I se lalolagi o loʻo faʻateleina le suʻesuʻeina o togafitiga o manu, o le malamalama i le eseesega i le va o Aia Tatau a Manu, Manuia Uelefea, ma le Puipuiga o Manu e taua tele. Jordi Casamitjana, tusitala o le "Ethical Vegan," e suʻesuʻeina nei manatu, e ofoina atu se suʻesuʻega faʻapitoa o latou eseesega ma le auala latou te fesoʻotaʻi ai ma veganism. O Casamitjana, ua lauiloa i lana faiga masani i le faʻatulagaina o ideas, e faʻaaogaina ona tomai auʻiliʻili e faʻamaonia ai nei upu e masani ona fenumiai, e maua ai le manino mo tagata fou ma tagata faʻapolopolo i totonu o le faʻasalalauga manu.
Casamitjana amata i le faauigaina o Aia Tatau a Manu e pei o se filosofia ma socio-political gaoioiga e faamamafaina ai le taua o le ola mama o manu e le o ni tagata, fautua mo a latou aia tatau i le ola, tutoatasi, ma le saolotoga mai sauaga. O lenei filosofia e luʻitauina ai manatu faʻaleaganuʻu e faʻatatau i manu o ni mea totino poʻo ni oloa, e maua mai i aafiaga faʻasolopito na amata mai i le 17th seneturi.
I se fa'afeagai, e taula'i le Soifua Manuia i le o le soifua manuia o manu, e masani ona iloiloina e ala i faiga fa'atino e pei o le “saolotoga e lima” na fa'atuina e le UK Farm Animal Welfare Council. O lenei faiga e sili atu ona aoga, faʻamoemoe e faʻaitiitia mafatiaga nai lo le faʻaumatia atoa o le faʻaaogaina. Ua fa'amaninoina e Casamitjana le 'ese'esega i faiga fa'ale-aganu'u i le va o Aia Tatau a Manu, o le deontological, ma le Animal Welfare, lea e aoga.
Puipuiga o Manu o lo'o tula'i mai ose upu tu'ufa'atasia, fa'afeso'ota'i le va i le va o malo femisa'i o Aia Tatau a Manu ma le Uelefea a Manu. O lenei fa'aupuga e aofia ai le lautele lautele o taumafaiga e puipui ai mea e fiafia i ai manu, pe ala i le toe fuata'iga o le soifua manuia po'o le lagolagoina o aia tatau. Casamitjana o loʻo atagia i le faʻaleleia o nei gaioiga ma a latou fesoʻotaʻiga, ma matauina le auala e masani ona faʻatautaia ai faʻalapotopotoga ma tagata taʻitoʻatasi i le va o nei filosofia e ausia sini masani.
Casamitjana fa'afeso'ota'i nei manatu i veganism, o se filosofia ma le olaga fa'apitoa e le aofia ai ituaiga uma o le fa'aogaina o manu. Fai mai a ia, e ui o veganism ma Animal Rights e fefaʻasoaaʻi taua felavasaʻi, e ese'ese ae faʻamalosia faʻamalosi. O le lautele lautele o le Veganism e aofia ai popolega o tagata ma le siosiomaga, faʻatulagaina e avea o se malosiaga faʻafouina socio-political ma se vaʻaiga manino mose "lalolagi vegan."
E ala i le fa'atulagaina o nei manatu, ua saunia ai e Casamitjana se ta'iala atoatoa mo le malamalama i le fa'alavelave lavelave o le fa'amanino o manu, fa'amamafa le taua o le manino ma le felagolagoma'i i le fa'alauteleina o le mafua'aga o manu e le o ni tagata.
O Jordi Casamitjana, o le tusitala o le tusi "Ethical Vegan", o loʻo faʻamatalaina le eseesega i le va o Aia Tatau a Manu, Manuia Lelei, ma le Puipuiga o Manu, ma le auala latou te faʻatusatusa ai ma Veganism.
O le faʻatulagaina o se tasi o aʻu mea.
O lona uiga ou te fiafia e fa'atulaga fa'alapotopotoga i faiga, e fa'atulaga mea e tusa ai ma se fuafuaga ma'oti po'o se fuafuaga. E mafai ona avea ma mea faaletino, ae, i loʻu tulaga, manatu poʻo manatu. Ou te manatu ou te lelei i ai, ma o le mea lea ou te le matamuli ai e alu ma le lototele i faiga "e leai se tasi na alu i ai muamua" - pe o le mea lea e fiafia ai loʻu loto i totonu e tuʻu. suesuega loloto na ou faia i le 2004; po o le taimi na ou tusia ai le pepa “ The Vocal Repertoire of the Woolly Monkey Lagothrix lagothricha ” i le 2009; pe ina ua ou tusia se mataupu ua faaulutalaina "The Anthropology of the Vegan Kind" i laʻu tusi " Ethical Vegan " lea ou te faamatalaina ai ituaiga eseese o carnists, vegetarians, ma vegans ou te manatu e iai.
O le mea muamua e tatau ona e faia pe a e faʻatulagaina se mea o le taumafai lea e iloa vaega eseese o se faiga, ma o le auala sili e fai ai o le taumafai lea e faʻamatalaina. O le faia o lenei mea o le a faʻaalia ai le tuʻufaʻatasiga poʻo le vaeluaga e le tatau ai ma fesoasoani e suʻe le faʻamaoni galue o soʻo se vaega, lea e mafai ona e faʻaogaina e vaʻai ai pe faʻafefea ona fesoʻotaʻi le tasi i le isi, ma faʻaogaina le polokalama atoa ma faʻaogaina. O lenei faiga e mafai ona faʻaoga i soʻo se mea e fesoʻotaʻi vaega, e aofia ai manatu ma filosofia.
E mafai ona faʻaaogaina i feminism, veganism, environmentalism, ma le tele o isi "isms" o loʻo opeopea i luga o vasa o tagata. Se'i tatou va'ai i le fa'agaioiga o aia tatau a manu, mo se fa'ata'ita'iga. E moni lava o se faiga, ae o a ona vaega ma e faʻafefea ona fesoʻotaʻi le tasi i le isi? O le su'eina o lenei mea o le a fai si faigata, aua o gaioiga fa'apenei e matua fa'aola ma e foliga mai e manaia tele le latou fausaga. O lo'o fa'aauau pea ona su'esu'eina e tagata ni upu fou ma toe fa'auigaina upu tuai, ma o le to'atele o tagata o lo'o i totonu o le fa'agaioiga e na'o le fa'atasi ma suiga e aunoa ma le matauina. Mo se faʻataʻitaʻiga, afai e te auai i lenei gaioiga, pe e te faʻamatalaina oe o se tagata aia tatau a manu, o se tagata e puipuia manu, o se tagata soifua manuia manu, o se tagata faʻasaʻoloto manu, pe o se vegan aia tatau a manu?
E le o tagata uma o le a avatu ia te oe tali tutusa. O nisi e manatu o nei faaupuga uma e tutusa. O isi o le a manatu ia i latou o ni manatu eseese e mafai foi ona feteenai le tasi ma le isi. O isi e mafai ona manatu ia i latou o fua eseese o se vaega lautele, poʻo fesuiaiga o manatu tutusa ma se vaʻaiga tuʻufaʻatasia poʻo soʻotaga.
O nei mea uma atonu e fai si fenumiai mo i latou faatoa auai i le gaioiga ma o loʻo aʻoaʻoina pea le faʻaogaina o ona ogasami sousou. Na ou manatu atonu e aoga pe a ou tuutoina se blog e faʻaalia ai pe faʻafefea ona ou - ma e tatau ona ou faamamafaina, "O aʻu", nai lo le "matou" - faʻamatalaina nei manatu, aua sa ou i ai i lenei gaioiga mo le tele o tausaga ma ua lava ai aʻu. le taimi mo loʻu faiʻai faʻatulagaina e iloilo ai lenei mataupu ma se loloto. E le o tagata uma o le a ioe i le auala ou te faamatalaina ai nei manatu ma le auala ou te fesootai ai i le tasi ma le isi, ae e le leaga ia lava. E mana'omia le toe su'esu'eina o faiga fa'ale-agafesootai ma fa'aupufai e fa'atumauina ai lo latou fa'amaoni, ma o le eseese o manatu e fa'atosina ai le iloiloga lelei.

Aia Tatau a Manu (fa'apu'upu'u o le AR) o se filosofia, ma le socio-political movement e fesoʻotaʻi ma ia. I le avea ai o se filosofia, o se vaega o le amio, o se talitonuga filosofia e le faʻalelotu e faʻatatau i le mea saʻo ma le mea e sese e aunoa ma le alu i metaphysics poʻo le cosmology. O le faavae o se filosofia e mulimulitaʻia e tagata e popole i manu e le o ni tagata taʻitoʻatasi, ma faʻalapotopotoga o loʻo aʻafia i le fesoasoani ma le fautua mo i latou.
E leʻi leva talu ai na ou tusia ai se tala ua faaulutalaina Animal Rights vs Veganism , lea na ou alu ai i le faʻamalamalamaina o le filosofia o Aia Tatau a Manu. Sa ou tusia:
"O le filosofia o aia tatau a manu e taulaʻi i manu e le o ni tagata, o lona uiga, o tagata taʻitoʻatasi uma o ituaiga uma i le Malo o Manu sei vagana ai Homo sapiens. E tilotilo ia i latou ma mafaufau pe iai a latou aia tatau e faʻamaonia ai le togafitia e tagata i se auala ese nai lo le masani ai. O lenei filosofia e faaiʻu ai e moni lava e iai a latou aia tatau ona e iai a latou amio lelei, ma afai e manaʻo tagata e ola i se sosaiete faʻavae tulafono o aia tatau, e tatau foi ona latou mafaufau i aia tatau a manu e le o ni tagata, faʻapea foʻi ma a latou mea e fiafia i ai (e pei o le aloese mai mafatiaga. ). O nei aia tatau e aofia ai le aia tatau i le ola, tuto'atasi o le tino, sa'olotoga, ma le sa'olotoga mai sauaga. I se isi faaupuga, e luʻitauina ai le manatu o manu e le o ni tagata o ni mea faitino, meatotino, oloa, poʻo oloa, ma mulimuli ane faʻamoemoe e faʻaalia uma a latou amio ma tulafono 'tagata'. O lenei filosofia e taulaʻi i manu e le o ni tagata ona e vaʻavaʻai poʻo ai i latou, mea latou te faia, pe faʻafefea ona latou amio, ma pe faʻafefea ona latou mafaufau, ma, e tusa ai, tuʻuina atu ia i latou uiga e fesoʻotaʻi ma le mafaufau, lotofuatiaifo, faitalia, ma aia faaletulafono ...
Masalo o le 17th seneturi na amata ai ona fausia le manatu o aia tatau a manu. le faifilosofia Peretania o John Locke aia tatau faalenatura o le “ola, saolotoga, ma esetete (meatotino)” mo tagata, ae na ia talitonu foi o manu e i ai lagona ma le le manaomia o le saua ia i latou e sese. Atonu na aʻafia o ia e Pierre Gassendi i le seneturi muamua atu, o le na faʻaosoina e Porphyry ma Plutarch mai le Middle Ages - ua uma ona talanoa e uiga i manu. Pe tusa o se senituri mulimuli ane, na amata ai ona saosaolaumea isi faifilosofia i le fanau mai o le filosofia o aia tatau a manu. Mo se faʻataʻitaʻiga, Jeremy Bentham (o le na finau o le mafai ona mafatia e tatau ona avea ma faʻailoga o le auala tatou te faia ai isi tagata) poʻo Margaret Cavendish (o le na faʻasalaina tagata ona o le talitonu o manu uma na faia faapitoa mo lo latou manuia). Ae ui i lea, ou te manatu o Henry Stephens Salt lea, i le 1892, na iu lava ina faamaninoina le aano moni o le filosofia ina ua ia tusia se tusi ua faaulutalaina ' Animals' Rights: Considered in Relation to Social Progress ' .”
I lana tusi, na ia tusia ai, "E oo lava i le au taʻutaʻua taʻutaʻua o aia tatau a manu e foliga mai ua faʻavaivaia mai le faʻavaeina o a latou tagi i luga o le pau lea o le finauga e mafai ona iu lava ina avea o se finauga e matua lava - o le faʻamatalaga e faapea o manu, faʻapea foʻi ma tagata, e ui lava. , o le mea moni, i se tulaga e sili mamao atu nai lo tagata, o loo i ai se tagata e tulaga ese, ma, o le mea lea, ua i ai i le faamasinoga tonu le aiā e ola ai i o latou olaga i se fua e tatau ai o lena 'saolotoga faatapulaaina.'
E pei ona mafai ona tatou vaʻaia i lenei fuaitau, o se tasi o elemene autu o le filosofia o aia tatau a manu o le faʻaogaina o manu e le o ni tagata e pei o tagata taʻitoʻatasi, ae le o ni manatu faʻapitoa e pei o ituaiga (o le auala e masani ona togafitia ai e le au faʻasao). O le tulaga lea ona na tupu mai i le filosofia o aia tatau a tagata, lea e faʻatatau i tagata taʻitoʻatasi, ma le faʻafefea ona le solia e le aufaipisinisi poʻo le sosaiete a latou aia tatau.
Soifua Manuia

E feteenai ma Aia Tatau a Manu, O le Soifua Manuia e le o se filosofia atoatoa po o socio-political movement, ae o se uiga o manu e le o ni tagata e faatatau i lo latou soifua manuia, lea ua avea ma autu autu o le fiafia o nisi tagata ma faalapotopotoga o loo popole i manu. , ma e masani ona faaaoga lenei uiga e fua ai le tele o fesoasoani latou te manaomia (o le matitiva o lo latou soifua manuia, o le tele foi lea o le fesoasoani latou te manaomia). O nisi o nei tagata o tagata tomai faapitoa mo le soifua manuia o manu, e pei o fomai manu e leʻi faaleagaina e pisinisi faʻatau manu, tagata faigaluega faʻasao manu, poʻo tagata faʻasalalau a faʻalapotopotoga o le soifua manuia o manu. O vaega o le alofa ma le leai o ni tupe mama o loʻo i ai nei se vaega o faʻalapotopotoga ua faʻamatalaina o le "manuia manuia" ona o la latou faʻamoemoega alofa o le fesoasoani lea i manu o loʻo manaʻomia, o lea e masani ona faʻaaogaina ai lenei faaupuga, ma se uiga lautele, e faʻamatala ai faʻalapotopotoga poʻo faiga faʻavae e fesoʻotaʻi ma fesoasoani ma puipuia o manu e le o ni tagata.
O le soifua manuia o se manu e faalagolago i le tele o mea, e pei o le mauaina o meaʻai saʻo, vai, ma meaʻai mo i latou; pe mafai ona toe fanauina i latou i lo latou loto ma tagata latou te mananao i ai ma atiina ae sootaga talafeagai ma isi tagata o latou ituaiga ma sosaiete; pe latou te saoloto mai manuʻa, maʻi, tiga, fefe, ma le atuatuvale; pe mafai ona latou sulufa'i mai le leaga o si'osi'omaga saua i tua atu o latou fa'aolaola; pe mafai ona latou o i soo se mea latou te mananao e o i ai ma aua le taofia i lo latou loto; pe mafai ona latou fa'aalia amioga fa'anatura i totonu o le si'osi'omaga e sili atu ona fetuuna'i ina ia olaola; ma pe mafai ona latou aloese mai le oti e le masani ai.
O le soifua manuia o na manu o loʻo i lalo o le tausiga a tagata e masani ona suʻesuʻeina e ala i le siakiina pe o iai a latou "saolotoga e lima o le manuia o manu", faʻatulafonoina i le 1979 e le UK Farm Animal Welfare Council, ma ua faʻaaogaina nei e fai ma faavae o le tele o faiga faʻavae. e fesootai ma manu i le tele o atunuu o le lalolagi. O nei mea, e ui lava latou te le o aofia uma ai mea taua o loʻo taʻua i luga, e aofia ai mea e fai mai ai le au faʻauluuluga o le soifua manuia o manu e sili ona taua. O sa'olotoga e lima o lo'o fa'aalia i le taimi nei e fa'apea:
- Sa'oloto mai le fia'ai po'o le fia inu e ala i le fa'aavanoaina o vai fou ma taumafa e fa'atumauina ai le soifua maloloina atoatoa ma le malosi.
- Sa'oloto mai le fa'anoanoa e ala i le saunia o se si'osi'omaga talafeagai e aofia ai le malutaga ma se nofoaga malolo lelei.
- Sa'oloto mai tiga, manu'a po'o fa'ama'i e ala ile puipuiga po'o fa'avavevave fa'ama'i ma togafitiga.
- Sa'olotoga e fa'aalia (tele) amio masani e ala i le saunia o avanoa talafeagai, nofoaga talafeagai ma fa'atasiga o le ituaiga o manu.
- Saoloto mai le fefe ma le atuatuvale e ala i le faʻamautinoaina o tulaga ma togafitiga e aloese ai mai mafatiaga o le mafaufau.
Ae ui i lea, e toʻatele na finau (e aofia ai ma aʻu) e le o faʻamalosia lelei ia saʻolotoga, ma e masani ona le amanaiaina ona o lo latou i ai i faiga faʻavae e masani ona faʻamaonia, ma e le lava pe a tatau ona faʻaopoopo atili.
O le lagolagoina o le soifua manuia o manu e masani lava ona faavae i luga o le talitonuga o manu e le o ni tagata o ni tagata ola lelei o latou soifua manuia poʻo mafatiaga e tatau ona tuʻuina atu i ai se iloiloga tatau, aemaise lava pe a latou i lalo o le tausiga a tagata, ma o le mea lea oi latou e fautua mo le manuia o manu e lagolagoina le filosofia o aia tatau a manu i nisi tulaga - e ui lava atonu e le o ituaiga uma ma gaioiga, ma i se auala e le fetaui nai lo i latou o loʻo fautua mo aia tatau a manu.
O i latou uma e lagolagoina aia tatau a manu ma le soifua manuia o manu e tutusa lava le lagolagoina o le faiga masani o manu e le o ni tagata, ae o le vaega mulimuli e taulaʻi atili i le faʻaitiitia o mafatiaga (o le mea lea o loʻo avea ma sui faʻapolokiki), ae o le muamua i le faʻaumatia atoa o mafuaʻaga o manu na faia e tagata ( o lea oi latou o le abolitionists faʻapolokiki) faʻapea foʻi ma le fautua mo le faʻamaoniaina faaletulafono o aia tatau faʻavae tau amio uma ua uma ona i ai i manu uma, ae o loʻo solia e tagata masani (o latou foi o faifilosofia amio). O le manatu mulimuli o le mea lea ua avea ai Animal Rights ma filosofia aua e manaʻomia ai le lautele ma sili atu "faʻamatalaga" auala, ae o le soifua manuia o manu e mafai ona iʻu i se mataupu e sili atu le vaapiapi faʻatapulaʻa i iloiloga faʻatino i luga o fegalegaleaiga faʻapitoa a tagata-manu.
Utilitarianism ma le “Saua”

O le "faʻaitiitia o mafatiaga" vaega o na faiga faʻavae ma faʻalapotopotoga o loʻo faʻamatalaina i latou lava o le soifua manuia o manu o le mea lea e avea ai la latou faiga faʻavae "faʻaoga" - faʻafeagai ma le aia tatau a manu e faʻavae "deontological".
O le Deontological Ethics e fuafua ai le sa'o mai gaioiga uma ma tulafono po'o tiute o lo'o taumafai le tagata o lo'o faia le gaioiga e fa'ataunu'uina, ma i'uga, e fa'ailoa ai gaioiga e matua lelei pe leaga. O se tasi o faifilosofia sili ona faatosina o aia tatau a manu na fautuaina lenei auala o le American Tom Regan, o le na finau o manu e taua o 'mataupu-o-se-ola' ona e iai o latou talitonuga, manaʻoga, manatua ma le mafai ona amata gaioiga i le tulituliloaina o sini.
I le isi itu, Utilitarian Ethics e talitonu o le ala saʻo o le gaioiga o le mea lea e faʻateleina ai se aafiaga lelei. Utilitarians e mafai ona fa'afuase'i ona fesuia'i amio pe a le toe lagolagoina e fuainumera a latou gaioiga o lo'o iai nei. E mafai foʻi ona latou “taulaga” se vaega toʻaitiiti mo le manuia o le toʻatele. O le fa'aaogaina o aia tatau a manu o le Australian Peter Singer, o lo'o finau i le mataupu 'o le lelei sili o le numera sili' e tatau ona fa'aoga i isi manu, ona o le tuaoi i le va o le tagata ma le 'manu' e fa'atonu.
E ui lava e mafai ona avea oe ma se tagata aia tatau a manu ma e iai se faʻaoga faʻapitoa poʻo le faʻaogaina i le amio, o se tagata e teena le igoa o aia tatau a manu, ae faʻalelei i le igoa o le uelefea manu, e foliga mai o se faʻaoga, e pei o le faʻaitiitia o mafatiaga o manu. , nai lo lona tafiesea, o le mea lea o le a faamuamua e lenei tagata. E tusa ai ma laʻu faʻavae amio, o le mea lea na ou tusia i laʻu tusi "Ethical Vegan":
“Ou te taliaina uma le deontological ma le utilitarian auala, ae o le muamua mo 'le lelei' gaioiga ma le mulimuli mo 'agaio'iga lelei. O lona uiga, ou te talitonu o loʻo i ai nisi o mea e le tatau ona tatou faia (e pei o le faʻaaogaina o manu) ona e matua sese lava, ae ou te manatu foi mo le mea e tatau ona tatou faia, fesoasoani i manu o loʻo manaʻomia, e tatau ona tatou filifilia ni gaioiga e fai. fesoasoani i le tele o manu, ma i se auala sili atu ona taua ma aoga. Faatasi ai ma lenei auala lua, na mafai ai ona ou faʻatautaia ma le manuia le faʻaogaina o le paso o le puipuiga o manu."
O isi itu e feso'ota'i vavalalata ma le lagolagoina o le soifua manuia o manu, o manatu ia o le sauā ma le fa'aleagaina. O faʻalapotopotoga o le soifua manuia o manu e masani ona faʻamatalaina i latou lava o loʻo osofaʻia le faʻaleagaina o manu (e pei o le tulaga muamua o le faʻalapotopotoga o le soifua manuia o manu faʻalelalolagi na fausia, le Royal Society for the Prevention of Cruelty to Animals , poʻo le RSPCA, lea na faavaeina i le 1824 i Peretania). O le manatu o le sauā i lenei tulaga o loʻo faʻaalia ai le faʻapalepale o tuʻuga o le faʻaleagaina e le o faʻaleagaina. E masani ona talia e le au lagolago mo le soifua manuia o manu le mea latou te taʻua o le faʻaleagaina o manu e le o ni tagata ( o nisi taimi e lagolagoina ai ), ae o le a le faia lava e le au lagolago aia tatau a manu ona latou te teena ituaiga uma o le faʻaleagaina o manu e le o ni tagata, e tusa lava pe saua pe leai e se tasi.
O se fa'alapotopotoga fa'apitoa e lagolagoina le fa'aitiitiga o mafatiaga o manu fa'apitoa i lalo o galuega fa'apitoa a le tagata ua manatu fa'asaunoa e le sosaiete fa'apitoa o le a fa'ailoa ma le fiafia o ia lava o se fa'alapotopotoga o le soifua manuia o manu, ma o le tele o ia mea na faia i le tele o tausaga. O a latou faiga faʻapitoa e masani ona tuʻuina atu ai ia i latou se tulaga faʻapitoa lea na tuʻuina ai i latou i luga o le laulau talanoaga a le au faipule ma le au fai filifiliga, o le a le aofia ai faʻalapotopotoga o aia tatau a manu ona o le manatu ia i latou e "faʻasalaina" ma "fouvale". O lea ua mafua ai ona faafoliga e nisi o faalapotopotoga aia tatau a manu i latou lava e pei o le soifua manuia o manu ina ia mafai ai ona faaleleia a latou faatosinaga faatosina (O loʻo ou mafaufau i aiā tatau a manu vaega faaupufai o loʻo faʻatautaia e vegans o loʻo i ai le "manuia manuia" i o latou igoa), ae faʻapea foʻi ma faʻalapotopotoga uelefea manu e faʻaogaina ai aia tatau a manu pe a latou manaʻo e tosina mai le tele o tagata lagolago.
E mafai ona finauina o uiga ma faiga faʻavae mo le soifua manuia o manu e muamua i le filosofia o aia tatau a manu ona e faʻaitiitia le manaʻomia ma suia, ma o lea e sili atu ona fetaui ma le tulaga quo. E mafai e se tasi ona fai mai afai e te faʻaaogaina le naifi o manatu faʻapitoa ma lafo ese vaega o le filosofia o aia tatau a manu, poʻo le a lava le mea e totoe o le a le faʻaogaina o le manuia o manu. Pe o le mea o totoe o loʻo avea pea ma faʻataʻitaʻiga faʻaleagaina o Aia Tatau a Manu, pe o se mea ua leiloa le tele o le faʻamaoni e tatau ona manatu o se mea ese, atonu o se mataupu o felafolafoaiga. Ae ui i lea, o na faʻalapotopotoga poʻo tagata taʻitoʻatasi o loʻo faʻamatalaina i latou lava o aia tatau a manu poʻo le soifua manuia o manu e masani ona i ai le tiga e taʻu atu ia te oe e le tatau ona fenumiai ma le isi, lea latou te mananaʻo e nofo mamao (pe ona latou te manatu foi ia i latou. faʻamalosi ma faʻapitoa, poʻo le vaivai tele ma faʻafefe, i le faasologa).
Puipuiga o Manu

Sa i ai se taimi na lagona ai e pei sa i ai se ituaiga o taua na tupu i le va o aia tatau a manu ma faalapotopotoga o le soifua manuia o manu. O le feitaga'i na matua'i malosi ma na maua ai se upu fou e fa'afilemu ai mea: "puipuiga o manu". O le faaupuga lea na faʻaaogaina e uiga i aia tatau a manu poʻo le soifua manuia o manu, ma sa faʻaaogaina e faʻamatala ai faʻalapotopotoga poʻo faiga faʻavae e aʻafia ai manu e le o manino pe o le a sili atu ona fetaui i totonu o le aia tatau a manu poʻo le faʻaogaina o manu poʻo le faʻailogaina o faʻalapotopotoga na manaʻo ma le loto i ai. ia taumamao mai lenei finauga fevaevaea'i. Ua fa'atuputeleina le ta'uta'ua o le fa'aupuga e fai ma fa'amalu mo so'o se fa'alapotopotoga po'o faiga fa'avae e va'aia ai mea e fiafia i ai manu e le o ni tagata, tusa lava po'o le a le auala latou te faia ai lena mea ma le tele o manu latou te ufiufi.
I le 2011, na ou tusia ai se faasologa o blogs i lalo o le ulutala "The Abolitionist Reconciliation" o se tali i le aofaʻi o feteʻenaʻiga na ou molimauina i totonu o aia tatau a manu ma veganism gaioiga i lenei mataupu. O le mea lea na ou tusia i le blog na ou faaulutalaina Neoclassical Abolitionism :
“E le'i leva atu, o felafolafoaiga 'vevela' i le va o tagata fai manu o le 'uelefea a manu' ma 'aia tatau a manu'. Sa fai si faigofie ona malamalama. E lagolagoina e tagata soifua manuia manu le faaleleia o olaga o manu, ae o aia tatau a tagata e tetee i le faʻaaogaina o manu i luga o le faavae e leʻi tuʻuina atu e le sosaiete ia i latou aia tatau. I se isi faaupuga, o le au faitio o itu e lua na vaai i ai o le tagata muamua e fiafia e fesoasoani i manu taʻitasi e ala i suiga o le uelefea, ae o le vaega mulimuli e naʻo le fiafia i le ata umi o le tele o mataupu e suia ai le faʻataʻitaʻiga o le sootaga o le tagata-manu i luga o se faavae. tulaga. I le gagana Peretania, o nei uiga faʻafeagai ua lauiloa, ae malie lava, i le gagana Sipaniolo, e leʻi i ai moni lenei dichotomy seia oʻo i se taimi talu ai nei, faatasi ai ma isi mea ona o loʻo faʻaaoga pea e tagata le faaupuga 'ecologist' e faʻapipiʻi ai. fa'atasi so'o se tasi e popole i le Natura, manu ma le si'osi'omaga. O le faaupuga 'animalist' ( animalista ), lea o loʻo ou faʻamalosia i lenei blog, sa i ai mo le tele o tausaga i le gagana Sipaniolo, ma e iloa e tagata uma i atunuu Latina lona uiga. Anamua? E tatau ona ou manatu e leai.
O aʻu o se faʻaleaganuʻu faʻaleaganuʻu o loʻo oso i totonu o le gagana Peretania ma le gagana Sipaniolo, o lea pe a ou manaʻomia e mafai ona ou matauina lenei ituaiga mea mai se mamao, ma manuia mai le taugata o faʻatusatusaga faʻamoemoe. E moni o le puipuia o manu faʻatulagaina na amata muamua i le gagana Peretania, lea e mafai ona faʻamatalaina le mea moni o le tele o le taimi na fatuina ai le tele o manatu eseese, ae i le lalolagi i aso nei e le toe manaʻomia e atunuʻu taʻitasi ona totogi uma ana aitalafu ma tumau i le evolusione umi. tu'ua to'atasi. Ona o fesoʻotaʻiga faʻaonaponei, ua mafai nei e se tasi atunuu ona vave aʻoaʻoina mai le isi, ma i lenei auala e faasaoina ai le tele o le taimi ma le malosi. O le mea lea, o lenei dichotomy masani ua salalau ma o lea ua sili atu pe itiiti ifo i soo se mea. Ae o le mea e ofo ai, o le aafiaga o le lalolagi atoa e galue i auala uma e lua, o lea i le auala lava lea e tasi na faatosinaina ai e le tasi lalolagi le isi i le 'vaevaeina' o manu feʻai i auala faʻafeagai, o le isi atonu na faʻaosoina le tasi e ala i le tuʻufaʻatasia teisi. E faapefea? O nisi o faalapotopotoga mo le soifua manuia o manu na amata ona galulue o ni vaega o aia tatau a manu, ma o nisi o vaega o aia tatau a manu na amata ona avea ma faalapotopotoga o le uelefea. Ma o aʻu, mo se tasi, o le faʻataʻitaʻiga atoatoa.
E pei o le tele o tagata, na amata laʻu malaga e ala i le avea ma se isi tagata faʻatau, faʻasolosolo 'fafagu' i le moni o aʻu amioga ma taumafai e "suia oʻu ala". O aʻu o le mea na taʻua e Tom Regan o le 'Muddler'. Ou te lei fanau mai i le malaga; E lei tuleia au i le malaga; Na ona faasolosolo malie lava ona ou savali i totonu. O a'u laasaga muamua i le faagasologa o le soloia sa matua tele lava i totonu o le faiga masani o le soifua manuia o manu, ae sa le'i umi se taimi na ou maua ai le tulaga taua muamua; e ala i le oso atu ma le lototoa i luga na avea ai au ma se tagata vegan ma se fautua mo aia tatau a manu. Ou te le'i avea lava a'u ma se tagata fai mea'ai; Na ou faia laʻu oso taua muamua i le auala atoa i vegan, lea e tatau ona ou fai atu e matua fiafia lava ia te aʻu (e ui lava ou te matua faanoanoa lava ou te leʻi faia muamua). Ae o le mimilo lenei: Ou te lei tuua lava le manuia o manu; Na ou faʻaopoopoina aia tatau a manu i oʻu talitonuga, aua e faʻaopoopoina e se tasi se tomai poʻo se poto masani i la latou CV e aunoa ma le tapeina o se mea na maua muamua. Sa masani ona ou faapea atu sa ou mulimuli i le filosofia o aia tatau a manu ma le ola mama o le soifua manuia o manu. Sa ou fesoasoani i le faaleleia atili o olaga o na manu na oo mai ia te aʻu a o ou tauivi mo se suiga tele i sosaiete o le a le toe faʻaaogaina ai manu, ma o i latou e solia a latou aia tatau o le a faʻasalaina lelei. Ou te leʻi mauaina lava auala e lua e le fetaui.”
“New-Welfarism”

O le faaupuga "new-welfarism" ua faʻaaogaina, e masani ona faʻamaonia, e faʻamatala ai aia tatau a manu tagata poʻo faʻalapotopotoga na amata ona agai atu i le tulaga o le soifua manuia o manu. E leai se faaupuga tutusa mo le soifua manuia o manu o loʻo agai atu i se tulaga o aia tatau a manu, ae o le mea na tupu e foliga tutusa ma tuʻufaʻatasia e mafai ona fai mai o loʻo faʻatusalia ai le alu ese mai le dichotomy agai atu i se faʻataʻitaʻiga o le Puipuiga o Manu - o se auala e le faʻaogaina pe a e fiafia i ai. .
O faʻataʻitaʻiga o nei ituaiga o femalagaiga faʻapitoa agai i se tulaga e sili atu le totonugalemu o le puipuiga o manu o le soifua manuia o manu vs felafolafoaiga a manu o le RSPCA uelefea na auai i le tauvaga mo le soloia o le tulituliloaina o meaola ma taifau i Peretania, le WAP (World Animal Protection) auai i le tauvaga mo le soloia o le povi i Catalonia, le AR PETA (Tagata mo le Amiotonu Togafitiga o Manu) faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga i luga o auala fasia, poʻo le faʻataʻitaʻiga a le AR Animal Aid i luga o le CCTV faʻatagaina i fale fasi manu.
Sa ou faia foi se sao i se tasi o nei sifi. Mai le 2016 i le 2018 sa ou galue ai o le Ulu o Faiga Faavae ma Suesuega o le League Against Cruel Sports (LACS), o se faalapotopotoga mo le soifua manuia o manu o loo tauivi e tetee atu i le tulituliloaina, fana, tauau ma isi taaloga sauā. I le avea ai o se vaega o laʻu galuega, sa ou taʻitaʻia le suiga o le faʻalapotopotoga mai le toe fuataʻi i le soloia i luga o le tauvaga faasaga i le tuuga a Greyhound, o se tasi o mataupu o loʻo feagai ma le LACS.
E ui lava o loʻo i ai pea le vaeluaga i le va o le soifua manuia o manu ma le aia tatau a manu, o le manatu o le puipuiga o manu ua faʻamaluluina ai le elemene "feteʻenaʻiga" lea sa masani ona lagona le oona i le 1990s ma le 2000s, ma o le taimi nei o le tele o faʻalapotopotoga ua agai atu i se tulaga masani masani. e foliga mai e itiiti le binary.
O faʻamatalaga faʻaonaponei o faʻalapotopotoga o le puipuia o manu e foliga mai e faasolosolo malie lava ona alu ese mai le talanoa pea e uiga i "aia tatau" ma le "faʻaitiitia o mafatiaga". Nai lo lena, na latou faʻaulufaleina le manatu o le "faʻasaunoa", lea, e ui lava o loʻo auai i le itu o le soifua manuia o manu, e mafai ona faʻapipiʻiina i upu faʻaumatia, lea e mafai ai ona tuʻuina i latou i se tulaga sili atu ona totonugalemu o le felafolafoaiga o le soifua manuia / aia tatau - e tetee atu i le sauā. i manu o se mea e malilie uma i ai "tagata manu".
E mafai foi e se tasi ona finau e faapea o le manatu o le puipuiga o manu o le uluai manatu faasolopito o lona uiga o le popole i manu e le o ni tagata ma le manao e fesoasoani ia i latou, ma o le vaevaega o se mea na tupu mulimuli ane o se vaega o le evolusione o le gaioiga pe a suʻesuʻeina auala eseese. . Ae ui i lea, o sea vaevaega faigofie e mafai ona le tumau, aua o le evolusione tutusa e mafai ona maua se auala sili atu ona matua e taulimaina ai le eseese o auala ma manatu ma maua ai ni auala sili atu e tuʻufaʻatasia ai itu uma e lua.
Atonu e finau mai nisi o le faaupuga puipuiga o manu ua na o se matapulepule e nana ai eseesega faavae i auala e le fetaui. Ou te le mautinoa ou te ioe. E masani ona ou vaai i aia tatau a manu ma le manuia o manu o ni itu eseese se lua o le mea lava e tasi, puipuiga o manu, o le tasi e lautele ma sili atu filosofia, o le isi e vaapiapi ma masani; o le tasi e sili atu ona lautele ma amio lelei, ae o le isi e sili atu ona patino ma amio lelei.
Ou te fiafia i le faaupuga "puipuiga o manu" ma ona aoga faʻatasi, ma ou te faʻaaogaina soo, ae o aʻu o se tagata aia tatau a manu, o lea e ui lava sa ou galue i le tele o faʻalapotopotoga o le soifua manuia o manu, ae sa ou taulaʻi lava i le faʻamalosaga faʻapolopolo latou te faʻatautaia (Ou te faʻaaogaina le manatu o le " abolitionist value " e filifili ai pe ou te manaʻo e galue ia i latou pe leai).
O aʻu o se tagata faʻaumatia, ma o aʻu foʻi o se vegan e faʻatatau i aia tatau a manu o loʻo vaʻai i tagata soifua manuia manu e pei ona ou vaʻai i meaʻai. O nisi atonu o loʻo pipii i o latou ala ona ou vaʻaia atili ai lea o se vaega o le faʻafitauli (le faʻalavelave faʻaleagaina o manu) aʻo isi o loʻo faʻasolosolo aʻo latou aʻoaʻoina pea ma o le a alualu i luma i le taimi. I lea itu, o le soifua manuia o manu o le aia tatau a manu e uiga i le vegetarianism i veganism. Ou te vaʻai i le tele o tagata fai meaʻai o ni tagata e leʻi vegan ma le tele o tagata soifua manuia o manu o ni aia tatau a manu.
Ua ou uia foi le faiga lava lea e tasi. I le taimi nei, e le gata o le a faaauau pea ona ou le lagolagoina taumafaiga toe fuataʻi e pei ona ou faia i taimi uma, ae o le a faigata ona ou toe galue mo se faalapotopotoga o le soifua manuia o manu, aemaise lava talu ai na iu lava ina faatea aʻu e le LACS ona o le avea ma vegan masani - lea na mafua ai ona ou faia se tagi faaletulafono faasaga ia i latou, ma i le faagasologa o le manumalo i lenei mataupu, faʻamautinoa le puipuiga faaletulafono mai le faʻaituau o vegans uma a Peretania . O le a ou taumafai pea e faaleleia atili olaga o soo se manu e le o ni tagata e sopoia loʻu ala, ae o le a ou tuuto atu le tele o loʻu taimi ma le malosi i le ata sili atu ma le sini umi, pe afai e lava loʻu poto ma le poto masani e faia ai lena mea.
Fa'asaolotoga Manu

E tele isi fa'aupuga e fiafia tagata e fa'aoga ona latou te le'o manatu o le tele o aso fa'aleaganu'u e fetaui lelei i le fa'auigaina o le gaioiga latou te mulimuli ai. Masalo o se tasi o mea sili ona taatele o le Fa'asaolotoga o Manu. O le faʻasaʻolotoga o manu e uiga i le faʻasaʻolotoina o manu mai le faʻatoʻilaloina o tagata, o lea e faʻalatalata atu ai le mataupu i se auala sili atu ona "gaoioiga". Ou te manatu e itiiti le faʻamatalaga ma faʻataʻitaʻiga, ma sili atu ona faʻatinoina. O le Manu Liberation Movement atonu e faʻavae i luga o le ata tele o le filosofia o aia tatau a manu ae e mafai foi ona tutusa ma le soifua manuia o manu le mea moni e faʻatatau i ata laʻititi o mataupu taʻitasi e manaʻomia se fofo vave mo o latou faafitauli. O le mea lea, o se ituaiga o faiga e le fa'afefeteina le puipuia o manu e mafai ona va'aia e sili atu le fa'alavelave nai lo le Fa'agaioiga o Aia Tatau a Manu ae fa'aitiitia le fa'ata'ita'iga ma le amio. Ou te lagona o se ituaiga o "le aoga" ituaiga o aia tatau a manu.
Ae ui i lea, o auala o le faʻasaʻolotoina o manu atonu e sili atu ona lamatia ona e ono aofia ai ni gaioiga e le tusa ai ma le tulafono, e pei o le tuʻuina atu i totonu o nuʻu i tua o manu mai faʻatoʻaga fulufulu (e masani i le 1970s), o osofaʻiga i le po i luga o fale suʻesuʻe vivisection e faʻasaʻoloto ai nisi o manu. fa'ata'ita'i ia i latou (e masani i le 1980s), po'o le sabotage o le tuliga ma maile e lavea'i ai alope ma hares mai auvae o maile (masani i le 1990s).
Ou te talitonu o lenei gaioiga na matua aʻafia e le anarchism movement. O le Anarchism o se faiga faʻapolokiki e faʻalagolago lava i gaioiga tuusaʻo i fafo atu o le tulafono, ma ina ua amata ona fefiloi le aia tatau a manu ma nei manatu ma togafiti, vaega Peretania e pei o le Animal Liberation Front (ALF), na faavaeina i le 1976, poʻo le Stop Huntingdon Animal. O le Saua (SHAC), na faavaeina i le 1999, na avea ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o faiga faʻamalosi faʻamalosi manu-aiā tatau, ma musumusuga a le tele o isi vaega faʻasaʻolotoga manu. O le tele o tagata fa'amalosi o nei vaega na i'u i le falepuipui mo a latou gaioiga fa'asolitulafono (tele o le fa'aleagaina o meatotino a le alamanuia vivisection, po'o faiga fa'amata'u, a'o teena e nei vaega sauaga fa'aletino i tagata).
Ae ui i lea, o le mea fou faʻaonaponei na mafua ai le faʻailogaina o le "new-welfarism" atonu na faʻaleagaina ai le Animal Liberation movement i le fatuina o ni faʻamatalaga sili atu (ma o le mea lea e itiiti ai le lamatia) o nei togafiti, e pei o le Open Rescue operations na faʻalauiloaina e le vaega Direct Action Everywhere (DxE) - ua toe faia nei i le tele o atunuʻu - poʻo le Hunt i totonu o le saboteurs faʻatulafonoina o loʻo faʻaputuina faʻamaoniga o loʻo faʻauluina mai le faʻasalaga faʻatulafonoina. tagata tulimanu. O Ronnie Lee, o se tasi na faavaeina le ALF na faʻaalu sina taimi i le falepuipui, o loʻo taulaʻi nei le tele o ana faʻasalalauga i luga o le veganism aʻoaʻo nai lo le faʻasaʻolotoina o manu.
O isi faaupuga e faʻaaogaina e tagata e faʻamatala ai a latou gaioiga ma filosofia e fesoʻotaʻi ma manu o le "anti-speciesism", " sentientism ", "faatoaga aia tatau" - taofia", "anti-hunting", " anti-vivisection ", "anti-bulfighting", "manufaʻia manu feʻai", "amio amio", "anti-faʻasauā", "anti-faʻasao", "anti-fulu", ma isi. o fa'agaioiga po'o filosofia va'ava'ai i se isi itu. Ou te manatu o aʻu lava o se vaega o nei mea uma, ma ou te talitonu o le tele o vegans masani ou te iloa e faapena foi. Masalo o le veganism o lenei "gaioiga manu tele" o nei mea uma o se vaega o - pe leai.
Veganism

O le Veganism e tasi le mea aoga e le o iai i isi gaioiga ma filosofia na ou talanoa ai. O loʻo i ai se faʻamatalaga aloaʻia na faia e le faʻalapotopotoga tonu na fatuina le upu "vegan" i le 1944, le Vegan Society. O lenei faauigaga e faapea : “ O le Veganism o se filosofia ma le auala e ola ai e taumafai e aveese - i le mamao e mafai ai ma faatino - ituaiga uma o le faʻaaogaina, ma le sauā i, manu mo meaʻai, lavalava poʻo soʻo se isi lava faʻamoemoe; ma i le fa'aopoopoga, fa'alauiloa le atina'e ma le fa'aogaina o isi mea e leai ni manu mo le manuia o manu, tagata ma le si'osi'omaga. I faaupuga tau taumafa, e faʻaalia ai le masani o le tuʻuina atu o oloa uma e maua mai atoa poʻo se vaega mai manu.
Talu ai, i le aluga o tausaga, e toʻatele tagata ua faʻaaogaina le upu vegan e naʻo le faʻaogaina o meaʻai e 'ai e vegans, o vegans moni ua faʻamalosia e faʻaopoopo le faʻailoga "matagofie" e faʻamalamalama ai latou te mulimuli i le faʻamatalaga aloaia o le veganism (e le o soʻo se faʻainu vai -faʻavae e mafai ona faʻaaogaina e tagata ma isi) e aloese ai mai le fenumiai ma vegans meaai. O lea la, o le "vegan masani" o se tasi e mulimuli i le faʻamatalaga o loʻo i luga i lona atoaga - ma o le mea lea o se vegan moni, pe a e manaʻo ai.
Na ou tusia se tala ua faaulutalaina The Five Axioms of Veganism lea ou te faʻavasegaina auiliili ai mataupu faavae o le filosofia o veganism. O le mataupu faavae autu o le veganism ua lauiloa mo le afe tausaga o ahims a, o le upu Sanskrit o lona uiga "aua le faia se mea leaga" lea e faaliliuina i nisi taimi o le "leai ni sauaga". Ua avea lea ma mataupu taua a le tele o lotu (e pei o le Hindu, Jainism ma Buddhism), ae faapena foi i filosofia e le o ni lotu (e pei o le pacifism, vegetarianism, ma veganism).
Ae ui i lea, e pei o le tulaga o Aia Tatau a Manu, veganism e le gata o se filosofia (e taumateina na fausia i le afe tausaga talu ai i vaega eseese o le lalolagi i ituaiga eseese e faʻaaoga ai faaupuga eseese) ae o se suiga faʻalelalolagi faʻalelalolagi socio-political movement (lea na amata i le fausiaina o le Vegan Society i le 1940s). O nei aso, e mafai ona faʻamagaloina tagata ona o le talitonu o le gaioiga o aia tatau a manu ma le veganism e tutusa, ae ou te talitonu o loʻo tuʻufaʻatasia, e ui lava na faasolosolo malie ona tuʻufaʻatasia i le tele o tausaga. Ou te vaʻai i filosofia e lua o loʻo faʻapipiʻi, fesoʻotaʻi, faʻatasi, ma faʻamalosia, ae o loʻo vavae ese. I le tusiga na ou tusia ua faaulutalaina " Animal Rights vs Veganism "Ou te talanoa auiliili e uiga i lenei mea.
O filosofia uma e lua e matua felafolafoaʻi ona o loʻo vaʻavaʻai uma i le va o tagata ma manu e le o ni tagata, ae o le Animal Rights philosophy e sili atu ona taulaʻi i le itu e le o ni tagata o le mafutaga, ae o le veganism i le itu tagata. Fai mai Veganism i tagata e aua neʻi faʻaleagaina isi (faʻaaoga ahimsa i tagata ola uma), ma e ui lava o isi e masani ona manatu o ni manu e le o ni tagata, e le faʻatapulaaina lona lautele i nei mea. O lea la, ou te talitonu o le veganism e lautele atu le lautele nai lo aia tatau a manu, aua o aia tatau a manu e na o manu e le o ni tagata, ae o le veganism e sili atu nai lo latou i tagata ma e oo lava i le siosiomaga.
O le Veganism o loʻo i ai se faʻataʻitaʻiga faʻamalamalama lelei i le lumanaʻi lea e taʻua o le "vegan world", ma o le veganism movement o loʻo faʻavaeina e ala i le faʻaogaina o oloa uma ma tulaga e tasi i le taimi. E iai foʻi se olaga faʻamalamalamaina lelei e taʻitaʻia ai se faʻasinomaga e ofuina e le tele o vegans ma le mitamita - e aofia ai ma aʻu.
Talu ai e taulaʻi i manu nai lo le sosaiete o tagata, ou te manatu o le lautele ma le fua o le gaioiga o aia tatau a manu e laʻititi ma e le faʻamalamalamaina nai lo veganism. E le gata i lea, e le o faʻamoemoe e faʻafou atoatoa tagata soifua ae ia faʻaogaina le lalolagi o loʻo iai nei ma ana faiga faʻaletulafono o loʻo iai nei ma faʻalauteleina i isi manu. O le sa'olotoga o manu o le a ausia moni lava pe a ausia e le vegan movement lana sini mulimuli, ae o le a tatou le maua se lalolagi vegan pe afai e ausia muamua e le AR movement lana sini mulimuli.
O le Veganism e foliga mai ia te aʻu e sili atu le fiasili ma le fouvale, ona o le lalolagi vegan e manaʻomia ona i ai se tulaga eseʻese faʻapolokiki ma le tamaoaiga pe afai e taofi le "faʻaleagaina o isi" - o le mea lea e popole ai tagata vegan. O le mafuaaga lea o le veganism ma le siosiomaga e sosolo malie, ma o le mafuaaga lea ua avea ai veganism sili atu le tele-dimensional ma masani nai lo aia tatau a manu.
“Faiga manu”

I le faaiuga, o manatu uma na matou talanoaina e mafai ona vaaia i le tele o auala eseese e faalagolago i le "matamata" tatou te vaʻavaʻai i ai (e pei o le faʻatalanoaina o mataupu taʻitasi pe sili atu faʻafitauli faʻapitoa, pe latou te faʻamoemoe e foia faʻafitauli o loʻo i ai nei poʻo faʻafitauli i le lumanaʻi, pe latou te taulaʻi atu i togafiti poʻo taʻiala).
E mafai ona vaʻaia i latou o ni itu eseese o le manatu tutusa, filosofia, poʻo le gaioiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le soifua manuia o manu e mafai ona avea ma itu e tasi naʻo le feagai ai ma mafatiaga o se manu iinei ma le taimi nei, o aia tatau a manu e mafai ona avea ma auala e lua-ituaiga lautele e vaʻavaʻai ai i manu uma, puipuiga o manu o se vaaiga tolu-dimensional e ufiufi atili, ma isi.
E mafai ona vaʻaia i latou o ni auala faʻavae eseese i le sini e tasi. Mo se fa'ata'ita'iga, o le soifua manuia o manu e mafai ona va'aia o le ala lea o le fa'asa'olotoina o manu e ala i le fa'aitiitia o mafatiaga ma le taofia o le sauāina o manu; aia tatau a manu e ala i le amanaiaina o aia tatau faaletulafono e mafai ai ona molia tagata faʻatau manu ma aʻoaʻoga a le sosaiete e suia ai le auala latou te vaʻaia ai manu e le o ni tagata; O le fa'asa'olotoina o manu lava ia e mafai ona avea ma auala fa'apitoa e fa'asa'oloto ai manu ta'itasi i le taimi, ma isi.
E mafai ona va'aia o ni filosofia 'ese'ese e feso'ota'i vavalalata ma so'oso'o tele, fa'atasi ai ma le soifua manuia o manu o se filosofia fa'ale-aganu'u fa'aoga, aia tatau a manu o se filosofia fa'ale-aganu'u, ma le puipuiga o manu e na'o se filosofia fa'atatau.
E mafai ona vaʻaia e tutusa ma le manatu lava e tasi, ae filifilia e tagata o latou natura ma uiga e iloa ai poʻo le a le faaupuga latou te manaʻo e faʻaoga (revolutionary ideologs atonu e sili atu i le tasi taimi, o le au atamamai faʻaletulafono le isi, o le isi tagata faʻamalosi, ma isi).
E faapefea ona ou vaai ia i latou, ae? Ia, ou te vaʻaia i latou o ni vaega le atoatoa o se faʻalapotopotoga tele e mafai ona taʻua o le "Animalism". Ou te le faaaogaina le faaupuga lea o lona uiga o le amio e masani ai manu, aemaise lava i le faaletino ma le faanaunau, po o le tapuaiga faalelotu a manu. O lona uiga o le filosofia poʻo le faʻalapotopotoga faʻaagafesootai o se "manu" (o le faaupuga aoga na tuʻuina mai e gagana Roma ia i tatou) o le a mulimuli mai. O le uiga o la'u tala, o lenei vaega tele e foliga mai matou te lei matauina i le lalolagi Siamani lea ou te nofo ai (ae mo gagana, ae le o atunuu), ae sa masani ona iloa i le lalolagi Roma lea na ou ola aʻe ai.
E iai se talafaatusa lauiloa a le lotu Puta atonu e fesoasoani e malamalama ai i le uiga o laʻu tala. O le faataoto lea i alii tauaso ma le elefane , lea e mafaufau ai le toatele o tagata tauaso e le’i tau atu lava i se elefane pe faape’i se elefane e ala i le pa’i atu i se vaega ese o le tino o se elefane faaleuo (e pei o le itu, gutu, po o le si’usi’u), e oo atu i se faaiuga e matua’i ese lava. Fai mai le faataoto, “Ua faapea mai le tagata muamua, na pa lona lima i le ogalaau, o le tagata lenei e pei o se gata mafiafia.” A o le tasi ua oo lona lima i lona taliga, e foliga mai o se ituaiga o ili. A o le isi tagata, ua i ai lona lima i lona vae, ua faapea mai, O le elefane o le poutū lea e pei o se ogalaau. e pei o se maea ua tagotago le elefane i lona gutu, ma fai mai o le elefane o le e malō, lamolemole ma pei o se tao.” Naʻo le taimi na latou faʻasoa ai o latou manatu uiga ese na latou iloa ai le uiga o le elefane. O le elefane i le faataoto o le mea lea ou te taʻua o le "Animalism" i laʻu vaai i mea o loʻo i tua o manatu uma na matou iloiloina.
O lea la ua tatou vaʻavaʻai i vaega, e mafai ona tatou vaʻavaʻai i le auala e galulue ai le tasi ma le isi ma pe faʻafefea ona fesoʻotaʻi. O le fa'amanu ose faiga malosi lea e tupu a'e ma ola ai ona vaega (pei o se pepe elefane e leai sona nifo pe le o pulea lona ogalaau). E fa'aletino ma sua, ae e ese lona foliga (e le o se amorph, pei o le amoeba).
Mo aʻu, o le puipuiga o manu o se vaega o le veganism movement, o le aia tatau a manu o se vaega o le puipuiga o manu, ma le uelefea o manu o se vaega o le gaioiga o aia tatau a manu, ae o nei manatu uma o loʻo faʻaauau pea ona faʻaleleia ma tuputupu aʻe, avea sili atu le fealofani o le tasi ma le isi ma le taimi. Afai e te vaʻavaʻai totoʻa ia i latou, e mafai ona e vaʻaia o latou eseesega, ae a e laa i tua e mafai ona e vaʻai pe faʻafefea ona fesoʻotaʻi ma avea ma vaega o se mea e sili atu ona tuʻufaʻatasia i latou.
O aʻu o se tagata fai manu e auai i le tele o gaioiga aua ou te popole i isi tagata ola faʻapitoa, ma ou te lagona le fesoʻotaʻi ma isi meaola. Ou te fia fesoasoani i le toatele ou te mafaia, e oo lava i i latou e lei fananau mai, i soo se auala ou te mafaia. Ou te le afaina le igoa o tagata e pipii mai ia te au pe afai e mafai ona ou fesoasoani lelei ia i latou.
O isi mea atonu o semantics ma systematics.
Saini le Tautoga e avea ma vegan mo le olaga! https://drove.com/.2A4o
Faʻaaliga: O lenei mataupu na muamua lafoina i VeganftA.com ma atonu e le o le atagia mai o manatu o le Humane Foundation.