O le kovana o Louisiana, Jeff Landry, na sainia talu ai nei i le tulafono se pili e faʻatagaina ai le faʻaalia o Tulafono e Sefulu i potuaoga uma i aoga a le malo. E ui o lenei gaioiga na mafua ai le tele o felafolafoaiga, e maua ai foi se avanoa e leʻi mafaufauina e faʻaleleia ai le agaalofa i tagata ola . O le totonugalemu o lenei talanoaga o le poloaiga “Aua e te fasioti tagata,” o se faatonuga e oo atu i tua atu o le ola faaletagata e aofia ai meaola uma. O lenei poloaʻiga faalelagi e luʻitauina ai faavae taualoa o aano o manufasi, fuamoa, ma fale susu, ia e nafa ma le tele o mafatiaga ma le oti. E ala i le toe faauigaina o lenei a'oa'oga anamua, e ono amata ai ona va'ai tamaiti a'oga ma faia'oga i olaga o manu i le fa'afouina o le fa'aaloalo, e ono suia ai uiga fa'ale-agafesootai i le taumafaina o mea fa'amanu ma le togafitia o manu i le lautele.

O le kovana o Louisiana, o Jeff Landry, na sainia talu ai nei i le tulafono se pili e manaomia ai aoga uma a le malo i le setete e faʻaalia Tulafono e Sefulu i potuaoga uma. E ui lava ina fefinauai, o lenei faaiuga e faʻaalia le faʻavae autu o le faa-Iutaia ma le faʻa-Kerisiano i aʻoga faʻasalalau lautele e mafai foi ona avea ma se manumalo mo manu e ala i le suia o le auala e vaʻai ai tamaiti aoga ma faiaoga i isi tagata ola.
O se tasi o poloaiga faapitoa lava o se valaau manino ma le manaomia mo tagata o le Atua ia agaalofa: “ Aua e te fasioti tagata .” Ma o lenei poloaiga e le na o le “Aua e te fasioti tagata.” E foaʻi mai e le Atua le ola i manu uma, e aofia ai ma tagata, ma e lē o la tatou vaaiga le aveesea mai i se tasi, e tusa lava po o a latou ituaiga.
O kamupani aano o manufasi, fuamoa, ma susu o se vaega o se pisinisi fasioti tagata e faitau piliona tala lea e matua solia ai lenei poloaiga. Soo se taumafataga e aofia ai aano o manu, fuamoa, poʻo susu o se faʻaaliga o mafatiaga mataʻutia ma le oti mataʻutia. O faatoaga o falegaosimea o seoli ola mo povi, puaa, moa, oti, i'a, ma isi manu maaleale, popoto, lea e teena ai lo latou mamalu mai le Atua ina ia mafai ai ona taulimaina masaniga leaga a tagata faatau ma maua ai se tupe mama. O manu nei e o'o i le oti tiga ma le mata'utia; fa'aleagaina e aunoa ma se fa'ama'i; ma le eleelea, ma le vaapiapi o le olaga a o lei auina atu e fasia. Ae o nei tagata ola taitoatasi, ma lagona, sa foafoaina ma le alofa e le Atua, ma e pei lava o i tatou, latou te vaavaai atu ia te Ia mo le faamafanafanaga: “Na e faia i latou uma lava ma le poto; ua tumu le lalolagi i au mea na faia. … O i latou uma nei e vaavaai atu ia te oe .… A e natia ou fofoga, latou te atuatuvale ….” ( Salamo 104:24–29 ). E na'o le le fiafia o le Atua e soli Lana poloa'iga e ala i le fasiotia o manu mo mea'ai.
Ma e tatau foi ona tatou manatua, a o lei tuuina mai e le Atua ia i tatou Tulafono e Sefulu, na faatonuina i tatou e le Atua e aai i vegan: “Ona fetalai mai lea o le Atua, ‘Ou te avatu ia te outou o laau uma e fua i fatu i le fogāeleele uma, ma laau uma e fua mai. fatu i totonu. E fai ia ma a outou meaʻai'” ( Kenese 1:29 ).
O le faaiuga a Louisiana e aumai Tulafono e Sefulu i totonu o potuaoga o le a uunaia ai tamaiti aoga ma faiaoga e mafaufau i lenei poloaiga e faatatau i meaai latou te aai ai ma fesoasoani ia i latou e ola i ni olaga agaalofa na fuafuaina e le Atua mo i latou.
A o manino le faataua e Gov. Landry i tulafono ua tuuina mai e le Atua mo i tatou e avea ai ma tausimea lelei o Lana foafoaga, ua matou talosaga atu ai i le peresitene o le Louisiana State Board of Elementary and Secondary Education, Ronnie Morris, ina ia faia ma le alofa le poloaiga e faasaga i le fasioti tagata. fa'asa o aano o manufasi mai mea'ai e saunia e a'oga a le malo a lona setete.
A o vaai tamaiti aoga a Louisiana i poloaiga a le Atua i aso uma i totonu o o latou potuaoga, o le faatinoina o lenei poloaiga e ala i le aoaoina o i latou e faaaoga filifiliga o meaai agaalofa o le a fesoasoani e aumaia ai se tupulaga fou o ni taitai agalelei, magafagafa, ma agafesootai e faaaloalo i tagata uma. Ma o le a avea ma se manumalo tele mo manu uma!
Matau: o lenei ie na muamua lomia i le Peta.org ma atonu e leʻo atagia mai i manatu o le Humane Foundation.