atili i le ono mafua ai faʻamaʻi autoimmune e pei o le rheumatoid arthritis. A o tatou faʻaauau pea ona faʻalauteleina lo tatou malamalama i le fegalegaleaiga faigata i le va o meaʻai ma tulaga autoimmune, o le faʻaaogaina o se taumafataga paleni ma eseese e faʻamamafa ai meaʻai e faʻavae i laʻau aʻo faʻaitiitia le taumafaina o aano o manu ma oloa gaosi susu atonu o se auala atamai mo tagata taʻitoʻatasi e popole i lo latou lamatiaga i le atiaʻeina o le rheumatoid arthritis.
Le lē lava o le lactose ma le soifua maloloina o le manava
O le lē mafai ona fa'aaogāina le lactose o se fa'aletonu masani lea e fa'ailoa mai i le lē mafai e le tino ona fa'aaogāina atoatoa le lactose, o le suka lea e maua i le susu ma oloa gaosi susu. O tagata e lē mafai ona fa'aaogāina le lactose e leai se enzyme lactase, lea e nafa ma le talepeina o le lactose. E mafai ona o'o atu ai i fa'ailoga eseese o le gastrointestinal e pei o le fulafula, manava tata, ma le tiga o le manava pe a uma ona 'ai mea'ai o lo'o i ai le lactose. I le fa'aopoopoga i le lē to'a e ono mafua ai, e mafai fo'i ona i ai ni a'afiaga o le lē mafai ona fa'aaogāina le lactose i le soifua maloloina o le manava. A lē fa'aaogāina lelei le lactose, e mafai ona fa'afefeteina i totonu o le colon, ma i'u ai i le tuputupu a'e tele o siama ma ono fesoasoani ai i le lē paleni o le microbiota o le manava. O lenei lē paleni e ono a'afia ai le soifua maloloina lautele o le manava ma ono o'o atu ai i isi fa'afitauli e feso'ota'i ma le manava. O le puleaina o le lē mafai ona fa'aaogāina le lactose e masani ona aofia ai le 'alofia pe fa'aitiitia o mea'ai o lo'o i ai le lactose, ma o lo'o i ai nei le tele o isi mea e leai ni lactose e mafai ona fesoasoani i tagata ta'ito'atasi e tausia se taumafataga paleni ma maloloina e aunoa ma le fa'aleagaina o le soifua maloloina o le manava.
Isi mea e sui ai porotini mai la'au
O loʻo faʻateleina le lauiloa o isi meaʻai e sui ai porotini mai laʻau ona o loʻo faʻateleina tagata e filifili i meaʻai e leai ni meaʻai poʻo ni meaʻai e leai ni meaʻai. O nei meaʻai e maua ai le tele o punaʻoa porotini e mafai ona tutusa lelei ma aano o manu ma oloa gaosi susu. O legumes, e pei o pi, lentils, ma chickpeas, o ni punaʻoa lelei tele o porotini ma e ofoina atu foʻi le fiber ma meaʻai taua. E le gata i lea, o le tofu, tempeh, ma le seitan, e faia mai le soya ma le saito, e maua ai le tele o porotini ma e mafai ona faʻaaogaina o ni sui eseese i meaʻai eseese. O isi meaʻai e faʻavae i laʻau e aofia ai le quinoa, fatu hemp, fatu chia, ma nati, e le gata ina ofoina atu le porotini ae o loʻo iai foʻi gaʻo maloloina. O le faʻaopoopoina o nei meaʻai e sui ai laʻau i taumafataga e mafai ona fesoasoani i tagata taʻitoʻatasi e faʻataunuʻu a latou manaʻoga porotini aʻo faʻalauteleina a latou meaʻai ma ono faʻaitiitia ai le lamatiaga o faʻamaʻi autoimmune e fesoʻotaʻi ma le 'aina o aano o manu ma oloa gaosi susu.

Pulea lau mea'ai
A oʻo i le puleaina o lau meaʻai, e taua tele lou nofouta i filifiliga e te faia ma le aʻafiaga e mafai ona i ai i lou soifua maloloina lautele. O se tasi o vaega autū o le taulaʻi atu lea i le taumafaina o le tele o meaʻai e tele ai meaʻai e maua ai vitamini, minerale, ma antioxidants e manaʻomia e lagolago ai se puipuiga malosi o le tino. E mafai ona aofia ai le faʻaopoopoina o le tele o fualaau ʻaina, fualaau faisua, saito atoa, ma punaoa porotini manifinifi i au taumafataga. E le gata i lea, o le nofouta i le tele o vaega ma le faʻatinoina o le 'ai ma le mafaufau e mafai ona fesoasoani e puipuia ai le 'ai tele ma faʻalauiloa ai le paleni o meaʻai. E aogā foʻi le faʻatapulaʻaina o le taumafaina o meaʻai ua uma ona gaosia ma mea suamalie, aua e mafai ona fesoasoani i le mumū ma faʻafitauli tau soifua maloloina. O le puleaina o lau meaʻai ma le faia o filifiliga ma le faʻaeteete, e mafai ona e lagolagoina lou soifua manuia ma ono faʻaitiitia ai le lamatiaga o faʻamaʻi autoimmune.
I le faaiuga, o loo faatupulaia pea faamaoniga e fesoʻotaʻi ai le taumafaina o aano o manu ma meaʻai susu i faamai e puipuia ai le tino mai le faamai. E ui e manaomia nisi suesuega ina ia malamalama atoatoa ai i faiga o loo faatinoina ai, ae ua manino lava o le faaitiitia po o le aveesea o oloa mai manu mai a tatou meaai e mafai ona i ai se aafiaga lelei i lo tatou soifua maloloina lautele. O le faia o filifiliga taumafa atamai, e mafai ona tatou faaitiitia ai lo tatou lamatiaga o le maua i faamai e puipuia ai le tino mai le faamai ma faaleleia atili ai lo tatou tulaga lelei o le olaga. I le avea ai ma tagata tomai faapitoa i le soifua maloloina, e taua le aoaoina o tatou gasegase e uiga i lamatiaga e ono fesootai ma le taumafaina o aano o manu ma meaʻai susu ma faalauiloa se taumafa e faavae i laau mo le soifua maloloina lelei.
Fesili masani
E mafai e le 'aina o aano o manufasi ma oloa gaosi susu ona fa'ateleina ai le lamatiaga o le atia'eina o fa'ama'i pipisi e puipuia ai le tino mai le tino?
O loʻo i ai ni faʻamaoniga e faʻaalia ai o le 'aina o aano o manu ma oloa gaosi susu e ono faʻateleina ai le lamatiaga o le maua i faʻamaʻi pipisi o le tino. Ua faʻaalia e suʻesuʻega o meaʻai e tele i oloa gaosi mai manu ae itiiti i fualaau ʻaina ma fualaʻau faisua e mafai ona oʻo atu ai i le le paleni o siama o le manava ma le faʻateleina o le sosolo o le manava, lea e fesoʻotaʻi uma ma faʻamaʻi pipisi o le tino. E le gata i lea, o nisi vaega o loʻo maua i aano o manu ma oloa gaosi susu, e pei o gaʻo faʻatumuina ma nisi porotini, ua fesoʻotaʻi ma le mumū ma le le lelei o le puipuiga o le tino. Peitaʻi, e manaʻomia nisi suʻesuʻega e malamalama atoatoa ai i le sootaga i le va o meaʻai ma faʻamaʻi pipisi o le tino. E taua le maitauina o mea taʻitasi ma mamanu o meaʻai lautele e iai sona sao i le lamatiaga o faʻamaʻi.
O a ni auala e ono mafai ai e aano o manufasi ma oloa gaosi susu ona faʻaosofia ai faʻamaʻi pipisi e puipuia ai le tino mai le faʻamaʻi?
Ua fautuaina e faʻaosofia e aano o manu ma oloa gaosi susu ni faʻamaʻi e mafua ai faʻamaʻi e mafua mai i le tino e ala i auala eseese. O se tasi o auala e ono tupu o le faʻataʻitaʻiga o le molecular, lea e foliga tutusa ai nisi o porotini i nei oloa ma porotini i le tino, e mafua ai le fenumiai o le puipuiga o le tino ma le osofaʻia o aano o le tino. O le isi auala o le faʻalauiloaina lea o le dysbiosis o le manava, aua e mafai e oloa mai manu ona suia le microbiome o le manava, e mafua ai le le paleni o le tali atu o le puipuiga o le tino. E le gata i lea, o aano o manu ma oloa gaosi susu atonu e iai ni mea e mafua ai le mumū e pei o gaʻo saturated ma oloa e faʻaiʻu ai le glycation, lea e mafai ona faʻateteleina ai le mumū ma tali atu e mafua ai le puipuiga o le tino. Peitaʻi, e manaʻomia nisi suʻesuʻega ina ia malamalama atoatoa ai i auala faʻapitoa e aʻafia ai nei fesootaʻiga.
E i ai ni ituaiga aano o manufasi po'o oloa gaosi susu e sili atu ona ono mafua ai fa'ama'i pipisi e mafua mai i le tino?
E leai se ituaiga aano o manufasi po'o se oloa gaosi susu e iloa e mafua ai fa'ama'i pipisi i tagata uma. Peita'i, o nisi tagata atonu e iai ni lagona maaleale pe le mafai ona talia ni porotini patino o lo'o maua i nei oloa, e pei o le gluten i le saito po'o le casein i le susu, lea e mafai ona fa'ateteleina ai fa'ailoga o le pipisi i le tino. E taua mo tagata ta'ito'atasi e iai fa'ama'i pipisi i le tino ona galulue fa'atasi ma se foma'i e fa'ailoa mai ai so'o se mea e mafua ai pe maaleale ai i latou ma faia ni filifiliga fa'apitoa mo mea'ai e fa'atatau i o latou mana'oga ma tali atu.
E faʻapefea ona iai se sao o le gut microbiome i le fesootaʻiga i le va o aano o manu, meaʻai gaosi susu, ma faʻamaʻi e puipuia ai le tino mai le faʻamaʻi?
E taua tele le sao o le microbiome o le manava i le fesoota’iga i le va o aano o manu, mea’ai susu, ma fa’ama’i e puipuia ai le tino mai le fa’ama’i. Ua fa’ailoa mai e su’esu’ega o se taumafa e tele ai oloa mai manu, aemaise lava aano o manu mumu ma aano o manu ua uma ona fa’agasolo, e ono i’u ai i se le paleni i le tuufaatasiga o microbiota o le manava. O lenei dysbiosis e mafai ona i’u ai i le fa’ateleina o le sosolo o le manava ma le mumū tumau, lea e feso’ota’i ma le atina’eina ma le alualu i luma o fa’ama’i e puipuia ai le tino mai le fa’ama’i. I le isi itu, o taumafa e fa’avae i la’au e tele ai le fiber ma phytonutrients e fa’alauiloa ai se microbiome o le manava e sili atu ona eseese ma aoga, e ono fa’aitiitia ai le lamatiaga o fa’ama’i e puipuia ai le tino mai le fa’ama’i. Peita’i, e mana’omia nisi su’esu’ega ina ia malamalama atoatoa ai i le fesoota’iga faigata i le va o taumafa, microbiota o le manava, ma fa’ama’i e puipuia ai le tino mai le fa’ama’i.
E i ai ni isi auala taumafa eseese e mafai ona fesoasoani e faʻaitiitia ai le lamatiaga o faʻamaʻi pipisi e fesoʻotaʻi ma le 'aina o aano o manu ma meaʻai gaosi susu?
Ioe, e iai isi auala taumafa e mafai ona fesoasoani e faʻaitiitia ai le lamatiaga o faʻamaʻi pipisi e fesoʻotaʻi ma le 'aina o aano o manu ma meaʻai susu. O se tasi o auala o le mulimulitaʻi lea i se taumafa e faʻavae i laʻau, lea e aveʻesea pe faʻaitiitia tele ai le 'aina o oloa mai manu. O taumafa e faʻavae i laʻau ua fesoʻotaʻi ma le maualalo o le lamatiaga o faʻamaʻi pipisi ona o le tele o antioxidants, fiber, ma vailaʻau e teteʻe ai i le mumū. O isi auala e aofia ai le aveʻesea pe faʻaitiitia o meaʻai faʻapitoa e faʻaosofia ai le faʻamaʻi, e pei o le gluten poʻo fualaʻau nightshade, lea ua fesoʻotaʻi ma tali atu i le faʻamaʻi i nisi tagata. E taua le maitauina o le feutagai ma se tagata tomai faapitoa i le soifua maloloina poʻo se tagata poto faapitoa i meaʻai resitalaina e fautuaina e faʻamautinoa ai se auala paleni ma patino.





