I se lalolagi e masani ona fa'atusa ai e fa'aupuga se manatu, o le upu "pest" e tu o se fa'ata'ita'iga manino o le auala e mafai ai e le gagana ona fa'aauau le fa'aituau leaga. O lo'o su'esu'eina e le ali'i su'esu'e o Jordi Casamitjana lenei mataupu, ma lu'iina le fa'ailoga taufaaleaga e masani ona fa'aoga i manu e le o ni tagata. Mai ona aafiaga patino o se tagata malaga mai i Peretania, Casamitjana e tutusa ma le xenophobic tendencies tagata faʻaalia i isi tagata ma le faʻaalia o le faʻaleagaina i nisi o manu. Na ia finau e faapea o faaupuga e pei o le “pest” e le gata e le faavaea ae e aoga foi e faamaonia ai faiga le talafeagai ma le faaumatiaina o manu ua manatu e le talafeagai i tulaga faaletagata.
O le su'esu'ega a Casamitjana e fa'alautele atu i tala atu na'o semantics; na te fa'amanino le tala fa'asolopito ma a'a fa'aleaganu'u o le upu "pest," ma toe fa'ata'ita'iina i tua i lona amataga mai i le gagana Latina ma Falani. Na ia faamamafaina o faʻamatalaga le lelei e fesoʻotaʻi ma nei faʻailoga e faʻatatau ma e masani ona faʻateleina, e sili atu ona faʻaalia ai le le fiafia ma le faʻaituau o tagata nai lo soʻo se uiga faʻapitoa o manu lava ia. E ala i se su'esu'ega au'ili'ili o ituaiga eseese e masani ona fa'aigoaina o ni fa'ama'i fa'ama'i, na te fa'aalia ai le le fetaui ma tala fa'asolopito o lo'o fa'avaeina ai nei fa'avasegaga.
E le gata i lea, o loʻo talanoaina e Casamitjana le auala e faʻafeiloaʻi ai e vegan feteʻenaʻiga ma manu e masani ona faʻaigoaina o meaola faalafua. Na te faʻasoa lana lava faigamalaga o le sailia o fofo faʻale-tagata e ola faʻatasi ma moa i lona fale, faʻaalia ai e le gata ina mafai ae e tauia foi. E ala i le mumusu e faʻaaoga upu faʻatauvaʻa ma le sailia o faʻaiuga filemu, o vegans pei o Casamitjana o loʻo faʻaalia se auala agaalofa i le feagai ai ma manu e le o ni tagata.
O le mea mulimuli, “E le'i i ai ni manu faalafua” o se valaau e toe mafaufau i la tatou gagana ma uiga aga'i i le malo o manu. E ala i le malamalama ma le lagona alofa, ua vaʻaia ai e Casamitjana se lalolagi e nonofo faatasi ai tagata ma manu e aunoa ma le manaʻomia o faʻavasegaga taufaaleaga.
Ua talanoaina e le Ethologist Jordi Casamitjana le manatu o le “faʻamaʻi faʻamaʻi” ma faamatala le māfuaaga e lē tatau ai ona faamatalaina manu e lē o ni tagata i se faaupuga taufaaleaga faapena.
O aʻu o se tagata malaga.
E foliga mai e leai se afaina o aʻu o se tagata Peretania mo le silia ma le 30 tausaga, aua i le vaaiga a le toatele, o aʻu o se tagata malaga ma o le a ou i ai pea. O oʻu foliga e le o se mea e manatu nisi tagata e foliga mai o tagata malaga, ae a ou tautala ma iloa loʻu leo mai fafo, oi latou e vaʻaia tagata malaga o "latou" o le a vave ona faʻailogaina aʻu.
E le faʻalavelave tele ia te aʻu - aʻo leʻi oʻo i le Brexit - ona ua ou taliaina le mea moni o aʻu o se aganuu faʻaleaganuʻu, o lea ou te matua laki pe a faʻatusatusa ia i latou na ola i se olaga faʻaleaganuʻu monochromatic. E na'o lo'u popole pe a faia sea fa'avasegaga i se auala fa'alumaluma e pei o a'u e tatau ona itiiti ifo nai lo "tagatanu'u" pe na ou faia se mea sese e ala i le malaga mai i Peretania mai Catalonia ma fa'amalosi e avea ma Tagatanu'u Peretania. Pe a feagai ma lenei ituaiga o xenophobia - lea, i loʻu tulaga, e tupu lava o se ituaiga e le faʻailoga tagata i se avanoa mama ona o oʻu foliga e le o vaʻaia o se "tagata ese" - o le taimi lea ou te tali atu ai i le faʻamatalaga, faʻasino atu lena mea. o i tatou uma o tagata malaga.
Sa i ai se taimi na leai ai se tagata na tuʻuina se vae i luga o le motu o Peretania, ma i latou na muamua malaga mai Aferika. Afai e mamao tele lena mea i le talafaasolopito mo tagata e talia le manatu, ae faapefea le au malaga mai atunuu ua avea nei ma Peleseuma, Italia, Siamani i Matu, Scandinavia, po o Normandy? E leai se “tagata moni” faa-Peretania, Cornish, Uelese, Irish, po o Sikotilani o loo nonofo i Motu o Peretania i aso nei e leai se toto mai na tagata malaga mai. O loʻu poto masani i lenei ituaiga o faʻailoga e le manaʻomia e leʻo faʻapitoa i le tulaga Peretania. E tupu i soo se mea i le lalolagi ona o le manatu o "i latou ma i tatou" ma le "vaai maualalo i isi" o mea uma faaletagata. O tagata mai aganu'u uma e masani ona faia pe a fa'amatalaina tagata mai ituaiga e le o ni tagata. E pei o le faaupuga "tagata mai fafo", ua matou faʻaleagaina upu e ono le tutusa, ma tuʻuina atu ia i latou se uiga le lelei e faʻamatala ai manu e le o ni tagata (pei o, mo se faʻataʻitaʻiga, "fagafao" - e mafai ona e faitau e uiga i lenei mea i se tusiga na ou tusia ua faaulutalaina " Aisea e le tausia ai e le Vegans Pets ”), ae ua sili atu nai lo lena. Ua matou faia ni faaupuga fou e le lelei i taimi uma, ma ua matou faʻaogaina e toetoe lava a naʻo manu e le o ni tagata e faʻamalosia ai lo matou manatu sese o le maualuga. O se tasi o nei faaupuga o le "pest". O lenei igoa taufaaleaga e le gata e faʻaogaina i tagata taʻitoʻatasi poʻo le faitau aofaʻi e faʻatatau i mea latou te faia poʻo le mea o loʻo i ai, ae o nisi taimi e faʻaaogaina ma le le maasiasi e faʻaigoaina uma ituaiga, genera, poʻo aiga. E sese lenei mea e pei o se tagata fa'atauva'a Peretania fa'ailoga tagata ese uma o ni tagata malaga ma tu'ua'i tauaso i latou mo o latou fa'afitauli uma. E aoga le tu'uina atu o se blog i lenei faaupuga ma manatu.
O le a le Uiga o le “Pest”?

O le mea moni, o le upu "pest" o lona uiga o se tagata ita e mafai ona avea ma faʻalavelave. E masani ona faʻaoga i manu e le o ni tagata, ae e mafai ona faʻaoga, i se auala faʻatusa, i tagata foi (ae i lenei tulaga e faia i le faʻatusatusaina o le tagata ma manu e le o ni tagata e masani ona tatou faʻaogaina le faaupuga, e pei o le upu "manufeʻai." ”).
O le mea lea, o lenei faaupuga e fesoʻotaʻi vavalalata i lagona o tagata e uiga i nei tagata, nai lo o latou tagata moni. Atonu e ita se tasi tagata i le isi tagata, ae le o se isi tagata, pe o ia tagata e ono faasoesa i nisi tagata ae le tutusa le iloa o isi i o latou luma ma amioga. I se isi faaupuga, e foliga mai o se faaupuga faʻapitoa e sili atu ona faʻamatalaina le tagata o loʻo faʻaaogaina nai lo le tagata faʻamoemoe e faʻaaogaina.
Ae ui i lea, o tagata e masani ona faʻasalalau ma faʻaogaina mea e le tutusa ma le faʻamatalaga, o le mea la e tatau ona tumau o se faʻamatalaga tuusaʻo o lagona o se tasi e uiga i se isi tagata, ua avea ma se taufaaleaga leaga e faʻaaogaina e faʻatauvaʻa ai isi. O lea la, o le faauigaina o meaola faalafua ua tupu aʻe ma i le tele o mafaufau o tagata o se mea e pei o “se iniseti faataumaoi ma leaga. po o isi manu laiti, e [sic] osofaʻia mea totō, meaʻai, lafumanu [sic], po o tagata”.
O le faaupuga "pest" e sau mai le French Peste (manatua na tagata malaga mai Normandy), lea e sau mai le Latina Pestis (manatua na tagata malaga mai Italia), o lona uiga "faʻamaʻi pipisi mataʻutia." O le mea lea, o le vaega "leaga" o le faʻamatalaga e mauaa i le aʻa o le upu. Ae ui i lea, i le taimi na faʻaaogaina ai i le taimi o le malo o Roma, e leʻi iloa e tagata pe faʻafefea ona galue faʻamaʻi pipisi, seʻi vagana ai o loʻo i ai "meaola" e pei o protozoa, siama poʻo siama e fesoʻotaʻi atu ia i latou, o lea na faʻaaoga atili ai e faʻamatala ai le " faʻalavelave” nai lo tagata taʻitoʻatasi na mafua ai. Ae ui i lea, e pei ona masani ona faia e le evolusione o le gagana, na suia le uiga e avea ma faʻamatalaga o vaega uma o manu, ma o iniseti na muamua avea ma taulaiga. E le afaina pe le o iniseti uma na mafua ai le faʻalavelave, o le igoa na pipii i le tele o latou.
Ona tatou maua ai lea o le upu " vermin ". E masani ona faauigaina lenei mea o "manu feai e talitonuina e afaina i fua o faatoaga, manu faifaatoaga, po o taaloga [sic], po o mea e feaveai ai faamai", ma o nisi taimi e pei o "anufe parasitis po o iniseti." E tutusa ea ia faaupuga pest ma vermin? E manaia tele, ae ou te manatu o le "vermin" e masani ona faʻaaogaina e faʻatatau i mammals e pei o rodents, aʻo le faaupuga "pest" i iniseti poʻo arachnids, ma le faaupuga "vermin" e vavalalata vavalalata ma eleelea poʻo faʻamaʻi, aʻo faʻamaʻi e sili atu. e masani ona fa'aoga i so'o se fa'alavelave. I se isi faaupuga, e mafai ona tatou fai atu vermin o se ituaiga sili ona leaga o faʻamaʻi, aua e sili atu ona fesoʻotaʻi ma faʻamaʻi faʻamaʻi nai lo le faʻaleagaina o aseta tau tamaoaiga.
O le tasi elemene masani o ia ituaiga o meaola ua faaigoaina o meaola faalafua, e ui i lea, e mafai ona latou fanafanau i se numera tele ma e faigata ona faʻaumatia, e oʻo lava i le tulaga e masani ona manaʻomia le "tagata tomai faapitoa" e faʻaumatia ai i latou (e taʻua o tagata faʻaumatia poʻo faʻamaʻi faʻamaʻi. ). Ou te masalo o le mea lea e taʻu mai ai, e ui o le tele o tagata e ono maua le tele o manu e le o ni tagata o se faʻalavelave mo i latou, e naʻo le sosaiete e faʻailogaina i latou i le igoa o loʻo taʻua pe afai e maualuga a latou numera ma aloese mai ai atonu e faigata. O le mea lea, o le naʻo le lamatia pe mafai ona faʻatupuina le tiga i tagata e le tatau ona lava e faʻaigoaina o se faʻamaʻi pe afai e maualalo le numera, feteʻenaʻiga ma tagata e faʻalavelave, ma e faigofie ona aloese mai tagata - e ui o tagata e fefefe ia i latou e masani ona aofia ai i lalo. o le faaupuga “pest”.
Pests ma Aliens

O faaupuga e pei o "faʻamaʻi faʻamaʻi" poʻo "vermin" ua faʻaaogaina nei e avea ma faʻamatalaga faʻamatalaga mo "ituaiga e le manaʻomia", e le gata o "manu e le manaʻomia", ma le le amanaiaina o le mea moni o le ita (poʻo le lamatiaga o faʻamaʻi) e mafai e nisi tagata ona mafua e le tatau. o lona uiga o isi tagata o le ituaiga lava e tasi o le a mafua ai foi - o loʻo matou talanoa e uiga i le ituaiga lava lea e tasi o faʻamatalaga le aoga e mafai ona faʻaaoga e tagata faʻailoga lanu pe a faʻaaogaina se aafiaga o le tagata na afaina i solitulafono e faʻamaonia ai se uiga faʻailoga tagata i soʻo se tasi o le ituaiga o tagata. o ē na faia lea solitulafono. O le faaupuga pest ua avea ma upu taufaaleaga i le tele o manu e le o ni tagata e le tatau ai, ma o le mea lea e le faʻaaogaina ai e vegans pei o aʻu.
E moni o se upu taufaaleaga , ae? Faiatu ai foi. O faaupuga slur atonu e le manatu i ai o ni taufaaleaga e i latou o loo faaaogaina, ae e faatiga ia i latou o loo faaigoaina faatasi, ma ou te mautinoa afai e malamalama tagata e le o ni tagata o ni manu faalafua e faapea o le uiga lea sa latou faia, o le a latou tetee i ai. i latou e pei ona faia e tagata ua afaina i lea ituaiga gagana. O i latou o loʻo faʻaaogaina e ono iloa latou te faʻaleagaina ma o le mafuaʻaga lea latou te faʻaaogaina ai - o se ituaiga o sauaga i upu - ae o i latou e le o faia e ono manatu e leai se mea e leaga ai le faʻamatalaina o isi i ni faaupuga faʻatauvaʻa e faʻaalia ai latou te maualalo ma e tatau ona inosia. . Slurs o se fa'aupuga o le 'ino'ino, ma oi latou e fa'aogaina le faaupuga "pest" e masani ona 'ino'ino pe matata'u ia i latou o lo'o fa'apipi'i i ai lenei fa'ailoga - e tutusa lelei lava le fa'aogaina o fa'aupuga mo vaega fa'atauva'a. E i ai foi tulaga e faʻaaogaina ai le faaupuga "faʻamaʻi faʻamaʻi" e fai ma taufaaleaga e faasaga i ia vaega faʻatauvaʻa, pe a taʻua e tagata faʻailoga lanu ma xenophobes tagata malaga mai "mea faʻamaʻi o latou sosaiete", mo se faʻataʻitaʻiga.
O le faaupuga "pest" o nisi taimi e sese ona faalautele e aofia ai manu atonu e le mafua ai se faʻalavelave tuusaʻo i tagata ae i ituaiga manu e fiafia i ai tagata, poʻo le laufanua e fiafia i ai tagata. O meaola fa'asao (e masani ona ta'ua o ituaiga "tagata ese" ) e masani ona faia i lenei auala e tagata e fai mai oi latou o tagata faasao ma ua ita i le mea moni e ono suia e nei meaola isi latou te fiafia i ai ona latou te fai mai e tele atu latou aia mo le "tagatanuu". E ui lava o le taofia o tagata mai le faʻalavelaveina o meaola faanatura e ala i le faʻaofiina o meaola e le tatau ona i ai iina, o loʻo i ai se mea ou te matua lagolagoina, ou te le lagolagoina le faʻailogaina o na ituaiga na talia e le Natura (o i latou ua iʻu ina faʻaanatura) e le taliaina (e pei o loʻo ia i tatou le aia tatau e tautala ai e fai ma sui o le Natura). Ou te matua tetee lava i le togafitia o nei manu o ni manu faalafua ma taumafai e faaumatia. o le manatu o le "invasive species" anthropocentric pe a e vaʻai i mea e fai e tagata. Latou te faʻaaogaina e fai ma 'alofaga mo le faʻaumatiaina o tagata ola ma faʻaumatia tagata i le lotoifale. I le igoa o se vaaiga tuai o le faasao, o manu ua taʻua o "tagata osofaʻi ese" ua sauaina ma faaumatia. Ma afai e maualuga tele le numera ma e le mafai ona pulea, o lona uiga o loʻo faʻaleagaina faʻale-aganuʻu ma masani ona faʻaleagaina o ni "faʻamaʻi faʻamaʻi". E i ai foi tulafono e faamalosia ai tagata e lipoti atu i latou pe a maua, ma e le gata ina le faasalaina i latou na fasiotia i latou (i auala faamaonia) ae faasala foi i latou e laveai.
O Ai ua Fa'ailogaina o “Pests”?

O le tele o manu e le o ni tagata ua maua le igoa o meaola faalafua, ae e ui lava i le manatu o le toatele o tagata e le o ioe tagata uma i le lalolagi po o ai e tatau ona faailogaina i lenei auala (faʻaitiitia vegans e le faʻaaogaina le igoa mo soʻo se manu). O nisi manu e mafai ona manatu o ni manu fa'ama'i i le tasi nofoaga ae le o se isi, tusa lava pe tutusa a latou amio. Mo se faʻataʻitaʻiga, squirrels efuefu. O nei mea e tupuga mai i Kalefonia, lea e le o taʻua i latou o faʻamaʻi faʻamaʻi, ae i Peretania, ona o loʻo taʻua i latou o se ituaiga faʻalavelave lea na tuliesea ai le squirrel mumu mai le tele o Egelani, e taʻua i latou o faʻamaʻi e le tele o tagata (e aofia ai le malo) . O le mea e malie ai, talu ai o squirrels efuefu e faʻanatura i Peretania ma e mafai ona faigofie ona vaʻaia i Lonetona, e faʻaaloalogia i latou e tagata tafafao maimoa e leʻi vaʻaia lava i latou i totonu o latou atunuu (mo se faʻataʻitaʻiga, Iapani), o lea latou te le manatu ai o ni faʻamaʻi. O lea la, o le igoa o le "pest" e mafai ona pipii, ona aveese lea e faalagolago i tagata e faatatau i manu, e faamaonia ai o se tasi o se manu faalafua o loo i le mata o le tagata vaai.
Ae ui i lea, o nisi ituaiga (ma e oʻo lava i genera, aiga, ma faʻatonuga atoa) o manu ua faʻailogaina o ni faʻamaʻi i le tele o nofoaga latou te faʻafesoʻotaʻi ma tagata. O mea sili nei ona taatele, faʻatasi ai ma le faʻamaoniaga o loʻo faʻaogaina e tagata e faʻaigoaina ai i latou o ni meaola faalafua:
- isumu (aua e mafai ona latou 'aina meaai a tagata ua teuina).
- Iole (aua e mafai ona fa'asalalau fa'ama'i ma fa'aleaga mea'ai).
- Lupe (aua e mafai ona latou faaleagaina fale ma fe'ai i luga o taavale).
- Lapiti (aua e mafai ona latou faaleagaina mea totō).
- Bed Bugs (ona o iniseti parasitic e fafaga i le toto o le tagata ma e mafai ona afaina ai fale ma faletalimalo).
- Beetles (aua e mafai ona latou faaleagaina fafie i meaafale poʻo mea totō).
- Mogamoga (aua e mafai ona fa'asalalau fa'ama'i ma nonofo i fale).
- Fusi (aua e fafaga i toto o manu ma e mafai ona afaina ai fale i manu uo).
- Lale Fale (ona e mafai ona ita ma mafai ona sosolo faʻamaʻi).
- Fualaau lago (aua e mafai ona ita ai).
- Namu (ona e mafai ona latou fafaga i le toto o le tagata ma pasi ai faʻamaʻi e pei o le malaria).
- Midges (aua e mafai ona latou fafagaina le toto o le tagata).
- Moths (aua e mafai e a latou laumei ona faaleagaina ie ma laau).
- Anati (ona e mafai ona latou faaleagaina meaafale laupapa ma fale).
- Ticks (aua o i latou o arachnids parasitic e fafaga i le toto o manu ma tagata ma e mafai ona feaveaʻi faʻamaʻi e pei o le maʻi Lyme).
- Snails ma Slugs (aua e mafai ona latou 'ai fua ma ulu i fale).
- Utu (aua e mafai ona avea ma parasite o tagata).
- Aphids (aua e mafai ona afaina ai fualaʻau ma togalaau).
- Loi (aua e mafai ona latou ulu atu i fale e su'e meaai).
- Mites (aua e mafai ona latou fafaga fa'ama'i manu fa'ato'aga).
Ona i ai lea o a tatou ituaiga o meaola e sili ona togafitia o ni meaola faalafua i nisi nofoaga ae le o le tele, o lea e eseese ai lo latou tulaga faʻafanua mo mafuaʻaga faʻale-aganuʻu ma tamaoaiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o mea nei
- Raccoons (ona e mafai ona latou osofaʻia kalone lapisi, faʻaleagaina meatotino, ma ave faʻamaʻi).
- Possums (aua e mafai ona avea ma mea faʻalavelave ma faʻamaʻi faʻamaʻi).
- Gulls (aua e mafai ona avea ma mea leaga ma gaoi meaai mai tagata).
- Gagana (aua e mafai ona latou gaoia meaai mai tagata).
- Vultures (aua e mafai ona faʻasalalau faʻamaʻi).
- tia (aua e mafai ona latou faaleagaina laau).
- Faamaufaailoga (ona e mafai ona tauva ma tagata mo meaai).
- Alope (aua e mafai ona latou muai muamua i manu faifaatoaga).
- Starlings (aua e mafai ona latou faaleagaina fua o faatoaga).
- Pepe (aua e mafai ona faaleagaina ai fua o faatoaga).
- Upi (aua e mafai ona tui tagata).
- Elefane (aua e mafai ona latou faaleagaina mea totō ma laau).
- Ava (aua e mafai ona latou faaleagaina mea totō).
- Mole (aua e mafai ona latou faaleagaina togalaau ma nofoaga o taaloga).
- I'a (ona e ono afaina ai tagata ma faaleagaina ai mea fagota).
- Papu (aua e mafai ona latou gaoia meaai mai tagata).
- manuki vevet (aua e mafai ona latou gaoia meaai mai tagata).
- Badgers (ona e mafai ona latou faʻasalalau faʻamaʻi i manu faʻatoʻaga).
- Pe'a Vampire (ona e mafai ona latou fafaga i manu faifa'ato'aga).
Ma le mea mulimuli, o loʻo ia i matou ituaiga uma o loʻo mafaufau i ai nisi tagata faʻasao (aemaise lava i latou o loʻo faʻatautaia faiga faʻavae) faʻalavelave, fai mai latou te aʻafia leaga le nofoaga na latou faʻanatura pe ana le o le nofoaga na latou tupu aʻe ai (o nisi tagata latou te le faʻaogaina le upu faʻamaʻi i totonu. o le tulaga o meaola faʻalavelave e le afaina ai tagata, e ui lava). O nisi o faʻataʻitaʻiga o:
- Squirrels efuefu
- minks Amerika
- Ulia Amerika
- Sebra mussels
- Carps masani
- Terrapins taliga mumu
- paa lanu meamata papalagi
- Sisi Aferika lapoa
- Bullfrogs Mekisiko
- Coypus
- Namu taika Asia
- lago Asia
- Namu i'a
- Parakeets ua mama mama
- Pisopi aiga
- Pusi aiga
- Maile aiga
E pei ona mafai ona e vaʻai, o manu faʻamaʻi i nofoaga e le mafai ona pulea, o loʻo faʻatupulaia o latou faitau aofaʻi, latou te faʻaleagaina, ma e manatu i ai "e le manaʻomia" e tagata o le nuʻu. E masani ona ta'uamiotonuina le pa'u o ta'ifau fe'ai ma pusi ona o lo latou fa'aigoaina o le igoa o le "fa'ama'i fa'ama'i".
Ae paga lea, e foliga mai e leai se manu e saogalemu mai le faʻailogaina o ni faʻamaʻi i soʻo se mea e mafai ona fegalegaleai ai tagata.
O se Mataupu Faaitumalo

A e va'ava'ai i mafua'aga e fa'aoga ai e tagata le fa'aigoaina o meaola o ni fa'ama'i i le lisi o lo'o i luga, o nisi o ia mea e ono foliga talafeagai i nisi...pe a sa'o. O le mea moni, o le tele o mafuaʻaga o tala faʻasolopito, faʻamatalaga faʻateleina, pe naʻo pepelo e faʻasalalau e manuia ai nisi tagata (e masani lava o faifaʻatoʻaga poʻo e fiafia i taaloga toto) i le tamaoaiga.
Mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata tulimanu ma latou lagolago e masani ona fai mai o alope o ni faʻamaʻi faʻamaʻi e pei ona latou fasiotia le tele o manu faifaʻatoʻaga, ae o suʻesuʻega ua faʻaalia o se faʻateleina lea ma e laʻititi le gau o faʻatoʻaga manu i alope. O se su'esu'ega o fa'ato'aga maupu'epu a Sikotilani e lua na maua ai e itiiti ifo i le 1% o tama'i mamoe e leiloa e mafai ona fa'amaonia ma le mautinoa ona o le alope.
O le isi faʻataʻitaʻiga o squirrels efuefu, oe, e ui lava ua latou faʻateʻaina squirrels mumu i le tele o eria, e leʻi mafua ai le faʻaumatia o squirrels mumu ona o loʻo i ai nofoaga e sili atu le lelei o le mumu (o se faʻataʻitaʻiga lelei o Peretania lea o loʻo tele pea le mumu i totonu. Sikotilani e pei o vaomatua iina e le fetaui mo le lanu efuefu). Urban Squirrels ose fa'alapotopotoga e puipuia manu e fa'avae i Lonetona lea e puipuia ai squirrels efuefu e ala i le fa'atupuina o latou fa'ama'i ma toe fa'aleleia tagata manu'a. Ua aoina e lenei faalapotopotoga le tele o finauga lelei e puipuia ai squirrels efuefu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le vaega faʻapitoa a Peretania o le squirrel mumu, Sciurus vulgaris leucurus , ua faʻaumatia, ae na tupu lenei mea aʻo leʻi faʻafeiloaʻi squirrels efuefu (o lea, o lanu mumu o loʻo i ai nei i motu o ni tagata malaga foi). Ona tatou maua lea o le poxvirus e fasiotia ai squirrels mumu, ae o le sili atu le malosi o le lanu efuefu e feaveaʻi le siama e aunoa ma le maʻi. Ae ui i lea, e ui o le lanu efuefu atonu na fesoasoani muamua i le faʻasalalauina o le faʻamaʻi, o le taimi nei o le tele o le mumu e le maua le pox mai le lanu efuefu, ae mai uso a mumu ( o loʻo amata ona atiaʻe le puipuiga). O le mea moni, o squirrels - efuefu ma mumu - o ni fafaga avanoa e mafai ona ave se fuamoa a se manulele mai se faamoega e le o tausia, ae o se suʻesuʻega faʻatupeina e le malo i le 2010 na faʻaalia ai e le mafai ona latou nafa ma le faʻaitiitia o le faitau aofaʻi o manulele. Ma o le tuuaiga e faapea o squirrels efuefu e faaumatia le tele o laau e sese. I se isi itu, latou te toe faʻafouina vaomatua e ala i le faʻasalalauina o nati, lea e masani ona manaʻomia se squirrel e tanu ina ia ola lelei.
O le Ladybugs sa va'aia e leaga ona latou te 'ai isi iniseti ae e foliga mai latou te 'ai muamua aphids, o iniseti e sili atu ona leaga. O le mea lea, o le mea e ofo ai, o ladybugs ua faʻamalosia nei i togalaau e avea ma faʻamaʻi faʻamaʻi masani. E faapena foʻi ona taʻu atu e uiga i nasi, o i latou o ni manu feʻai ma e faoa i iniseti e ono faaleagaina ai fua o faatoaga.
Hedgehogs i Europa mo le 'aina o iniseti ma fualaau 'aina, ae e foliga mai o la latou meaʻai e aofia ai le tele o slugs, snails, ma beetles, lea e taʻua o faʻamaʻi faʻamaʻi.
I tala fa'asolopito, o luko sa va'aia o se fa'amata'u i manu fa'ato'aga ma sa tulituliloa tele se'ia o'o ina fa'aumatia i le tele o nofoaga, ae o su'esu'ega ua fa'aalia ai e taua tele lo latou sao i le fa'atumauina o le ola maloloina o meaola faanatura e ala i le puleaina o le faitau aofa'i o manu.
E ui lava o le tele o fa'amatalaga e fa'amaonia ai le fa'aigoaina o se "fa'ama'i fa'ama'i" e masani lava, atonu e le'o i ai i tulaga uma (o le namu moni e utia tagata ma pasi atu le malaria ia i latou, mo se fa'ata'ita'iga). Peita'i, e tasi le mea e tutusa uma ai mataupu o fa'ailoga fa'ama'i, o mataupu ia o fete'ena'iga a tagata ma manu o se natura fa'a-teritori. A e tuu tagata ma nei manu i le "ituaiga" e tasi, o le a tupu se feteenaiga, ma o se tasi o mea muamua e faia e tagata i lena tulaga o le faaigoaina o nei manu o ni manu faalafua, ma i le faia o lena mea e tuusaunoa ai i latou mai tulafono masani o le puipuiga o manu. , lea e masani ona le aofia ai faʻamaʻi faʻamaʻi. O lenei mea e tatalaina ai le faitotoa i le faʻaaogaina o ituaiga uma o auupega (auupega, vailaʻau vailaʻau, meaola ola, e te taʻua ai) lea o le a manatu e sili ona le talafeagai i soʻo se isi lava feteʻenaʻiga a tagata ae e talia i feteʻenaʻiga a tagata-faʻamaʻi.
Peitai, i feteenaiga taitasi, e lua itu. Afai tatou te taʻua manu o loʻo faʻafefe ia i tatou o ni faʻamaʻi, o le a le igoa e faʻaogaina e nei manu mo i tatou? Ia, masalo o se mea faapena. O le mea lea, o le "pest" o lona uiga o le "fili" i se feteenaiga a tagata-manu lea ua faʻaumatia uma e le tulafono tapulaʻa mo tulafono o le faʻatagaina e faʻatagaina ai le itu a le tagata e le talafeagai e pei ona latou mananao e manumalo i le feteenaiga e aunoa ma le fefe i taunuuga. O le toʻatele o tagata o le a faʻatasi ma lena mea pe a latou lagona o loʻo latou tau, ae o ai na osofaʻia ai i lenei feteenaiga? I le tele o tulaga, o tagata ia na osofaʻia le teritori o manu na faʻaigoaina faʻamaʻi i le taimi muamua poʻo i latou na ave ni manu mai le tasi nofoaga ae tuʻu i latou i le isi, ma avea ai ma meaola faʻalavelave. E tu'ua'ia i tatou mo le tele o fete'ena'iga e fa'amaonia ai le fa'aigoaina o le "pest", o le isi lea mafua'aga mo le aloese mai le fa'aaogaina o lenei faaupuga. O le lagolagoina o lea mea ua mafua ai ona tatou aafia i faiga sauā na faia i lona igoa, e sili mamao atu nai lo le sauā na faia e tagata i le tasi ma le isi. E leai se mea e taʻua o faʻamaʻi faʻamaʻi e leai se mea e taʻua o le *slur term* (sui lenei mea i soʻo se upu faʻafefe e te iloa). O faaupuga fa'alumaluma fa'apenei e fa'aoga e fa'amaonia ai le le taliaina, ma e leai se mea e fa'atatau i le natura o i latou e fa'ailogaina. O ni tulafono e alo ese ai le tiute, tali atu, ma le le gaoia, ma fa'atagaina le fa'atupuina o sauaga le fa'atulafonoina e faasaga i isi tagata ola.
Fa'afefea ona Fegalegaleai a Vegan ma i latou ua fa'ailogaina o "Pests"

O Vegans o ni tagata foi, ma o lea latou te ita ai i isi ma ulu atu i feeseeseaiga ma isi tagata i tulaga e mafai ona faamatalaina o le "taulimaina o mea leaga". E fa'afefea ona taulimaina e vegans pei o a'u nei fa'afitauli pe a aofia ai manu e le o ni tagata? Ia, muamua lava, matou te le fa'aogaina le faaupuga "pest" e fa'amatala ai i latou o lo'o i le isi itu o le fete'ena'iga, ma iloa latou te i ai le aia tatau e togafitia lelei ai, ma i ai se tagi fa'amaonia.
I le tele o tulaga, tatou, vegans, o le a onosaia le ita pe o ese ina ia faaitiitia le feteenaiga, ae o nisi taimi e le mafai ona, pe le mafai ona tatou o i se isi mea (pei o tulaga pe a tupu le feteenaiga i totonu o tatou fale), pe tatou te maua le faasoesa le mafai ona onosaia (e mafai ona tatou iloa e mafua ona o tatou lava vaivaiga faalemafaufau po o toega le atoatoa o carnism , ae o le faailoaina e le o taimi uma e faatagaina ai i tatou e onosaia le faalavelave). O le a le mea tatou te faia i na tulaga? Ia, eseese vegans latou te taulimaina i latou i auala eseese, e masani lava i faigata, le fiafia, ma le tausalaina. E mafai ona ou tautala i le auala ou te feagai ai ma i latou.
I le 2011, na ou tusia ai se blog ua faaulutalaina " Conflict Abolitionism " o loʻo faʻamatalaina auʻiliʻili le auala na ou feagai ai ma se faʻamaʻi moa na ou maua i se fale muamua na ou nofo ai, ma na tumau mo le tele o tausaga. O le mea lenei na ou tusia:
“I le taumalulu 2004 na ou siitia atu ai i se fogafale pito i lalo tuai i le itu i saute o Lonetona. Ina ua oo mai le taumafanafana, sa ou matauina foliga o nai moa laiti enaena i totonu o le umukuka (le 'tama'i' masani Blatella germanica ), o lea na ou filifili ai e mataʻituina le tulaga e vaai pe o le a avea lena ma faafitauli. E fai si laiti ma e matua fa'aituau lava, o lea latou te le'i fa'alavelave tele mai ai ia te a'u - e le'i te'ena a'u i la latou vaai e pei o le tele o tagata - ma e masani lava ona latou o mai i le po, o lea ou te le'i mafaufau tele i ai. Talu ai sa iai foʻi loʻu aofaʻi soifua maloloina o apogaleveleve fale, sa ou manatu atonu o le a latou tausia i latou e aunoa ma le manaʻomia o se faʻalavelave a tagata. Ae ui i lea, ina ua amata ona tuputupu aʻe numera i aso mafanafana - ae le o le tele o le le faʻafeiloaʻi, e ui - na ou iloa e tatau ona ou faia se mea.
O le avea ma tagata vegan aia tatau a manu o le filifiliga o le na o le 'faaumatia' i latou i ni mea oona e leʻi i totonu o kata. Sa ou iloa lelei latou te leʻi faia se mea leaga, ma afai lava ou te taofia meaʻai mai lo latou ala ma mama le fale o le a le mafai ona feaveaʻi soʻo se faʻamaʻi. Latou te leʻi tauva ma aʻu mo aʻu meaʻai (pe a iai, latou te toe faʻaaogaina soʻo se aʻu meaʻai lafoaʻi), latou te taumafai lava e alu ese mai ia te aʻu ma le faʻaaloalo (ina talu ai nei na tupu aʻe ma tagata le fiafia, o amioga tuai-aloese mai tagata ua matua iloga lava. fa'amalosia), latou te le utia a'u po'o se mea faapena (e le faapea latou te mafaia, i o latou auvae laiti), ma atonu ona o lo latou faalagolago i le vai e foliga mai e na o le umukuka (o lea, e leai se lamatiaga o ni mea e ofo ai i le potumoe).
O le mea lea, sa na ona matou talanoa e uiga i ituaiga e lua i le avanoa e tasi, ma o le tasi - o aʻu - e le manaʻo tele i le isi iina - mo 'faʻamafanafanaga' mafuaʻaga ua faʻafoliga o le 'mama', moni. I se isi faaupuga, o se tulaga mata'utia o 'fete'ena'iga fa'alotoifale'. O le fea e sili atu le aia e i ai iina? Ia te au, o se fesili talafeagai lena. Faatoa ou taunuu atu i loʻu fale ma ua leva ona latou nonofo ai, o lea mai le vaaiga lena, o aʻu o le tagata faʻalavelave. Ae o aʻu le tagata na totogiina le lisi o lea na ou talitonu ai i se tulaga e tatau ona ou filifili aʻu uo. Na ou manatu o tagata nofoia muamua na taumafai e le manuia e aveese i latou, o lea na latou masani ai e feutagai ma tagata. O le a le mamao e tatau ona ou faia i le faamasinoina o latou aia tatau? Mai le taimi na fausia ai le fale mafolafola? Mai le taimi na fausia ai se fale o tagata i lena nofoaga? Mai le taimi na nofoia ai e tagata muamua le matafaga o Thames? E tusa lava po o le a le mamao na ou alu i ai, e foliga mai na latou muamua i ai iina. I le avea ai o se 'ituaiga' fa'avasegaga e le'o latou tu'usa'o i Atumotu o Peretania, e o'o lava i Europa, atonu o se finauga lelei lena. Na latou o mai mai Aferika, e te iloa? Ae o lea foi, o Homo sapiens na sau foi mai Aferika, o lea la, i lenei tulaga, oi matou uma o tagata malaga, o lea e le fesoasoani ai i laʻu 'taʻutinoga'. I le isi itu, e pei o se 'Order' taxonomic, o latou (Blattodea) e manino lava e sili atu ia i tatou (Primates): ua leva ona latou feoai i lenei paneta i le Cretaceous a o iai pea tainasoa ma o le matou Vasega atoa o Mammals na faʻatusalia e na o ni nai vaega. fulu e pei o le vao. E mautinoa lava na muamua i latou iinei, ma sa ou iloaina.
O lea, na ou filifili ai e sainia se feagaiga filemu ma i latou, e faʻavae i luga o 'tulafono' nei: 1) Ou te faʻamauina pu uma ma taʻe i totonu o le umukuka e faʻaitiitia ai vaega e mafai ona latou natia (ma faʻatupuina!), O lea, latou te maua se avanoa faatapulaa e faalautele ai. 2) Ou te le tu'ua lava mea'ai po'o lapisi fa'aola i fafo ma ou teuina mea uma e mafai ona 'ai i totonu o le pusaaisa po'o totonu o atigipusa tapuni, o lea afai latou te manana'o e nonofo, e tatau ona latou tauivi ma ni nai mea'ai. 3) ‘Āfai ‘ou te va‘ai i se tasi i le ao, ‘ou te tuliloa ‘iā te ia se‘ia lē iloa atu. 4) Afai ou te vaʻaia se tasi e alu ese mai le umukuka, ou te tuliloa seʻia toe foʻi i ai pe alu ese mai le mafolafola. 5) Ou te lē fasiotia i latou ma le loto i ai pe oona i so o se auala. 6) Afai ou te vaai ia i latou i le latou 'fa'asao' (le umukuka) i itula 'tulafono' (i le va o le sefulutasi PM ma le oso a'e o le la), ou te tuua i latou ia 'filemu'.
I le taimi muamua, na foliga mai na aoga, ma na foliga mai na vave ona latou aʻoaʻoina e uiga i aʻu tulafono (e manino lava o loʻo i ai se ituaiga o filifiliga faʻalenatura na tupu, talu ai o mea na pipii i tulafono, ona o le le faʻalavelaveina, e foliga mai e sili atu le manuia nai lo na soli. latou). I le taumalulu na latou o ese ai (ona o le malulu talu ai e tau le mafai ona ou faʻamafanafanaina), ae o le taumafanafana na sosoo ai na latou toe faʻaalia, ma o taimi uma lava e foliga mai e faʻatupulaia le faitau aofaʻi pe a faʻatusatusa i le tausaga talu ai seʻia oʻo ina tele naua tulafono. - gau mo lo'u fiafia. Na ou taumafai e suʻesuʻe po o fea tonu na latou faʻaaluina ai le aso talu ai ua uma ona ou poloka uma taʻetaʻe ma pu e mafai ona ou mafaufau i ai. Sa ou masalomia o le pusaaisa e iai se mea e fai i ai, o lea na ou aveese ai mai le puipui, ma o iina, i se numera maualuga tele na mafua ai ona ou lafoaia mo sina taimi le 'feagaiga' ma ulu atu i se tulaga o le 'faalavelave'. E mautinoa lava sa latou momoe i le tele o avanoa mafanafana i totonu o mea eletise o loʻu umukuka, lea sa le mafai ona ou poloka. Sa tatau ona ou sailia se fofo sili atu ona mataʻutia ma vave. Na ou filifili e Hoover le fanua.
E le o lo'u faamoemoe e fasioti i latou, na o lo'u mana'o e ave i fafo i latou, talu ai o le manatu e ave i fafo le taga pepa Hoover i le taimi lava e uma ai le susu ma tuu i latou e tolotolo i fafo i le togalaau. Ae peitai, ina ua ou aumaia mai le Hoover e tuu i totonu o se taga palasitika ona ou ave lea i le fogafale i lalo i le talone lapisi (ma se avanoa avanoa ina ia mafai ona latou o ese i le po), sa ou tilotilo i totonu, ma sa ou iloa atu lena mea. o i latou sa ola pea sa matua pefu ma niniva, ma le tele o isi na fano i le faagasologa. Sa ou le fiafia i ai. Na ou lagona le pei o se fasioti tagata. O lena fofo fa'anatinati 'fa'alavelave fa'afuase'i e manino lava le le lelei, o lea na tatau ai ona ou su'esu'eina isi auala. Sa ou taumafai i le tele o masini eletise e maua mai ai leo maualuga e tatau ona tuliesea ai; Sa ou taumafai e faataapeape lau Bay e tatau ona latou inoino i ai. Ou te le o mautinoa pe i ai se aafiaga o nei metotia, ae o tausaga uma lava e i ai lava se taimi e faafuasei ai ona foliga mai ua faateleina le faitau aofaʻi, 'solia-tulafono' na foliga mai ua sosolo tele, ma iu ai ina ou toe foi i Hoover i se taimi o le vaivai. Na ou aafia ai i se faiga na mafua ona o se feteenaiga faaitulagi lea ua ou matua manao lava e soloia.
E tatau ona i ai se auala sili atu, ma afai e leʻi i ai se mea ua uma ona faʻatonuina, e tatau ona ou faia e aʻu lava ia. Sa ou saili mo se auala aoga e 'pu'e' ai i latou mo le 'toe faafoi mai' e le aofia ai o latou mafatiaga po o le oti, ae sa latou saosaoa tele mo au e faia na o le "lima". Muamua na ou taumafai i le auala e faʻafefe ai le vai fasimoli. A ou vaʻaia se tasi ua solia tulafono, ou te fufuluina i vai o loʻo i ai sina vai fufulu. E ufiufi e le fasimoli nisi o latou spiracles ina ia faaitiitia ai le okesene i totonu, lea o le a telegese ai i latou ina ia mafai ai ona ou pikiina i luga i lima, tatala le faamalama, feula ese le fasimoli mai o latou spiracles, ma tuu i latou e o. Ae ui i lea, aemaise lava i nai mea laiti, e foliga mai e le aoga (e le mafai ona ou pikiina i luga e aunoa ma le faatiga ia i latou), ma i nisi tulaga, na ou tuai tele ona latou feoti ai lea i le manava ae ou te lei maua se taimi e aveese ai le. fasimoli, lea na ou lagona ai le leaga tele.
O le isi manatu sa ou maua sa fai si manuia. Ina ua ou lagona ua lava le faitau aofaʻi o tagata o loʻo i ai se manaʻoga mo se faʻalavelave, i afiafi ou te tuʻuina Sellotape i nofoaga e masani ona latou o i ai. O le taeao na sosoo ai ou te maua ai ni mea e pipii i ai, ona ou faaaogaina ai lea ma le faaeteete o se tui nifo, ou te 'tatala' ai, tuu i totonu o se ato, tatala le faamalama, ma tuu atu e o. Peitaʻi, e leʻi lava lelei lenei faiga, talu ai e ui lava i le mea moni latou te leʻi oti lava i le faagasologa, o nisi taimi na ou gau ai se tasi o latou vae pe a ou taumafai e faasaʻoloto i latou. E le gata i lea, sa i ai le mataupu "mafaufau" o le pipii i le po atoa i le lipine, lea na tigaina ai au.
Mulimuli ane, na ou mauaina le fofo sili, ma e oʻo mai i le taimi nei, e foliga mai o loʻo galue lelei. Ou te fa'aogaina se tasi o na ipu pa'epa'e yoghurt pa'epa'e, mama atoatoa ma mago, ma aveese uma fa'ailoga. Pe a ou matauina se siitaga le fiafia i le faitau aofaʻi, e amata le sauniga puʻe ipu. O taimi uma lava ou te vaʻai ai i se tasi i soʻo se taimi ou te taumafai e puʻe i le ulo mo le faʻaliliuina - ou te puleaina le tele o taimi, e tatau ona ou fai atu. O le mea ou te faia o le fe'ai vave i lo'u lima (ua ou lelei i ai) i le itu o le ulo, e pau ai i totonu; ona, mo se mafuaaga lilo, nai lo le taumafai e aʻe i itu o le ulo ma taumafai e sola ese, latou te taufetuli i liʻo i le pito i lalo (atonu e mafua mai i le natura translucent o le ulo tuʻufaʻatasia ma le natura photophobic o a latou tali vaalele). E lava le taimi ou te alu ai i le faamalama lata ane o loo uu pea le ulo matala ma 'saoloto' i latou. Afai a'o ou alu atu i le faamalama e taumafai se tasi e a'e i luga le ulo, o le tata tele o lo'u tamatamailima i le pito i luga o le ulo e toe pau ai i lalo. I se isi itu e aoga, ma o le taotoga atoa e le sili atu i le lima sekone. E leai se tasi oi latou e afaina i le faagasologa e pei o loʻo ou faʻaaogaina se ituaiga o felauaiga o le Iniseti Trek i le lumanaʻi e faʻafefeteina i latou i luga o auala o Lonetona i se taimi vave.
O lenei metotia, faʻatasi ma le faʻaauau pea o le limafoaʻi - ae le o le faʻamaoni - fesoasoani mai le au apogaleveleve fale e mafai ona faʻamoemoeina e maua muamua i tulimanu o loʻo fiafia e tafafao ai roaches, faʻaitiitia ai le faitau aofaʻi ma faʻaitiitia ai le 'solia tulafono' talu mai na e sili atu ona fa'amanino e feoa'i mamao mai le umukuka po'o le ala i le ao o le a aveesea vave mai le faitau aofa'i e le'o saofagā i le isi auga tupulaga.
I le taimi nei, ina ua mavae le silia ma le 30 augatupulaga, e leai se tulafono sili atu ona solia ma le faʻateleina o le faitau aofaʻi na tupu. O le feteenaiga e foliga mai ua foia, ma o lenei i oʻu tagata laugatasi ma roaches ua le o toe i ai i feteenaiga faaletino. E ui lava o loʻo i ai le tele o galuega o le tausia o le filemu o loʻo aofia ai mo laʻu vaega, o taimi uma lava ou te faʻasaʻolotoina ai se tasi oi latou i fafo atu o le lalolagi - e aunoa ma se faʻaleagaina ma le itiiti ifo o le atuatuvale e mafai - ou te maua ai se lagona lelei e uiga ia te aʻu lava, faʻamalamalamaina loʻu aso. Pe a ou vaai atu o latou taufetuli i le togalaau o taumafai e sue se va pogisa fou e malamalama ai i lenei lalolagi fou o avanoa e le gata, ou te faatofa atu ia i latou i se faafeiloaiga 'Ou te tuua outou i le filemu'; latou, fa'atasi, e foliga mai e totogi mai a'u i se ituaiga. I le taimi nei, ua ou fiafia lava i le avea o i latou o ni uo.
Pe a ma le tausaga talu ona ou tusia lenei blog, na filifili loa ia e nonofo i se isi mea, o lea latou te le toe foi mai ai i lena mafolafola (e pei ona toe fausia ina ua ou siitia atu i laʻu mea o iai nei). O lea la, o le feeseeseaiga na foia atoatoa, ma e ui lava na ou faia le tele o mea sese i le ala (Ou te taumafai e avea ma se vegan sili atu i tausaga uma, ma na o le taimi lava lea o oʻu tausaga muamua o le vegan), ou te leʻi faʻaaogaina uiga faʻaleaga filifili le filifiliga sili ona faigofie ma sili ona talafeagai ma le le amanaiaina atoa o aia tatau a manu e i ai iina.
O loʻu aafiaga tuusaʻo ma meaola ua taʻua o faʻamaʻi ua toe faʻamautuina ai loʻu talitonuga e leai se mea e pei o faʻamaʻi, naʻo tagata afaina i feeseeseaiga faʻalotoifale o loʻo taumafai e ola ma faʻamaoni i o latou natura. E le tatau ona ta'uleagaina i latou ma faamatalaina i ni faaupuga taufaaleaga ma le faalumaina.
Ou te iloa le faʻaogaina o le faaupuga "faʻamaʻi" e faʻamatala ai soʻo se manu e le o se tagata e matua le talafeagai. O mafuaʻaga taʻitasi mo le faʻailogaina o lenei igoa o loʻo faʻaalia i lisi o loʻo i luga e mafai ona faʻatatau i tagata soifua lautele (e le o soʻo se vaega laiti). O tagata e mautinoa lava e ita ma faʻalavelave i le tele o taimi; e matua mata'utia i manu faifa'ato'aga ma e ono lamatia ai fo'i tagata, e mafai ona latou fa'asalalau fa'ama'i ma fa'aleagaina fa'ato'aga, vao, vaitafe, ma sami; e mautinoa lava o se ituaiga o manu feʻai i soʻo se mea i fafo atu o Aferika; latou te tauva mo punaoa a isi tagata ma gaoi meaai; ma e mafai ona avea ma parasite i isi. I le tautalaga o le paneta, e mafai ona manatu tagata e sili atu nai lo se meaola faalafua, ae o se mala - ma afai tatou te taumafai e nofoia isi paneta e mafai ona tuʻuaia soʻo se faʻamaʻi faʻamaʻi galactic e liliu atu e taumafai e "pulea" i tatou?
E ui lava i nei mea uma, ou te le faʻaaogaina le upu faʻamaʻi e faasino i tagata, aua ou te manatu o se tautala ita. Ou te mulimuli i le manatu o le ahimsa (aua le afaina), aua o le autu autu o veganism , ma o lea ou te taumafai ai e aloese mai le afaina o se tasi, e oo lava i laʻu tautalaga. E leai se mea e taʻua o faʻamaʻi, naʻo tagata e 'inoʻino i isi o loʻo feteʻenaʻi ma i latou.
E le o aʻu o se faʻamaʻi ma e leai foi se isi.
Faʻaaliga: O lenei mataupu na muamua lafoina i VeganftA.com ma atonu e le o le atagia mai o manatu o le Humane Foundation.