Fesili e Fai soo
I lenei vaega, matou te talanoaina fesili masani i vaega autu e fesoasoani ia te oe ia malamalama atili i le aafiaga o au filifiliga olaga i le soifua maloloina o le tagata lava ia, le paneta, ma le manuia o manu. Su'esu'e nei FAQs e fai ai fa'ai'uga fa'apitoa ma fai la'asaga 'anoa mo suiga lelei.
Soifua Maloloina & Soifuaga FAQs
Su'esu'e pe fa'afefea ona fa'atupuina lou soifua maloloina ma lou malosi i le ola fa'avae laau. Aoao fautuaga faigofie ma tali i au fesili masani.
paneta ma tagata FAQs
Su'e pe fa'afefea ona a'afia le paneta ma nu'u i le lalolagi i au filifiliga filifiliga. Ia faia ni faaiuga malamalama ma le alofa i aso nei.
Manu ma Amio Taualoa FAQs
A'oa'o pe fa'afefea ona a'afia manu ma le ola fa'atatau i au filifiliga. Maua tali i au fesili ma fai taga mo se lalolagi agalelei.
Soifua Maloloina & Soifuaga FAQs
E lelei le avea ma vegan?
Ole taumafa vegan maloloina e fa'avae ile fuala'au 'aina, fuala'au 'aina, legumes (pulses), fatu atoa, nati, ma fatu. A fai lelei:
E masani lava ona maualalo i le ga'o tumu, ma e leai se cholesterol, polotini manu, ma hormones e masani ona feso'ota'i i ma'i fatu, ma'i suka, ma nisi kanesa.
E mafai ona tu'uina atu mea'ai taua uma e mana'omia i la'asaga uma o le olaga - mai le ma'itaga ma le fa'asusu i le pepe, tamaitiiti, talavou, matua, ma e o'o lava i tagata ta'a'alo.
O fa'alāpotopotoga fa'apitoa i mea'ai i le lalolagi atoa e fa'amaonia ai o se mea'ai vegan fuafuaina lelei e saogalemu ma maloloina mo se taimi umi.
O le ki o le paleni ma le eseese - 'ai le tele o meaʻai laau ma mafaufau i meaʻai e pei ole vitamini B12, vitamini D, calcium, iron, omega-3, zinc, ma iodine.
Fa'asinomaga:
- Academy of Nutrition and Dietetics (2025)
Pepa Tulaga: Fuafuaga Tau Mea'ai mo Tagata Matutua - Wang, Y. et al. (2023)
Fesootaʻiga i le va o meaʻai e faʻavae i laʻau ma lamatiaga o faʻamaʻi tumau - Viroli, G. et al. (2023)
Su'esu'eina o Fa'amanuiaga ma Pa puipui o Mea'ai Fa'avae La'au
E le o le vegan e sili atu le mamafa?
E leo mea uma. Afai e manatu i ai le agalelei ma le lē sauaina o le “matuā,” o le ā la se upu e mafai ona faamatalaina ai le fasiotia o le faitau piliona o manu mataʻutia, le faaleagaina o meaola faanatura, ma le faaleagaina o le soifua mālōlōina o tagata?
O le Veganism e le'o fa'atatau i le fa'atupu fa'alavelave—ae e uiga i le faia o filifiliga e ogatusa ma le agaalofa, fa'aauau, ma le fa'amaoni. O le filifilia o mea'ai e fa'atatau i la'au ose auala fa'atino i aso uma e fa'aitiitia ai mafatiaga ma fa'aleagaina o le si'osi'omaga. E ese mai le fa'alavelave, o se tali sa'o ma loloto fa'aletagata i lu'itau fa'anatinati o le lalolagi.
O a ni aafiaga o le paleni taumafa vegan i le soifua maloloina o tagata?
O le 'ai o se paleni, mea'ai vegan atoa e mafai ona matua aoga mo le soifua maloloina atoa ma le soifua manuia. O suʻesuʻega e faʻaalia ai o se taumafataga faapena e mafai ona fesoasoani ia te oe e ola ai i se olaga umi, soifua maloloina ae faʻaitiitia ai le lamatiaga o faʻamaʻi ogaoga faʻamaʻi e pei o le fatu fatu, stroke, nisi o ituaiga o kanesa, oona, ma le maʻisuka ituaiga 2.
O se mea'ai vegan fuafuaina lelei e masani lava ona mauoa i fiber, antioxidants, vitamini, ma minerale, ae maualalo i le gaʻo tumu ma le cholesterol. O mea nei e fesoasoani i le faʻaleleia o le soifua maloloina o le cardiovascular, sili atu le puleaina o le mamafa, ma le faʻaleleia atili o le puipuiga mai le mumū ma le faʻamaʻi faʻamaʻi.
I aso nei, o le faʻateleina o le numera o tagata fai meaʻai ma fomaʻi soifua maloloina latou te iloa le faʻamaoniga e faʻapea o le soona faʻaaogaina o meaola manu e fesoʻotaʻi ma lamatiaga ogaoga o le soifua maloloina, ae o meaʻai faʻavae e mafai ona maua uma ai meaʻai manaʻomia i laasaga uma o le olaga.
👉 E te fia aʻoaʻo atili e uiga i le faasaienisi i tua atu o meaʻai vegan ma manuia o le soifua maloloina? Kiliki iinei e faitau atili ai
Fa'asinomaga:
- A cademy of Nutrition and Dietetics (2025)
Position Paper: Vegetarian Dietary Patterns for Adults
https://www.jandonline.org/article/S2212-2672(25)00042-5/fulltext - Wang, Y., et al. (2023)
Fesoʻotaʻiga i le va o meaʻai e faʻavae i laʻau ma lamatiaga o faʻamaʻi tumau
https://nutritionj.biomedcentral.com/articles/10.1186/s12937-023-00877-2 - Melina, V., Craig, W., Levin, S. (2016)
Tulaga o le Academy of Nutrition and Dietetics: Vegetarian Diets
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/27886704/
O fea e maua ai e vegan a latou polotini?
O le tele o tausaga o maketi ua fa'amaonia ai i matou e mana'omia i taimi uma le tele o polotini ma o oloa manu o le puna sili lea. O le mea moni, o le faafeagai e moni.
Afai e te mulimulitaia se mea'ai vegan eseese ma 'ai ia lava kalori, o le a le avea le polotini ma mea e te popole ai.
I le averesi, e manaʻomia e tane le 55 kalama o polotini i aso taʻitasi ma fafine e tusa ma le 45 kalama. O puna lelei faʻavae e aofia ai:
- Pusa: lentils, pi, chickpeas, pi, ma le soya
- Nati ma fatu
- Saito atoa: falaoa falaoa atoa, pasta saito atoa, araisa enaena
I se fa'ata'ita'iga, e na'o le tasi le tu'u tele o le tofu vela e mafai ona tu'uina atu ai le afa o ou mana'oga porotini i aso ta'itasi!
Fa'asinomaga:
- US Department of Agriculture (USDA) — Taiala mo Mea'ai 2020–2025
https://www.dietaryguidelines.gov - Melina, V., Craig, W., Levin, S. (2016)
Tulaga o le Academy of Nutrition and Dietetics: Vegetarian Diets
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/27886704/
Po o le a ou maua le ma'i pe a ou le toe 'ai aano o manufasi?
Leai - e le faapea o le tu'uina atu o aano o manu o le a otometi ona e maua i le ma'i. O se mea'ai vegan fuafuaina lelei e mafai ona maua uma ai le u'amea e mana'omia e lou tino.
O le uʻamea o se minerale taua e faia se sao taua i le aveina o le okesene i le tino. O se vaega autu o le hemoglobin i sela mūmū ma le myoglobin i maso, ma e fai foi ma vaega o le tele o enzymes ma polotini taua e tausia ai le tino e galue lelei.
E fia le u'amea e te mana'omia?
Alii (18+ tausaga): e tusa ma le 8 mg i le aso
Fafine (19–50 tausaga): e tusa ma le 14 mg i le aso
Fafine (50+ tausaga): e tusa ma le 8.7 mg i le aso
E mana'omia e tama'ita'i ua matutua le tele o le u'amea ona o le ma'i toto i le ma'i masina. O i latou e mamafa taimi atonu e sili atu le lamatia o le le lava o le u'amea ma o nisi taimi e manaʻomia ai mea faaopoopo - ae e faʻatatau i fafine uma , ae le naʻo vegans.
E faigofie ona e fa'amalieina ou mana'oga i aso ta'itasi e ala i le fa'aofiina o mea'ai eseese o la'au e tele le u'amea, e pei o:
Saito atoa: quinoa, pasta falaoa atoa, falaoa falaoa atoa
Mea'ai fa'amalosia: cereals o le taeao ua fa'atamaoaigaina i le u'amea
Pa'u: lentils, chickpeas, fatu fatu fatu, pi tao, tempeh (soya fa'afefeteina), tofu, pi.
Fatu: fatu maukeni, fatu sesame, tahini (pa'u sesame)
Fua mago: apricots, mati, vine
Limu: nori ma isi fuala'au 'aina o le sami
La'au lanu uliuli: kale, spinach, broccoli
O le u'amea i totonu o la'au (non-haem iron) e sili atu ona mitiia pe a 'ai ma mea'ai e tele vaitamini C. Faataitaiga:
Lentils ma sosi tamato
Falai tofu ma le broccoli ma pepa
Oatmeal ma strawberries poʻo kiwi
Ole taumafa vegan paleni e mafai ona maua uma ai le u'amea e mana'omia e lou tino ma fesoasoani e puipuia mai le anemia. O le mea autu o le aofia ai o le tele o meaʻai e faʻavae i laʻau ma tuʻufaʻatasia ma vaitamini C e faʻateleina ai le faʻaogaina.
Fa'asinomaga:
- Melina, V., Craig, W., Levin, S. (2016)
Tulaga o le Academy of Nutrition and Dietetics: Vegetarian Diets
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/27886704/ - National Institutes of Health (NIH) — Office of Dietary Supplements (2024 update)
https://ods.od.nih.gov/factsheets/Iron-Consumer/ - Mariotti, F., Gardner, CD (2019)
Dietary Protein and Amino Acids in Vegetarian Diets - O se Iloiloga
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/31690027/
E mafai e le 'aina o aano o manu ona tupu ai le kanesa?
Ioe, o su'esu'ega o lo'o fa'ailoa mai ai o le 'aina o aano o manufasi e mafai ona fa'atupula'ia ai le lamatiaga o le kanesa. Ua faavasegaina e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO) aano o manufasi—e pei o sosisi, bacon, ham, ma salami—o se gasegase oona i tagata (Vaega 1), o lona uiga e iai le faamaoniga malosi e mafai ona mafua ai le kanesa, aemaise lava le kanesa colorectal.
O mea'ai mumu e pei o povi, puaa, ma mamoe ua fa'avasegaina atonu o le kanesa (Vaega 2A), o lona uiga o lo'o i ai ni fa'amaoniga e feso'ota'i ai le maualuga o le taumafaina i le kanesa. O le a'afiaga e manatu e fa'atupula'ia i le aofa'i ma le tele o aano o manufa'ai.
O mafuaʻaga faʻapitoa e aofia ai:
- Fa'aputuga fa'atupu a'o kuka, pei ole amine heterocyclic (HCAs) ma polycyclic aromatic hydrocarbons (PAHs), e mafai ona fa'aleagaina DNA.
- Nitrates ma nitrite i aano o manufasi ua gaosia e mafai ona fausia ai mea leaga i totonu o le tino.
- E maualuga le ga'o tumu i nisi o aano o manufasi, lea e feso'ota'i ma fula ma isi faiga fa'atupu kanesa.
I se fa'afeagai, o se mea'ai e 'oloa i mea'ai uma o la'au—fua, fuala'au, saito atoa, leki, nati, ma fatu—o lo'o i ai mea e puipuia ai e pei o fiber, antioxidants, ma phytochemicals e fesoasoani e fa'aitiitia le lamatiaga o le kanesa.
👉 Mana'o e a'oa'o atili e uiga i so'oga i le va o mea'ai ma le kanesa? Kiliki iinei e faitau atili ai
Fa'asinomaga:
- Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi, International Agency for Research on Cancer (IARC, 2015)
Carcinogenicity o le taumafaina o aano o manu mumu ma gaosia
https://www.who.int/news-room/questions-and-answers/item/cancer-carcinogenicity-of-the-consumption-of-red-meat-and-processed-meat - Bouvard, V., Loomis, D., Guyton, KZ, et al. (2015)
Fa'aletino o le taumafaina o aano o manufasi mumu ma gaosia
https://www.thelancet.com/journals/lanonc/article/PIIS1470-2045(15)00444-1/fulltext - World Cancer Research Fund / American Institute for Cancer Research (WCRF/AICR, 2018)
Mea'ai, Mea'ai, Gaioiga Fa'aletino, ma Kanesa: o se Va'aiga Fa'alelalolagi
https://www.wcrf.org/wp-content/uploads/2024/11/Summary-of-Third-Expert-Report-2018.pdf
E mafai e se taumafa vegan maloloina ona fesoasoani e puipuia pe toe faʻafoʻisia faʻamaʻi faʻamaʻi?
Ioe. O tagata e mulimulitaia se meaʻai vegan ua fuafuaina lelei—mauʻoa i fualaau ʻaina, fualaau faisua, fatu atoa, leki, nati, ma fatu—e masani ona maua le puipuiga sili mai le tele o tulaga faaumiumi o le soifua maloloina. O suʻesuʻega e faʻaalia ai o se meaʻai faʻavae e mafai ona faʻaitiitia ai le lamatiaga o:
- Lomi
- Ma'i fatu ma le stroke
- Ma'isuka ituaiga 2
- toto maualuga (toto maualuga)
- Metabolic syndrome
- O nisi ituaiga o kanesa
O le mea moni, o faʻamaoniga e taʻu mai ai o le faʻaaogaina o se meaʻai vegan maloloina e le gata e mafai ona puipuia ae fesoasoani foi e faʻafoʻi nisi faʻamaʻi faʻamaʻi, faʻaleleia atili le soifua maloloina, malosi maualuga, ma le umi o le ola.
Fa'asinomaga:
- American Heart Association (AHA, 2023)
O Mea'ai Fa'avae La'au e Fa'atasi ma se Fa'amata'u maualalo o Fa'ama'i Fa'ama'i Fa'ama'i, Fa'ama'i Fa'ama'i Fa'ama'i, ma Mafua'aga Uma i le Tagata Lautele o Tagata Matutua Autu
https://www.ahajournals.org/doi/10.1161/JAHA.115.01286 - American Diabetes Association (ADA, 2022)
Togafitiga mo Tagata Matutua e Ma'isuka po'o le Ma'isuka
https://diabetesjournals.org/care/article/45/Supplement_1/S125/138915/Nutrition-Therapy-for-Adults-With-Diabetes-or - World Cancer Research Fund / American Institute for Cancer Research (WCRF/AICR, 2018)
Mea'ai, Mea'ai, Gaioiga Fa'aletino, ma Kanesa: o se Va'aiga Fa'alelalolagi
https://www.wcrf.org/wp-content/uploads/2024/11/Summary-of-Third-Expert-Report-2018.pdf - Ornish, D., et al. (2018)
Suiga malosi o le olaga mo le toe suia o le ma'i fatu fatu
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/9863851/
Pe o le a lava le amino acids ou te maua i se mea'ai vegan?
Ioe. O se mea'ai vegan fuafuaina lelei e mafai ona maua uma amino acids e mana'omia e lou tino. Amino acids o poloka faʻavae o polotini, e manaʻomia mo le tuputupu aʻe, toe faʻaleleia, ma le tausiga o sela uma o le tino. E lua ituaiga: amino acids taua, e le mafai e le tino ona gaosia ma e tatau ona maua mai meaʻai, ma amino acids e le taua, lea e mafai e le tino ona faia e ia lava. E mana'omia e tagata matutua le iva amino acids mai a latou mea'ai, fa'atasi ai ma le sefululua mea e le taua e gaosia fa'alenatura.
E maua le polotini i mea'ai uma o la'au, ma o nisi o puna sili e aofia ai:
- Legumes: lentils, pi, pi, chickpeas, soya oloa e pei o tofu ma tempeh
- Nati ma fatu: almonds, walnuts, fatu maukeni, fatu chia
- Saito atoa: quinoa, araisa enaena, oats, falaoa falaoa atoa
O le taumafaina o mea'ai eseese o la'au i le aso atoa e mautinoa ai e maua uma e lou tino le amino acids taua. E le mana'omia le tu'ufa'atasia o polotini eseese o la'au i 'aiga uma, aua o lo'o tausia e le tino se 'vai' amino acid e teu ma faapaleni ai ituaiga eseese e te 'ai.
Ae ui i lea, o le tu'ufa'atasia o polotini lagolago e masani lava ona tupu i le tele o taumafataga—mo se fa'ata'ita'iga, pi i luga o le falaoamata. O pi e mauoa i le lysine ae maualalo le methionine, ao le falaoa e mauoa i le methionine ae maualalo le lysine. O le 'ai fa'atasi e maua ai se fa'amatalaga atoatoa o le amino acid—e tusa lava pe e te 'ai fa'atasi i le aso, e mafai lava e lou tino ona maua mea uma e mana'omia.
- Fa'asinomaga:
- Healthline (2020)
Vegan Complete Proteins: 13 Filifiliga Fa'avae La'au
https://www.healthline.com/nutrition/complete-protein-for-vegans - Cleveland Clinic (2021)
Amino Acid: Fa'amanuiaga & Punaoa Taumafa
https://my.clevelandclinic.org/health/articles/22243-amino-acids - Verywell Health (2022)
Incomplete Protein: Taua Tau Mea'ai Pe Leai se popolega?
https://www.verywellhealth.com/incomplete-protein-8612939 - Verywell Health (2022)
Incomplete Protein: Taua Tau Mea'ai Pe Leai se popolega?
https://www.verywellhealth.com/incomplete-protein-8612939
E mana'omia ea vegans ona popole i le lava o le vaitamini B12?
Vitamini B12 e taua mo le soifua maloloina, o loʻo faia se sao taua i:
- Fa'atumauina sela lelei o neura
- Lagolagoina le gaosiga o sela mumu (fa'atasi ma le folic acid)
- Fa'ateteleina le fa'aogaina o le puipuiga
- Lagolagoina lagona ma le soifua maloloina o le mafaufau
E mana'omia e Vegans ona fa'amautinoa le taumafaina masani o le B12, aua o mea'ai a la'au e le masani ona lava le aofa'i. O fautuaga a tagata tomai lata mai e fautuaina ai le 50 micrograms i aso taitasi pe 2,000 micrograms i vaiaso taitasi.
O le vaitamini B12 e masani ona gaosia e siama i le palapala ma le vai. I tala fa'asolopito, na maua e tagata ma manu fa'ato'aga mai mea'ai o lo'o fa'aleagaina fa'ama'i. Ae ui i lea, o meaʻai faʻaonaponei e matua faʻamamaina, o lona uiga e le o toe faʻatuatuaina punaoa faanatura.
O oloa a manu o loʻo iai le B12 ona o manu faʻatoʻaga e faʻaopoopoina, o lea e le manaʻomia ai le faʻalagolago i aano o manufasi poʻo susu. E mafai e Vegans ona ausia ma le saogalemu o latou manaʻoga B12 e ala i:
- Fa'ainu i taimi uma se fa'aopoopoga B12
- Le taumafaina o mea'ai e fa'amalosia ai le B12 e pei o susu o la'au, saito o le taeao, ma le fefete
Faatasi ai ma le faʻaopoopoga talafeagai, o le faaletonu o le B12 e faigofie ona puipuia ma e leai se manaʻoga e popole i lamatiaga o le soifua maloloina e fesoʻotaʻi ma le le atoatoa.
Fa'asinomaga:
- National Institutes of Health – Ofisa o Mea'ai Fa'aopoopo. (2025). Vitamini B₁₂ Pepa Fa'amatalaga mo Tomai Fa'alesoifua maloloina. US Department of Health & Human Services.
https://ods.od.nih.gov/factsheets/VitaminB12-HealthProfessional/ - Niklewicz, Agnieszka, Pawlak, Rachel, Płudowski, Paweł, et al. (2022). Le Taua ole Vitamini B₁₂ mo Tagata Ta'ito'atasi Filifilia Mea'ai Fa'avae La'au. Nutrient, 14(7), 1389.
https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10030528/ - Niklewicz, Agnieszka, Pawlak, Rachel, Płudowski, Paweł, et al. (2022). Le Taua ole Vitamini B₁₂ mo Tagata Ta'ito'atasi Filifilia Mea'ai Fa'avae La'au. Nutrient, 14(7), 1389.
https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10030528/ - Hannibal, Luciana, Warren, Martin J., Owen, P. Julian, et al. (2023). Le Taua ole Vitamin B₁₂ mo Tagata Ta'ito'atasi Filifilia Mea'ai Fa'avae La'au. European Journal of Nutrition.
https://pure.ulster.ac.uk/files/114592881/s00394_022_03025_4.pdf - Le Vegan Society. (2025). Vitamini B₁₂. Na maua mai le Vegan Society.
https://www.vegansociety.com/resources/nutrition-and-health/nutrients/vitamin-b12
E mana'omia le susu mo le lava o le calcium i se mea'ai e fa'atatau i la'au?
Leai, e le manaʻomia le susu e faʻafetaui ai ou manaʻoga calcium. O mea'ai eseese e fa'atatau i la'au e faigofie ona maua uma ai le calcium e mana'omia e lou tino. O le mea moni, e sili atu i le 70% o le faitau aofaʻi o le lalolagi e le mafai ona faʻapalepale i le lactose, o lona uiga e le mafai ona latou eliina le suka i le susu o povi-e faʻaalia manino ai e le manaʻomia e tagata le susu mo ponaivi maloloina.
E taua foi le matauina o le eliina o le susu o povi e maua ai le acid i totonu o le tino. Ina ia faʻaumatia lenei acid, e faʻaaogaina e le tino le calcium phosphate buffer, lea e masani ona toso mai le calcium mai ponaivi. O lenei faiga e mafai ona faʻaitiitia ai le bioavailability aoga o le calcium i totonu o susu, ma faʻaitiitia ai le lelei nai lo le talitonuga masani.
O le calcium e taua tele mo le sili atu nai lo na o ponaivi-99% o le calcium o le tino e teuina i ponaivi, ae e taua foi mo:
Galulue musele
Fa'asalalau neura
Fa'ailoga telefoni
Le gaosiga o le hormone
E sili ona aoga le calcium pe a lava le vaitamini D i lou tino, ona o le le lava o le vaitamini D e mafai ona faʻatapulaʻaina le faʻaogaina o le calcium, tusa lava po o le a le tele o le calcium e te taumafaina.
E masani ona manaʻomia e tagata matutua le 700 mg o le calcium i le aso. O puna lelei faʻavae e aofia ai:
Tofu (faia i le calcium sulphate)
Sesame fatu ma tahini
Almini
Kale ma isi lanu uliuli lanu meamata
Su'asusu fa'atatau i la'au ma saito o le taeao
mati mago
Tempeh (soya fa'afefete)
falaoa falaoa atoa
Pipi tao tao
Maukati ma moli
Faatasi ai ma se meaai vegan fuafuaina lelei, e matua mafai lava ona faatumauina le malosi o ponaivi ma le soifua maloloina atoa e aunoa ma le susu.
Fa'asinomaga:
- Bickelmann, Franziska V.; Leitzmann, Michael F.; Keller, Markus; Baurecht, Hansjörg; Iokema, Karameni. (2022). Fa'aaogāina o le calcium i mea'ai vegan ma mea'ai: O se iloiloga fa'apitoa ma Meta-su'esu'ega. Iloiloga Mata'utia i Saienisi Mea'ai ma Mea'ai.
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/38054787 - Muleya, M.; ma isi. (2024). O se fa'atusatusaga o sapalai o le calcium bioaccessible i 25 oloa fa'avae. Saienisi o le Siosiomaga Aofa'i.
https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0963996923013431 - Torfadóttir, Johanna E.; ma isi. (2023). Calcium - o se iloiloga faʻapitoa mo Nordic Nutrition. Mea'ai & Taumafa Su'esu'ega.
https://foodandnutritionresearch.net/index.php/fnr/article/view/10303 - VeganHealth.org (Jack Norris, Resitala Dietitian). Fautuaga o le calcium mo vegans.
https://veganhealth.org/calcium-part-2/ - Wikipedia – Mea'ai vegan (Vaega Calcium). (2025). Mea'ai vegan - Wikipedia.
https://en.wikipedia.org/wiki/Vegan_nutrition
E fa'afefea ona maua e tagata o lo'o mulimulita'i i mea'ai fa'ato'a maua ai le iodine?
Iodine o se minerale taua lea e taua tele i lou soifua maloloina atoa. E manaʻomia mo le gaosiga o hormones thyroid, lea e pulea ai le faʻaogaina e lou tino o le malosi, lagolagoina le metabolism, ma faʻatonutonu le tele o galuega a le tino. E taua foi le iodine mo le atinaʻeina o le neura ma tomai faʻapitoa i pepe ma tamaiti. E masani ona manaʻomia e tagata matutua le 140 micrograms o iodine i le aso. Faatasi ai ma se fuafuaga lelei, eseese meaʻai e faʻavae i laʻau, o le tele o tagata e mafai ona faʻafetaui a latou iodine manaʻoga masani.
O puna sili e faʻavae i luga ole iodine e aofia ai:
- Limu: arame, wakame, ma le nori o ni puna sili ona lelei ma e faigofie ona faʻaopopo i sou, siti, salati, poʻo falai falai. Ole limu e maua ai se puna faanatura ole iodine, ae e tatau ona faʻaoga faʻalelei. Aloese mai le kelp, aua e mafai ona maualuga le maualuga o le iodine, lea e mafai ona faʻalavelaveina le gaioiga o lauroid.
- O le masima iodised, o se auala faʻalagolago ma faigofie e faʻamautinoa ai le faʻaogaina o iodine i aso uma.
O isi mea'ai laau e mafai foi ona maua ai le iodine, ae o le aofaʻi e eseese e faʻatatau i le iodine o loʻo i totonu o le eleele o loʻo ola ai. E aofia ai:
- Saito atoa e pei o le quinoa, oats, ma oloa saito atoa
- Fualaau faisua e pei o pi lanumeamata, kukama, kale, lanumeamata o le tautotogo, sela
- Fualaau e pei o strawberries
- Pateta faʻaola ma o latou paʻu e le atoatoa
Mo le tele o tagata o lo'o mulimulita'i i mea'ai e fa'atatau i la'au, o le tu'ufa'atasiga o masima iodised, fuala'au 'ese'ese, ma limu i nisi taimi e lava lea e fa'atumauina ai le maualuga o le iodine maloloina. O le faʻamautinoaina o le faʻaogaina o iodine e lagolagoina le gaioiga o lauroid, maualuga o le malosi, ma le soifua manuia lautele, ma avea ai ma meaʻai taua e mafaufau i ai pe a fuafuaina soʻo se meaʻai faʻavae.
Fa'asinomaga:
- Nicol, Katie et al. (2024). Iodine ma Mea'ai Fa'avae La'au: O se Fa'amatalaga Fa'amatalaga ma Fa'atatauga o Mea'ai o Iodine. British Journal of Nutrition, 131(2), 265–275.
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/37622183/ - Le Vegan Society (2025). Iodine.
https://www.vegansociety.com/resources/nutrition-and-health/nutrients/iodine - NIH - Ofisa o Mea'ai Fa'aopoopo (2024). Pepa Fa'amatalaga Iodine mo tagata fa'atau.
https://ods.od.nih.gov/factsheets/Iodine-Consumer/ - Frontiers in Endocrinology (2025). Lu'itau Fa'aonaponei o Mea'ai o le Iodine: Vegan ma... saunia e L. Croce et al.
https://www.frontiersin.org/journals/endocrinology/articles/10.3389/fendo.2025.1537208/full
E tatau ona ou 'ai i'a ga'o ina ia lava ga'o omega-3 i se mea'ai e fa'atatau i la'au?
Leai. E te le tau 'ai i'a e maua ai ga'o omega-3 e mana'omia e lou tino. O se mea'ai fa'atatau i la'au e mafai ona maua uma ai ga'o maloloina e mana'omia mo le soifua maloloina lelei. Omega-3 fatty acids e taua mo le atinaʻeina ma le gaioiga o le faiʻai, faʻatumauina le soifua maloloina o le neura, lagolagoina o sela sela, faʻatonutonuina o le toto, ma fesoasoani i le puipuiga o le tino ma le faʻamaʻi o le tino.
Ole ga'o ole omega-3 ile mea'ai laau ole alpha-linolenic acid (ALA). E mafai e le tino ona fa'aliliuina le ALA ile filifili umi-omega-3s, EPA ma le DHA, o ituaiga ia e masani ona maua i i'a. E ui lava ina maualalo le fua o le liua, ae o le taumafaina o mea'ai eseese e maua ai le ALA e mautinoa ai le lava o lou tino i nei ga'o taua.
O puna'oa lelei o la'au ALA e aofia ai:
- Fugala'au eleele ma le suāu'u fatu lino
- fatu Chia
- fatu Hemp
- Suau'u soya
- Suauu Rapeseed (canola).
- Walnuts
Ose manatu sese masani e na'o le i'a e maua ai omega-3. O le mea moni, e le maua e i'a le omega-3s latou lava; latou te maua i latou e ala i le taumafaina o algae ia latou meaai. Mo i latou o lo'o mana'o e fa'amautinoa latou te maua sa'o le EPA ma le DHA, o lo'o avanoa fo'i mea fa'aopoopo e fa'atatau i la'au. E le gata o mea'ai faaopoopo, ae fa'apea fo'i mea'ai algae atoa e pei o le spirulina, chlorella, ma le klamath e mafai ona 'aina mo le DHA. O nei fa'apogai e maua ai se sapalai sa'o ole filifili umi omega-3 e talafeagai mo so'o se tasi e mulimuli i se olaga ola fa'avae.
E ala i le tu'ufa'atasia o mea'ai eseese ma nei puna'oa, e mafai ai e tagata o lo'o faia mea'ai fa'atatau i la'au ona fa'amalieina atoatoa o latou mana'oga omega-3 e aunoa ma le 'aina o so'o se i'a.
Fa'asinomaga:
- British Dietetic Association (BDA) (2024). Omega-3s ma le Soifua Maloloina.
https://www.bda.uk.com/resource/omega-3.html - Harvard TH Chan School of Public Health (2024). Omega-3 Fatty Acids: O se Sao taua.
https://www.hsph.harvard.edu/nutritionsource/omega-3-fats/ - Harvard TH Chan School of Public Health (2024). Omega-3 Fatty Acids: O se Sao taua.
https://www.hsph.harvard.edu/nutritionsource/omega-3-fats/ - Inisitituti a le Atunu'u o le Soifua Maloloina - Ofisa o Mea'ai Fa'aopoopo (2024). Omega-3 Fatty Acids Pepa Fa'amatalaga mo tagata fa'atau.
https://ods.od.nih.gov/factsheets/Omega3FattyAcids-Consumer/
E mana'omia e tagata o lo'o faia mea'ai fa'atatau i la'au fa'aopoopo?
Ioe, o nisi fa'aopoopoga e mana'omia mo so'o se tasi e mulimuli i mea'ai fa'atatau i la'au, ae o le tele o mea'ai e mafai ona maua mai i mea'ai eseese.
Vitamini B12 o le fa'aopoopoga pito sili lea ona taua mo tagata o lo'o faia mea'ai fa'avae. E manaʻomia e tagata uma se puna faʻalagolago o le B12, ma le faʻalagolago naʻo i meaʻai faʻamalosi atonu e le lava. E fautuaina e le au atamamai le 50 micrograms i aso taitasi po o le 2,000 micrograms i vaiaso taitasi.
Vitamin D o se isi meaʻai e ono manaʻomia le faʻaopoopoga, e oʻo lava i atunuu la e pei o Uganda. Vitamin D e gaosia e le paʻu pe a faʻaalia i le susulu o le la, ae o le tele o tagata-aemaise lava tamaiti-e le lava. Ole fua fautuaina ole 10 micrograms (400 IU) ile aso.
Mo isi mea'ai uma, e tatau ona lava le fuafuaina lelei o taumafa fa'avae. E taua tele le aofia ai o mea'ai e maua ai ga'o omega-3 (e pei o walnuts, flaxseed, ma fatu chia), iodine (mai limu po'o masima iodised), ma le zinc (mai fatu maukeni, leki, ma fatu atoa). O nei mea'ai e taua mo tagata uma, e tusa lava po o le a le mea'ai, ae o le gauai atu ia i latou e sili ona taua pe a mulimuli i se olaga ola faʻavae.
Fa'asinomaga:
- British Dietetic Association (BDA) (2024). Mea'ai Fa'avae La'au.
https://www.bda.uk.com/resource/vegetarian-vegan-plant-based-diet.html - Inisitituti a le Atunu'u o le Soifua Maloloina - Ofisa o Mea'ai Fa'aopoopo (2024). Vitamini B12 Pepa Fa'amatalaga mo Tagata Fa'atau.
https://ods.od.nih.gov/factsheets/VitaminB12-Consumer/ - NHS UK (2024). Vitamini D.
https://www.nhs.uk/conditions/vitamins-and-minerals/vitamin-d/
E saogalemu se taumafa fa'avae i la'au a'o maitaga?
Ioe, o se mea'ai fa'atatau i la'au ua fuafua lelei e mafai ona lagolagoina atoatoa ai se ma'itaga maloloina. I lenei vaitau, e fa'atupula'ia mana'oga o lou tino e lagolago uma ai lou soifua maloloina ma le tuputupu a'e o lau pepe, ae o mea'ai fa'avae e mafai ona maua toetoe lava o mea uma e mana'omia pe a filifilia ma le fa'aeteete.
O mea'ai autu e tatau ona taula'i iai e aofia ai le vaitamini B12 ma le vaitamini D, ia e le fa'atuatuaina e maua mai na'o mea'ai laau ma e tatau ona fa'aopoopo. O polotini, u'amea, ma le calcium e taua foi mo le tuputupu a'e o le fetal ma le soifua manuia o tina, ae o iodine, zinc, ma ga'o omega-3 e lagolago ai le fai'ai ma le tino o le tino.
E taua tele le folate i le amataga o le maitaga. E fesoasoani i le fausia o le neural tube, lea e atiaʻe i totonu o le faiʻai ma le vaʻai, ma lagolagoina le tuputupu aʻe atoa o sela. O fafine uma o lo'o fuafuaina se ma'itaga e fautuaina e inu le 400 micrograms o le folic acid i aso uma a'o le'i ma'itaga ma i totonu ole 12 vaiaso muamua.
E mafai fo'i ona fa'aitiitia le a'afia i mea e ono a'afia ai o lo'o maua i nisi o oloa a manu, e pei o metala mamafa, hormones, ma nisi siama. E ala i le 'aina o leki, nati, fatu, fatu atoa, fualaau faisua, ma mea'ai fa'amalosi, ma le tagofia o mea'ai fa'aopoopo ua fautuaina, e mafai ai e se mea'ai fa'atatau i la'au ona tausia lelei uma le tina ma le pepe i le taimi atoa o maitaga.
Fa'asinomaga:
- British Dietetic Association (BDA) (2024). Ma'itaga ma Mea'ai.
https://www.bda.uk.com/resource/pregnancy-diet.html - Au'aunaga Soifua Maloloina (NHS UK) (2024). Vegetarian po'o Vegan ma Ma'itaga.
https://www.nhs.uk/pregnancy/keeping-well/vegetarian-or-vegan-and-pregnant/ - American College of Obstetricians and Gynecologists (ACOG) (2023). Taumafa i le taimi o le ma'itaga.
https://www.acog.org/womens-health/faqs/nutrition-during-pregnancy - Harvard TH Chan School of Public Health (2023). Mea'ai Vegan ma Vegetarian.
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/37450568/ - Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO) (2023). Micronutrients i le taimi o le ma'itaga.
https://www.who.int/tools/elena/interventions/micronutrients-pregnancy
E mafai ona ola aʻe fanau i le soifua maloloina i se meaʻai faʻavae?
Ioe, e mafai e tamaiti ona olaola i se mea'ai e fa'atatau i la'au. O le tamaitiiti o se vaitaimi o le tuputupu aʻe vave ma le atinaʻe, o lea e taua tele ai meaʻai. O mea'ai paleni e fa'atatau i la'au e mafai ona maua uma ai mea'ai e mana'omia, e aofia ai ga'o maloloina, polotini fa'atatau i la'au, ga'o ga'o lavelave, vitamini, ma minerale.
O le mea moni, o tamaiti o loʻo mulimuli i meaʻai e faʻatatau i laʻau e masani ona latou taumafaina le tele o fualaau 'aina, fualaau faisua, ma fatu atoa nai lo a latou tupulaga, lea e fesoasoani e faʻamautinoa le lava o le alava, vitamini, ma minerale taua mo le tuputupu aʻe, puipuiga, ma le soifua maloloina umi.
O nisi o mea'ai e mana'omia le fa'apitoa: vitamini B12 e tatau ona fa'aopoopo i taimi uma i se mea'ai e fa'atatau i la'au, ma o le vaitamini D fa'aopoopo e fautuaina mo tamaiti uma, tusa lava po'o a mea'ai. O isi meaʻai, e pei o le uʻamea, calcium, iodine, zinc, ma gaʻo omega-3, e mafai ona maua mai i meaʻai eseese, oloa faʻamalosia, ma le fuafuaina lelei o taumafataga.
Faatasi ai ma le taʻitaʻiga saʻo ma se meaʻai eseese, o tamaiti o loʻo i luga o meaʻai faʻavae e mafai ona ola maloloina, tuputupu aʻe masani, ma fiafia i faʻamanuiaga uma o se olaga ola faʻamaualuga, faʻatatau i laau.
Fa'asinomaga:
- British Dietetic Association (BDA) (2024). Mea'ai a Tamaiti: Vegetarian ma Vegan.
https://www.bda.uk.com/resource/vegetarian-vegan-plant-based-diet.html - Academy of Nutrition and Dietetics (2021, toe faʻamaonia 2023). Tulaga i Mea'ai Vegetarian.
https://www.eatrightpro.org/news-center/research-briefs/new-position-paper-on-vegetarian-and-vegan-diets - Harvard TH Chan School of Public Health (2023). Mea'ai Fa'avae mo Tamaiti.
hsph.harvard.edu/topic/food-nutrition-diet/ - American Academy of Pediatrics (AAP) (2023). Mea'ai Fa'avae i La'au i Tamaiti.
https://www.healthychildren.org/English/healthy-living/nutrition/Pages/Plant-Based-Diets.aspx
O se mea'ai fa'avae la'au e talafeagai mo tagata ta'aalo?
E matua'i. E le manaʻomia e tagata taʻalo le faʻaaogaina o manu e fau ai maso pe ausia ai le maualuga o le faʻatinoga. O le tuputupu aʻe o musele e faʻalagolago i le faʻamalosi o aʻoaʻoga, lava le porotini, ma meaʻai atoa-ae le o le 'aina o aano o manu. O se mea'ai fa'atatau i la'au ua fuafuaina lelei e maua ai mea'ai uma e mana'omia mo le malosi, tumau, ma le toe fa'aleleia.
O mea'ai e fa'atatau i la'au e ofoina atu ai ga'o ga'o lavelave mo le malosi tumau, o polotini eseese o la'au, vitamini ma minerale taua, antioxidants, ma fiber. E masani lava ona maualalo le ga'o tumu ma e leai se cholesterol, o ia mea e lua e feso'ota'i i ma'i fatu, puta, suka, ma nisi kanesa.
O se tasi o fa'amanuiaga sili mo tagata ta'a'alo i se mea'ai fa'atatau i la'au o le vave fa'aleleia. O mea'ai a la'au e mauoa i antioxidants, lea e fesoasoani e fa'ate'a fua fa'akalakala—mole mole le mautu e mafua ai le vaivai o maso, fa'aletonu le fa'atinoga, ma fa'agesegese le toe fa'aleleia. E ala i le faʻaitiitia o le faʻamaʻi faʻamaʻi, e mafai e tagata taʻalo ona toleni atili ma toe faʻaleleia atili.
O tagata ta'aalo fa'apolofesa i ta'aloga o lo'o fa'ateleina le filifilia o mea'ai e fa'atatau i la'au. E oo lava i tagata fau tino e mafai ona olaola i luga o laʻau naʻo le aofia ai o punaoa polotini eseese e pei o leki, tofu, tempeh, seitan, nati, fatu, ma fatu atoa. Talu mai le 2019 Netflix documentary The Game Changers, o le faʻalauiloaina o aoga o meaʻai faʻavae i totonu o taʻaloga ua matua faʻatupulaia, faʻaalia ai e mafai e tagata taʻalo vegan ona ausia faʻatinoga faʻapitoa e aunoa ma le faʻafefeina o le soifua maloloina poʻo le malosi.
👉 E te fia aʻoaʻo atili e uiga i aogā o taumafa e faavae i laau mo tagata taʻaalo? Kiliki iinei e faitau atili ai
Fa'asinomaga:
- Academy of Nutrition and Dietetics (2021, toe faʻamaonia 2023). Tulaga i Mea'ai Vegetarian.
https://www.eatrightpro.org/news-center/research-briefs/new-position-paper-on-vegetarian-and-vegan-diets - International Society of Sports Nutrition (ISSN) (2017). Tulaga Tulaga: Mea'ai Vegetarian i Ta'aloga ma Fa'amalositino.
https://jissn.biomedcentral.com/articles/10.1186/s12970-017-0177-8 - American College of Sports Medicine (ACSM) (2022). Taumafa ma Fa'atinoga Ta'aloga.
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26891166/ - Harvard TH Chan School of Public Health (2023). Mea'ai Fa'avae La'au ma Fa'atinoga o Ta'aloga.
https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11635497/ - British Dietetic Association (BDA) (2024). Mea'ai Tau Ta'aloga ma Mea'ai Vegan.
https://www.bda.uk.com/resource/vegetarian-vegan-plant-based-diet.html
E mafai ona 'aina saogalemu e tamaloloa le soya?
Ioe, e mafai e tamaloloa ona fa'aaofia ma le saogalemu le soya i a latou mea'ai.
O le soya o loʻo i ai mea faʻapitoa o laʻau e taʻua o le phytoestrogens, aemaise lava isoflavones pei o le genistein ma le daidzein. O nei mea faʻapipiʻi e foliga tutusa ma le estrogen tagata ae e matua vaivai lava i o latou aafiaga. O su'esu'ega fa'apitoa a le falema'i ua fa'aalia ai e leai se mea'ai soya po'o mea fa'aopoopo o le isoflavone e a'afia ai le ta'amilosaga o le maualuga o le testosterone, maualuga o le estrogen, po'o le a'afiaga leaga o hormones fanautama tane.
O lenei manatu sese e uiga i le soya o loʻo aʻafia ai hormones tane na faʻamaonia i le tele o tausaga talu ai. O le mea moni, o mea'ai susu e maua ai le faitau afe o taimi e sili atu ai le estrogen nai lo le soya, o lo'o iai le phytoestrogen e le "feagai" ma manu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se suʻesuʻega na lolomiina i le Fertility and Sterility na maua ai le faʻaalia o le isoflavone soya e leai ni aʻafiaga faʻafafine i alii.
O le soya foi o se mea'ai e sili ona lelei, e maua ai le porotini atoatoa ma amino acids taua uma, ga'o maloloina, minerale pei o le calcium ma le u'amea, vitamini B, ma antioxidants. O le taumafaina faifaipea e mafai ona lagolago ai le soifua maloloina o le fatu, faʻaitiitia le cholesterol, ma fesoasoani i le soifua manuia lautele.
Fa'asinomaga:
- Hamilton-Reeves JM, et al. O su'esu'ega fa'afoma'i e leai ni a'afiaga o le polotini soya po'o le isoflavones i homone fa'anatinati i tane: fa'ai'uga o se su'esu'ega fa'atusa. Fertil Steril. 2010;94(3):997-1007. https://www.fertstert.org/article/S0015-0282(09)00966-2/fulltext
- Healthline. E lelei pe leaga le soya mo oe? https://www.healthline.com/nutrition/soy-protein-good-or-bad
E mafai e tagata uma ona faʻavae i laʻau, e tusa lava pe iai ni faʻafitauli o le soifua maloloina?
Ioe, o le to'atele o tagata e mafai ona fa'aaogaina se mea'ai e fa'atatau i la'au, e tusa lava pe iai a latou fa'afitauli fa'alesoifua maloloina, ae e mana'omia ai le fuafuaina lelei ma, i nisi tulaga, ta'ita'iga mai se foma'i soifua maloloina.
O se mea'ai fa'atatau i la'au e mafai ona maua uma ai mea'ai taua—porotini, alava, ga'o maloloina, vaitamini, ma minerale—e mana'omia mo le soifua maloloina lelei. Mo tagata e maua i tulaga e pei o le ma'i suka, toto maualuga, po'o le ma'i fatu, o le sui i mea'ai fa'avae e mafai ona ofoina atu fa'amanuiaga fa'aopoopo, e pei o le pulea lelei o le suka toto, fa'aleleia le soifua maloloina o le fatu, ma le puleaina o le mamafa.
Peitaʻi, o tagata e iai ni meaʻai faʻapitoa, faʻafitauli o meaʻai, poʻo maʻi faʻamaʻi e tatau ona faʻafesoʻotaʻi se fomaʻi poʻo se fomaʻi resitalaina o meaʻai ina ia mautinoa e lava le vaitamini B12, vitamini D, uʻamea, calcium, iodine, ma gaʻo omega-3. Faatasi ai ma le fuafuaina lelei, o se meaʻai faʻavae e mafai ona saogalemu, lelei, ma lagolagoina le soifua maloloina lautele mo toetoe o tagata uma.
Fa'asinomaga:
- Harvard TH Chan Aoga o le Soifua Maloloina. Mea'ai Vegetarian.
https://www.health.harvard.edu/nutrition/becoming-a-vegetarian - Barnard ND, Levin SM, Trapp CB. Mea'ai fa'atatau i la'au mo le puipuia ma le puleaina o le ma'i suka.
https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5466941/ - Inisitituti a le Atunu'u o le Soifua Maloloina (NIH)
Mea'ai fa'atatau i la'au ma le soifua maloloina fatu
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/29496410/
O a ni a'afiaga o le taumafaina o mea'ai e fa'atatau i la'au?
Masalo o se fesili e sili atu ona talafeagai: o a ni aʻafiaga o le taumafaina o se meaʻai e faʻavae i aano o manufasi? O mea'ai e maualuga i mea'ai manu e mafai ona fa'atupula'ia ai le lamatiaga o fa'ama'i tumau e pei o le fatu fatu, stroke, kanesa, puta, ma le ma'i suka.
Tusa lava po'o le a le ituaiga mea'ai e te mulimulita'ia, e taua le maua uma o mea'ai tatau e aloese ai mai fa'aletonu. O le mea moni o le toʻatele o tagata o loʻo faʻaogaina mea faʻaopoopo e faʻamaonia ai le faigata e mafai ona faʻafetaui uma manaʻoga paleni e ala i meaʻai.
O mea'ai uma e fa'atatau i la'au e maua ai le tele o alava mana'omia, le tele o vaitamini ma minerale, micronutrients, ma phytonutrients-e masani ona sili atu nai lo isi mea'ai. Ae ui i lea, o nisi meaʻai e manaʻomia le gauai atili, e aofia ai vitamini B12 ma omega-3 fatty acids, ma i se tulaga maualalo, uʻamea ma le calcium. E seasea ona popole le taumafa o polotini pe afai e lava le kalori e te taumafaina.
I luga o mea'ai atoa e fa'atatau i la'au, o le vaitamini B12 e na'o le pau lea o le mea'ai e tatau ona fa'aopoopo, pe ala i mea'ai fa'amalosi po'o mea fa'aopoopo.
Fa'asinomaga:
- Inisitituti a le Atunu'u o le Soifua Maloloina
Mea'ai e fa'atatau i la'au ma le soifua maloloina fatu
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/29496410/ - Harvard TH Chan Aoga o le Soifua Maloloina. Mea'ai Vegetarian.
https://www.health.harvard.edu/nutrition/becoming-a-vegetarian
Mea'ai vegan e foliga mai e sili atu le taugata nai lo filifiliga e le o vegan. E mafai ona ou gafatia e alu i vegan?
E moni o nisi o oloa vegan fa'apitoa, pei o fa'ato'aga fa'ato'aga po'o isi mea'ai susu, e mafai ona sili atu le tau nai lo a latou mea masani. Ae peitai, e le na o au filifiliga nei. O se taumafataga vegan e mafai ona taugofie tele pe a faʻavae i luga o meaʻai e pei o araisa, pi, lentils, pasta, pateta, ma tofu, lea e masani ona taugofie nai lo aano o manu ma susu. O le kuka i le fale nai lo le faʻalagolago i meaʻai saunia e faʻaitiitia ai le tau, ma o le faʻatau faʻatasi e mafai ona sili atu le sefe.
E le gata i lea, o le tipiina o aano o manu ma susu e maua ai tupe e mafai ona toe faʻafeiloaʻi i fualaau 'aina, fualaau faisua, ma isi meaʻai maloloina. Mafaufau i ai o se tupe faʻaalu i lou soifua maloloina: o se meaʻai faʻavae e mafai ona faʻaititia ai le lamatiaga o le fatu fatu, maʻi suka, ma isi faʻamaʻi faʻamaʻi, e ono laveaʻiina oe i le selau poʻo le faitau afe o tala ile tausiga faʻalesoifua maloloina ile taimi.
E fa'afefea ona ou taulimaina tali le lelei mai aiga ma uo 'ai aano o manu?
O le fa'aaogaina o se olaga fa'avae i la'au e mafai i nisi o taimi ona fe'ese'esea'i ai ma aiga po'o uo e le tutusa manatu. E taua le manatua o uiga le lelei e masani ona sau mai manatu sese, tetee, po o le le masani—ae le o le lotoleaga. O nisi nei o auala e faʻatautaia ai nei tulaga lelei:
Taitai e ala i faataitaiga.
Fa'aali atu o le 'ai i la'au e mafai ona fiafia, maloloina, ma fa'amalieina. O le fefa'asoaa'i o mea'ai mananaia po'o le vala'aulia o e pele e fa'ata'ita'i fua fou e masani lava ona fa'atosina atu nai lo felafolafoa'iga.Tumau filemu ma fa'aaloalo.
O finauga e seasea suia mafaufau. O le tali atu ma le onosai ma le agalelei e fesoasoani e tatala ai talanoaga ma taofia ai le faateteleina o le vevesi.Filifili au taua.
E le o fa'amatalaga uma e mana'omia se tali. O nisi taimi e sili ai le tu'u atu o fa'amatalaga ae taula'i atu i fegalegaleaiga lelei nai lo le liliuina o taumafataga uma i se finauga.Faasoa atu faamatalaga pe a talafeagai.
Afai e fia iloa moni lava se tasi, ia saunia ni punaoa fa'atuatuaina i le soifua maloloina, siosiomaga, po'o fa'amanuiaga fa'ale-aganu'u o le ola fa'avae. Aloese mai le lofituina i latou i mea moni sei vagana ua latou fesili.Fa'ailoa lo latou va'aiga.
Fa'aaloalo ina ia iai ni tu ma aga masani a isi, mausa patino, po'o feso'ota'iga fa'alagona i mea'ai. O le malamalama i le mea e sau ai e mafai ona fa'alototeleina ai talanoaga.Su'e nu'u lagolago.
Fesootai ma tagata e tutusa o latou mafaufau—i luga o le initaneti pe tuusao—e tutusa ou tulaga faatauaina. O le i ai o le lagolago e faigofie ai ona tumau le mautinoa i au filifiliga.Manatua lou “aisea.”
Pe o lou fa'aosofia ole soifua maloloina, o le si'osi'omaga, po'o manu, o le fa'avaeina o oe lava i ou tulaga fa'atauaina e mafai ona e maua ai le malosi e taulimaina ai faitioga ma le agalelei.
Mulimuli ane, o le taulimaina o mea leaga e itiiti ifo i le faatalitonuina o isi ae sili atu i le faatumauina o lou lava filemu, amiosaʻo, ma le agaalofa. I le aluga o taimi, e toʻatele tagata e sili atu ona taliaina pe a latou vaʻaia le lelei o le aʻafiaga o lou olaga i lou soifua maloloina ma le fiafia.
E mafai lava ona ou 'ai i fafo i fale'aiga?
Ioe-e mautinoa lava e mafai ona e 'ai i fafo a'o e mulimuli i se mea'ai fa'avae laau. O le 'ai i fafo ua sili atu ona faigofie nai lo se isi lava taimi ona o le tele o faleaiga e ofoina atu vegan filifiliga, ae e oʻo lava i nofoaga e leai ni filifiliga faʻailoga, e masani lava ona e mauaina pe talosagaina se mea talafeagai. O nisi nei o fautuaga:
Vaavaai mo nofoaga faauo vegan.
O le tele o fale'aiga ua fa'amanino nei mea'ai vegan i luga oa latou menus, ma o filifili uma ma nofoaga fa'apitonu'u o lo'o fa'aopoopoina filifiliga fa'avae.Siaki menus i luga ole laiga muamua.
O le tele o fale'aiga e fa'asalalau menus i luga ole laiga, ina ia mafai ona e fuafua mamao ma va'ai mea o lo'o avanoa pe mafaufau i ni suiga faigofie.Fesili atu ma le faaaloalo mo ni suiga.
E masani ona naunau le au kuka e sui aano o manufasi, sisi, poʻo le pata mo isi mea e faʻavae i laʻau poʻo le tuʻu ese.Su'esu'e mea'ai a le lalolagi.
O le tele o mea'ai a le lalolagi e masani lava ona aofia ai mea'ai e fa'atatau i la'au—pei o le Mediterranean falafel ma le hummus, Indian curries and dals, Mexican pian dishes, Middle Eastern lentil stews, Thai vegetable curries, ma isi mea.Aua le fefe e valaau atu i luma.
Ole telefoni vave e mafai ona fesoasoani ia te oe e faʻamaonia filifiliga faʻafeiloaʻi vegan ma faʻalelei atili ai lau 'ai.Faasoa atu lou aafiaga.
Afai e te mauaina se filifiliga vegan lelei, faʻailoa i le aufaigaluega e te talisapaia - e mataʻituina e faleaiga pe a fesili tagata faʻatau ma fiafia i meaʻai faʻavae.
O le 'ai i se mea'ai e fa'atatau i la'au e le'o fa'atatau—o se avanoa e fa'ata'ita'i ai tofo fou, su'esu'e mea'ai faufau, ma fa'ailoa i fale'aiga o lo'o fa'atupula'ia le mana'oga mo mea'ai alofa, gafataulimaina.
O le a se mea e tatau ona ou faia pe a ula uo i lo'u olaga vegan?
E mafai ona lagona le tiga pe a fai e tagata ni tausuaga e uiga i au filifiliga, ae ia manatua o le tauemu e masani lava ona sau mai le le mautonu po o le leai o se malamalama—ae le o se mea sese ia te oe. O lou olaga e fa'avae i luga o le agaalofa, soifua maloloina, ma le fa'aauau, ma o se mea e mitamita ai.
O le auala sili o le nofo filemu ma aloese mai le tali atu i le puipuiga. O nisi taimi, o se tali malie pe na o le suia o le mataupu e mafai ona faʻafefe ai le tulaga. O isi taimi, atonu e fesoasoani e faamatala—e aunoa ma le talaʻi—pe aisea e taua ai ia te oe le vegan. Afai e fia iloa moni se tasi, fa'asoa fa'amatalaga. Afai e na'o latou taumafai e fa'aoso oe, e lelei tele le tu'u ese.
Siosiomia oe lava i tagata lagolago e faʻaaloalo i au filifiliga, tusa lava pe latou te faʻasoa pe leai. I le aluga o taimi, o lou tumau ma lou agalelei o le a masani ona tautala leotele nai lo upu, ma o le tele o tagata na tausua muamua atonu e sili atu ona matala e aoao mai ia te oe.
paneta ma tagata FAQs
O le a le mea e leaga ai le ai o le susu?
E le o iloa e le to'atele o tagata e matua'i feso'ota'i le falefaisusu ma le aano o manufasi - o le mea moni, o itu e lua o le tupe e tasi. E le maua e povi le susu e faavavau; a fa'aitiitia le gaosiga o le susu, e masani lava ona fasia mo povi. E fa'apena fo'i, o tama'i povi po'a e fananau mai i le fale faisusu e masani ona ta'ua o “mea leaga” talu ai e le mafai ona gaosia le susu, ma e tele e fasia mo le povi po'o le povi e maualalo le lelei. O lea la, e ala i le faʻatauina o susu, o loʻo lagolagoina saʻo foi e le au faʻatau le pisinisi o aano o manufasi.
Mai le va'aiga o le si'osi'omaga, o le gaosiga o susu e matua'i fa'atumauina alagaoa. E manaʻomia le tele o fanua mo le fafaga ma le totoina o meaʻai a manu, faʻapea foʻi ma le tele o vai - e sili atu nai lo le mea e manaʻomia e gaosia ai isi mea e faʻavae i laʻau. E tele fo'i le sao o le methane mai povi susu i suiga o le tau, ma avea ai le vaega o susu ma fa'atosina tele i le kasa oona.
E iai fo'i atugaluga tau amio. E fa'atama'i fa'afia povi ina ia fa'agasolo pea le gaosiga o le susu, ma e tu'u 'ese'ese tama'i povi mai o latou tinā i le taimi lava e fananau mai ai, lea e fa'apopoleina ai i latou uma. O le tele o tagata fa'atau e le o iloa lenei ta'amilosaga o le fa'aogaina o lo'o fa'avaeina le gaosiga o susu.
I se faaupuga faigofie: lagolagoina le susu o lona uiga o le lagolagoina o pisinisi aano o manufasi, saofagā i le fa'aleagaina o le siosiomaga, ma le fa'aauauina o mafatiaga o manu - i taimi uma o lo'o i ai isi mea e mafai ona gafatia, soifua maloloina ma sili atu ona lelei.
Fa'asinomaga:
- Faalapotopotoga o Taumafa ma Faatoaga a Malo Aufaatasi. (2006). Ata Uumi a Laiga: Fa'afitauli ma Filifiliga Fa'alesiosiomaga. Roma: Faalapotopotoga o Taumafa ma Faatoaga a Malo Aufaatasi.
https://www.fao.org/4/a0701e/a0701e00.htm - Polokalame Siosiomaga a Malo Aufaatasi. (2019). Mea'ai ma Suiga o le Tau: Mea'ai Soifua Maloloina mo se paneta Soifua Maloloina. Nairobi: Polokalame Siosiomaga a Malo Aufaatasi.
https://www.un.org/en/climatechange/science/climate-issues/food - Academy of Nutrition and Dietetics. (2016). Tulaga o le Academy of Nutrition and Dietetics: Vegetarian Diets. Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics, 116(12), 1970–1980.
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/27886704/
E le afaina ea le susu o laau toto mo le siosiomaga?

Va'ai iinei mo le punaoa atoa
https://www.bbc.com/news/science-environment-46654042
Leai. E ui ina eseese a'afiaga o le si'osi'omaga i le va o ituaiga susu e fa'atatau i la'au, e sili mamao atu le gafataulimaina nai lo le susu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le susu almond ua faitioina ona o lona faʻaaogaina o le vai, ae o loʻo manaʻomia pea le faʻaitiitia o le vai, eleele, ma e maua ai le faʻaitiitia o le susu nai lo le susu o povi. O filifiliga e pei o le oat, soya, ma le susu hemp o se tasi lea o filifiliga sili ona fa'alelei i le si'osi'omaga, ma avea ai susu fa'atatau i la'au ma filifiliga sili atu mo le paneta atoa.
E le afaina ea foi le paneta ole taumafa e faavae i laau?
Ose manatu sese masani o le vegan poʻo le meaʻai e faʻavae i laʻau e afaina ai le paneta ona o fualaʻau pei o le soya. O le mea moni, e tusa ma le 80% o le gaosiga o le soya i le lalolagi e faʻaaogaina e fafaga ai lafumanu, ae le o tagata. E na'o sina vaega la'ititi e gaosia e fai ma mea'ai e pei o le tofu, susu soya, po'o isi mea e maua mai i la'au.
O lona uiga e ala i le 'aina o manu, e fa'aosoina ai e tagata le tele o manaoga o le lalolagi mo soya. O le mea moni, o le tele o mea'ai e le'o vegan i aso uma-mai mea'ai mama e pei o masi i mea'ai aano-apa-o lo'o iai fo'i le soya.
Afai tatou te see ese mai faatoaga manu, o le a matua faaitiitia le aofaiga o fanua ma fua o faatoaga. O lena mea o le a faʻaitiitia ai le faʻaleagaina o vaomatua, faʻasaoina le tele o nofoaga faʻanatura, ma faʻaititia ai le kasa oona. I se faaupuga faigofie: o le filifilia o se mea'ai vegan e fesoasoani e fa'aitiitia ai le mana'oga mo fa'ato'aga fafaga manu ma puipuia ai le si'osi'omaga o le paneta.
Fa'asinomaga:
- Faalapotopotoga o Taumafa ma Faatoaga a Malo Aufaatasi. (2018). Le Setete o Vaomatua a le Lalolagi 2018: Ala o Vaomatua i Atina'e Gafataulimaina. Roma: Faalapotopotoga o Taumafa ma Faatoaga a Malo Aufaatasi.
https://www.fao.org/state-of-forests/en/ - Inisetiute Punaoa a le Lalolagi. (2019). Fausiaina ose Taumafa Taumafa Lumana'i: Ose Menu o Fofo e Fafaga Toeitiiti 10 Piliona Tagata i le 2050. Washington, DC: World Resources Institute.
https://www.wri.org/research/creating-sustainable-food-future - Poore, J., & Nemecek, T. (2018). Fa'aitiitia a'afiaga o le si'osi'omaga o mea'ai e ala i tagata gaosi ma tagata fa'atau. Saienisi, 360(6392), 987–992.
https://www.science.org/doi/10.1126/science.aaq0216 - Polokalame Siosiomaga a Malo Aufaatasi. (2021). Aafiaga ole Faiga o Mea'ai ile Ma'imau o Mea'ai: Tolu Fa'atonu mo Suiga o Mea'ai e Lagolagoina le Natura. Nairobi: Polokalame Siosiomaga a Malo Aufaatasi.
https://www.unep.org/resources/publication/food-system-impacts-biodiversity-loss - Fono a Malo i le Suiga o le Tau. (2022). Suiga o le Tau 2022: Fa'aitiitia o Suiga o le Tau. Saofaga a le Vaega Galulue III i le Lipoti o Iloiloga Lona Ono a le Vaega a le Malo i Suiga o le Tau. Cambridge University Press.
https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg3/
O le a se mea e tupu i nuu i tua pe a tatou taofia manu e aai ai?
Afai e fa'aaogaina e tagata uma se olaga vegan, tatou te mana'omia se fanua itiiti mo fa'ato'aga. O le a mafai ai e le tele o nuu i tua ona toe foi i lona tulaga masani, ma maua ai le avanoa mo vaomatua, vao, ma isi nofoaga vao e toe olaola ai.
Nai lo le gau i nuu i tua, o le faamutaina o faatoaga lafumanu o le a aumaia ai le tele o faamanuiaga:
- O le tele o mafatiaga o manu o le a i'u.
- E mafai ona toe fa'aleleia le faitau aofa'i o manu fe'ai ma fa'atupula'ia ai meaola eseese.
- O vaomatua ma mutia e mafai ona faʻalauteleina, teuina le carbon ma fesoasoani e tetee atu i suiga o le tau.
- O eleele o lo'o fa'aaogaina nei mo fafaga manu e mafai ona fa'asao mo fa'asao, toe fa'asao, ma fa'asao fa'anatura.
I le lalolagi atoa, o suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai afai e fai vegan tagata uma, e 76% itiiti le fanua e manaʻomia mo faʻatoʻaga. O lenei mea o le a tatalaina ai le faitotoa i se toe faʻafouina o laufanua faʻanatura ma faʻalapotopotoga faʻanatura, ma le tele o avanoa mo meaola e ola moni ai.
Fa'asinomaga:
- Faalapotopotoga o Taumafa ma Faatoaga a Malo Aufaatasi. (2020). Le Tulaga ole Lalolagi ma Punaoa Suavai mo Mea'ai ma Fa'ato'aga – Faiga ile Vaeluaga. Roma: Faalapotopotoga o Taumafa ma Faatoaga a Malo Aufaatasi.
https://www.fao.org/land-water/solaw2021/en/ - Fono a Malo i le Suiga o le Tau. (2022). Suiga o le Tau 2022: Fa'aitiitia o Suiga o le Tau. Saofaga a le Vaega Galulue III i le Lipoti o Iloiloga Lona Ono a le Vaega a le Malo i Suiga o le Tau. Cambridge University Press.
https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg3/ - Inisetiute Punaoa a le Lalolagi. (2019). Fausiaina ose Taumafa Taumafa Lumana'i: Ose Menu o Fofo e Fafaga Toeitiiti 10 Piliona Tagata i le 2050. Washington, DC: World Resources Institute.
https://www.wri.org/research/creating-sustainable-food-future
E le mafai ea ona ou 'ai i mea'ai manu fa'alenu'u e fesoasoani i le si'osi'omaga?

Su'esu'ega ma fa'amaumauga e feso'ota'i:
E te mana'o e fa'aitiitia le tulagavae kaponi o au mea'ai? Taulai i mea e te 'ai, ae le o au mea'ai o le lotoifale
Va'ai iinei mo le punaoa atoa: https://ourworldindata.org/food-choice-vs-eating-local
O le fa'atauina o mea'ai i le lotoifale ma mea'ai e mafai ona fa'aitiitia ai maila o mea'ai ma 'alofia ai nisi o vailaau fa'asaina, ae a o'o i a'afiaga o le si'osi'omaga, o mea e te 'ai e sili atu ona taua nai lo le mea e sau ai.
E o'o lava ile fa'atumauina fa'atupu, fa'aola, mea fa'alenu'u manu e mana'omia le tele o fanua, vai, ma puna'oa fa'atusatusa ile totō sa'o o la'au mo le taumafaina e tagata. O le avega tele o le siosiomaga e sau mai le tausia o manu lava ia, ae le o le felauaiga o a latou oloa.
O le su'esu'eina o mea'ai e fa'atatau i la'au, e matua fa'aitiitia ai le kasa oona, fa'aoga fanua, ma le fa'aaogaina o vai. Filifilia o mea'ai e fa'atatau i la'au - pe fa'apitonu'u pe leai - e sili mamao atu lona a'afiaga i le si'osi'omaga nai lo le filifili mo mea fa'a-manu.
E le fa'aleagaina ea e le soya le paneta?
E moni o vaomatua o loʻo faʻaumatia i se tulaga mataʻutia - e tusa ma le tolu malae soka i minute uma - ma faʻaumatia le faitau afe o manu ma tagata. Ae ui i lea, o le tele o soya o loʻo totōina e le mo le taumafaina e tagata. I le taimi nei, e tusa ma le 70% o soya o loʻo gaosia i Amerika i Saute o loʻo faʻaaogaina e fai ma lafumanu, ma e tusa ma le 90% o le faʻaleagaina o le vaomatua o Amazon e fesoʻotaʻi ma le faʻatupuina o meaʻai a manu poʻo le fausiaina o vao mo povi.
O le tausiaina o manu mo meaai e matua le aoga. E manaʻomia se aofaʻiga tele o mea totō, vai, ma fanua e maua mai ai aano o manu ma susu, e sili mamao atu na i lo le ʻai tuusaʻo e tagata o fua e tasi. E ala i le aveeseina o lenei "laasaga ogatotonu" ma le faʻaaogaina o fualaʻau e pei o le soya i tatou lava, e mafai ona tatou fafagaina le tele o tagata, faʻaitiitia le faʻaogaina o fanua, puipuia nofoaga faʻanatura, faʻasao meaola eseese, ma tipi le kasa oona e fesoʻotaʻi ma faʻatoʻaga lafumanu.
Fa'asinomaga:
- Faalapotopotoga o Taumafa ma Faatoaga a Malo Aufaatasi. (2021). Le Setete o Vaomatua a le Lalolagi 2020: Vaomatua, Meaolaola ma Tagata. Roma: Faalapotopotoga o Taumafa ma Faatoaga a Malo Aufaatasi.
https://www.fao.org/state-of-forests/en/ - World Wide Fund mo le Natura. (2021). Kata Lipoti Soya: Iloiloina o Tautinoga o le Sapalai o Kamupani a le Lalolagi. Gland, Suiselani: World Wide Fund for Nature.
https://www.wwf.fr/sites/default/files/doc-2021-05/20210519_Rapport_Soy-trade-scorecard-How-commited-are-soy-traders-to-a-conversion-free-industry_WWF%26Global-Canopy_compressed.pdf - Polokalame Siosiomaga a Malo Aufaatasi. (2021). Aafiaga ole Faiga o Mea'ai ile Ma'imau o Mea'ai: Tolu Fa'atonu mo Suiga o Mea'ai e Lagolagoina le Natura. Nairobi: Polokalame Siosiomaga a Malo Aufaatasi.
https://www.unep.org/resources/publication/food-system-impacts-biodiversity-loss - Poore, J., & Nemecek, T. (2018). Fa'aitiitia a'afiaga o le si'osi'omaga o mea'ai e ala i tagata gaosi ma tagata fa'atau. Saienisi, 360(6392), 987–992.
https://www.science.org/doi/10.1126/science.aaq0216
E le o sekati e mafua ai le lamala?
E ui e moni e manaʻomia e almonds le vai e ola ai, ae e le o le faʻauluuluga autu o le le lava o le vai i le lalolagi atoa. O le tele o tagata fa'atauina vai magalo i fa'ato'aga o le fa'ato'aga lea o lafumanu, lea e na'o le tusa ma le kuata o le fa'aogaina o le suavai fou a le lalolagi. O le tele o lenei vai e alu i le totoina o fuala'au fa'apitoa e fafaga ai manu nai lo tagata.
Pe a fa'atusatusa ile fa'a-kalori po'o le porotini, o almonds e sili atu ona lelei le fa'aogaina o vai nai lo le susu, povi, po'o isi mea fa'amanu. O le fesuia'i mai mea'ai e fa'atatau i manu i mea'ai e fa'atatau i la'au, e aofia ai almonds, e mafai ona fa'aitiitia tele le mana'omia o le vai.
E le gata i lea, o fa'ato'aga fa'avae i la'au e masani lava ona maualalo le a'afiaga o le si'osi'omaga i le aotelega, e aofia ai le kasa oona, fa'aoga fanua, ma le fa'aaogaina o vai. O le filifilia o susu e fa'atatau i la'au e pei o le almond, oat, po'o le soya o se filifiliga sili atu lea ona gafatia nai lo le taumafaina o susu po'o mea fa'amanu, tusa lava pe mana'omia e almonds le fa'asusu.
Fa'asinomaga:
- Faalapotopotoga o Taumafa ma Faatoaga a Malo Aufaatasi. (2020). Le Setete o Mea'ai ma Fa'ato'aga 2020: Fa'ato'ilaloina Lu'itau Suavai i Fa'ato'aga. Roma: Faalapotopotoga o Taumafa ma Faatoaga a Malo Aufaatasi.
https://www.fao.org/publications/fao-flagship-publications/the-state-of-food-and-agriculture/2020/en - Mekonnen, MM, & Hoekstra, AY (2012). O se su'esu'ega fa'alelalolagi o tulagavae vai o oloa fa'ato'aga. Ecosystems, 15(3), 401–415.
https://www.waterfootprint.org/resources/Mekonnen-Hoekstra-2012-WaterFootprintFarmAnimalProducts_1.pdf - Inisetiute Punaoa a le Lalolagi. (2019). Fausiaina ose Taumafa Taumafa Lumana'i: Ose Menu o Fofo e Fafaga Toeitiiti 10 Piliona Tagata i le 2050. Washington, DC: World Resources Institute.
https://www.wri.org/research/creating-sustainable-food-future
O fa'aleagaina ea vegans le paneta e ala i le 'aina o avoka?
Leai. O le faamatalaga e faapea o vegans o loo faaleagaina le paneta e ala i le aiina o avoka e masani lava ona faasino i le faaaogaina o le fagaina o pi faapisinisi i nisi o itulagi, e pei o Kalefonia. E ui e moni o le tele o fa'ato'aga avoka i nisi taimi e fa'alagolago i pi e feavea'i, o lenei mataupu e le fa'apitoa i avoka. O le tele o fua o faatoaga—e aofia ai apu, almonds, meleni, tamato, ma broccoli—e faalagolago foi i le pollination faapisinisi, ma o tagata e le o ni vegan e aai foi i nei meaai.
O avoka e matua itiiti lava le afaina o le paneta pe a faatusatusa i aano o manufasi ma susu, lea e mafua ai le faʻaleagaina o vaomatua, faʻaosoina le tele o kasa oona, ma manaʻomia ai le tele o vai ma fanua. O le filifilia o avoka nai lo manu e fa'aitiitia ai le fa'aleagaina o le si'osi'omaga. Vegans, pei o isi tagata uma, e mafai ona faʻamoemoe e faʻatau mai faʻatoʻaga laiti pe sili atu ona gafatia pe a mafai, ae o le 'ai o laʻau-e aofia ai avoka-e sili atu le faʻaleleia o le siʻosiʻomaga nai lo le lagolagoina o faʻatoaga manu.
Fa'asinomaga:
- Faalapotopotoga o Taumafa ma Faatoaga a Malo Aufaatasi. (2021). O le Setete o Mea'ai ma Fa'ato'aga 2021: Fa'atupu Fa'ato'aga Fa'ato'aga Fa'ato'aga e Sili atu ona Talitonu i Fa'ate'ia ma Fa'alavelave. Roma: Faalapotopotoga o Taumafa ma Faatoaga a Malo Aufaatasi.
https://www.fao.org/publications/fao-flagship-publications/the-state-of-food-and-agriculture/2021/en - Fono a Malo i le Suiga o le Tau. (2022). Suiga o le Tau 2022: Fa'aitiitia o Suiga o le Tau. Saofaga a le Vaega Galulue III i le Lipoti o Iloiloga Lona Ono a le Vaega a le Malo i Suiga o le Tau. Cambridge University Press.
https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg3/ - Harvard TH Chan Aoga o le Soifua Maloloina. (2023). Le Puna'ai o Mea'ai - A'afiaga o le si'osi'omaga o le gaosiga o mea'ai.
https://nutritionsource.hsph.harvard.edu/sustainability/
Pe o se mea moni mo atunuu uma, e aofia ai ma tagata matitiva, le faia o se taumafataga vegan?
E faigata, ae mafai. O le fafagaina o fuala'au i manu e matua'i le lelei lava—na'o sina vaega itiiti o kalori e tu'uina atu i lafumanu e avea moni ma mea'ai mo tagata. Afai e talia e atunuu uma se meaai vegan, e mafai ona tatou faateleina kalori avanoa e oo atu i le 70%, e lava e fafagaina ai le faitau piliona o tagata. O le a fa'asa'oloto ai fo'i fanua, e mafai ai ona toe fa'aleleia vaomatua ma nofoaga fa'anatura, ma fa'aolaola lelei ai le paneta ae fa'amautinoa le saogalemu o mea'ai mo tagata uma.
Fa'asinomaga:
- Springmann, M., Godfray, HCJ, Rayner, M., & Scarborough, P. (2016). Au'ili'iliga ma fa'atatauga ole soifua maloloina ma suiga ole tau aogā fa'atasi ole suiga o taumafa. Taualumaga a le National Academy of Sciences, 113(15), 4146–4151.
https://www.pnas.org/doi/10.1073/pnas.1523119113 - Godfray, HCJ, Aveyard, P., Garnett, T., Hall, JW, Key, TJ, Lorimer, J., … & Jebb, SA (2018). Aano o manufasi, soifua maloloina, ma le siosiomaga. Saienisi, 361(6399), eaam5324.
https://www.science.org/doi/10.1126/science.aam5324 - Foley, JA, Ramankutty, N., Brauman, KA, Cassidy, ES, Gerber, JS, Johnston, M., ... & Zaks, DPM (2011). Fofo mo se paneta galueaina. Natura, 478, 337–342.
https://www.nature.com/articles/nature10452
E le tatau ea ona avea le palasitika ma isi mea e maua mai i tagata faatau ma se popolega sili atu i le siosiomaga nai lo meaʻai?
E ui o otaota palasitika ma mea e le mafai ona faʻaleagaina o ni faʻafitauli ogaoga, o le aʻafiaga o le siosiomaga o faʻatoaga manu e sili atu ona taatele. E fa'aosoina le ta'atiaga o le vaomatua, eleelea ma le vai, sone mate o le gataifale, ma le tele o le kasa oona-e sili mamao atu nai lo mea e mafua mai i palasitika na'o tagata faatau. E tele fo'i mea fa'amanu o lo'o sau ile fa'aogaina e tasi, fa'aopoopo i le fa'afitauli o otaota. O le tulituliloaina o masaniga e leai ni otaota e taua tele, ae o le taumafa vegan e foia ai le tele o faʻalavelave tau le siosiomaga i le taimi e tasi ma e mafai ona faia se eseesega sili atu.
E taua foi le maitauina o le tele o palasitika o loʻo maua i luga o mea e taʻua o "motu palasitika" i le sami o upega fagota ma isi mea fagota, ae le o le afifiina o tagata faatau. O lo'o fa'amaninoina ai le tele o le sao o faiga fa'apisinisi, aemaise lava faigafaiva fa'apisinisi ma fa'ato'aga manu, i le filogia o le sami. O le fa'aitiitia o le mana'oga mo mea fa'amanu e mafai ona fesoasoani i le fa'aleleia o kasa oona ma le palasitika o le sami.
E lelei le si'osi'omaga le 'ai na'o i'a?
O le 'ai na'o i'a e le o se filifiliga gafatia pe maualalo le a'afiaga. O le soona fagotaina ua vave ona faaitiitia le faitau aofaʻi o iʻa i le lalolagi, ma o nisi o suʻesuʻega o loʻo vaʻai ai ogasami e leai ni iʻa i le 2048 pe a faʻaauau pea tulaga o loʻo iai nei. O faiga fagota e matua fa'aleagaina fo'i: e masani ona pu'eina e upega le anoanoa'i o meaola e le'i fa'amoemoeina (fa'ato'a), fa'aleagaina ai fa'anatura o le gataifale ma meaola eseese. E lē gata i lea, o upega fagota ua leiloa pe lafoa'i ose puna tele lea o palasitika o le sami, e tusa ma le afa o le filogia o le sami. E ui e foliga mai e itiiti le malosi o i'a nai lo povi po'o isi manu o le eleele, o le fa'alagolago lava i i'a e tele lava lona sao i le fa'aleagaina o le si'osi'omaga, fa'aleagaina o meaola faanatura, ma le fa'aleagaina. O mea'ai e fa'atatau i la'au e tumau pea ona fa'atumauina ma fa'aitiitia le fa'aleagaina o sami o le paneta ma meaola eseese.
Fa'asinomaga:
- Anufe, B., et al. (2006). A'afiaga o le gau o meaola eseese i auaunaga fa'anatura o le sami. Saienisi, 314(5800), 787–790.
https://www.science.org/doi/10.1126/science.1132294 - FAO. (2022). Le Setete o Faigafaiva ma Fa'ato'aga a le Lalolagi 2022. Fa'alapotopotoga o Mea'ai ma Fa'ato'aga a Malo Aufaatasi.
https://www.fao.org/state-of-fisheries-aquaculture - OceanCare i Fish Forum 2024 e fa'ailoa ai le filogia o le gataifale mai mea fagota
https://www.oceancare.org/en/stories_and_news/fish-forum-marine-pollution/
E fa'apefea ona a'afia le gaosiga o aano o manufasi i suiga o le tau?
O le gaosiga o aano o manufasi e iai sona aafiaga tele i suiga o le tau. O le faʻatauina o aano o manufasi ma susu e faʻateleina ai le manaʻoga, lea e faʻaosoina ai le faʻaleagaina o vaomatua e fausia ai fanua lafulemu ma totō ai meaʻai a manu. Ole mea lea e fa'aleagaina ai vaomatua e teu ai kaponi ma fa'asa'olotoina le tele ole CO₂. O lafumanu lava ia e maua mai ai le methane, o se kasa vevela malosi, e saofagā atili i le vevela o le lalolagi. E le gata i lea, o le faʻatoʻaga o manu e oʻo atu ai i le faʻaleagaina o vaitafe ma vasa, faʻatupuina sone mate e le mafai ai ona ola le gataifale. O le fa'aitiitia o le taumafaina o aano o manufasi o se tasi lea o auala e sili ona aoga e mafai ai e tagata ta'ito'atasi ona fa'aititia a latou tulagavae kaponi ma fesoasoani e fa'aitiitia suiga o le tau.
Fa'asinomaga:
- Poore, J., & Nemecek, T. (2018). Fa'aitiitia a'afiaga o le si'osi'omaga o mea'ai e ala i tagata gaosi ma tagata fa'atau. Saienisi, 360(6392), 987–992.
https://www.science.org/doi/10.1126/science.aaq0216 - FAO. (2022). Le Setete o Mea'ai ma Fa'ato'aga 2022. Fa'alapotopotoga o Mea'ai ma Fa'ato'aga a Malo Aufaatasi.
https://www.fao.org/publications/fao-flagship-publications/the-state-of-food-and-agriculture/2022/en - IPCC. (2019). Suiga o le Tau ma Fanua: O se Lipoti Faapitoa a le IPCC.
https://www.ipcc.ch/srccl/
E sili atu le taumafaina o moa mo le siosiomaga nai lo isi aano o manufasi?
E ui ina maualalo le tulagavae o le kaponi moa nai lo le povi po'o le mamoe, ae o lo'o iai pea a'afiaga o le si'osi'omaga. O le fa'ato'aga o moa e maua mai ai le methane ma isi kasa oona, e saofagā i suiga o le tau. O tafega o otaota e fa'aleagaina ai vaitafe ma vasa, ma fa'atupuina ai sone mate e le mafai ai ona ola ola vai. O lea la, e ui lava atonu e "sili atu" nai lo nisi aano o manufasi, o le 'ai o moa e afaina ai le siosiomaga pe a faatusatusa i se meaʻai faʻavae.
Fa'asinomaga:
- Poore, J., & Nemecek, T. (2018). Fa'aitiitia a'afiaga o le si'osi'omaga o mea'ai e ala i tagata gaosi ma tagata fa'atau. Saienisi, 360(6392), 987–992.
https://www.science.org/doi/10.1126/science.aaq0216 - FAO. (2013). Taulimaina o suiga o le tau e ala i lafumanu: O se suʻesuʻega faʻavaomalo o faʻamalama ma avanoa faʻaitiitia. Faalapotopotoga o Taumafa ma Faatoaga a Malo Aufaatasi.
https://www.fao.org/4/i3437e/i3437e.pdf - Clark, M., Springmann, M., Hill, J., & Tilman, D. (2019). Le tele o le soifua maloloina ma le siosiomaga o a'afiaga o mea'ai. PNAS, 116(46), 23357–23362.
https://www.pnas.org/doi/10.1073/pnas.1906908116
Afai e sui tagata uma i taumafa e faavae i laau, e le o le aufaifaatoaga ma nuu e faalagolago i lafumanu e leai ni galuega?
O le suia i se mea'ai e fa'atatau i la'au, e le tatau ona fa'aleagaina ai mea e ola ai. E mafai e le au faifaatoʻaga ona fesuiaʻi mai faʻatoʻaga manu i le totoina o fualaau 'aina, fualaau faisua, legumes, nati, ma isi meaʻai laau, lea o loʻo faʻateleina le manaʻomia. O alamanuia fou—e pei o mea'ai e faavae i laau, isi polotini, ma faatoaga gafataulimaina—o le a maua ai galuega ma avanoa tau tamaoaiga. E mafai foi e malo ma nuu ona lagolagoina lenei suiga i aoaoga ma faaosofiaga, ia mautinoa e le o tuulafoaiina tagata a o tatou agai atu i se faiga tau taumafa e sili atu ona gafataulimaina.
O loʻo i ai faʻataʻitaʻiga faʻaosofia o faʻatoʻaga ua manuia le faia o lenei suiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o nisi o faʻatoʻaga susu ua liua o latou fanua e totō ai almonds, soya, poʻo isi fualaʻau faʻavae, aʻo faifaatoaga lafumanu i itulagi eseese ua suia i le gaosia o legume, fualaau 'aina, ma fualaau faisua mo maketi i le lotoifale ma faavaomalo. O nei suiga e le gata ina maua ai ni alagatupe fou mo le aufaifaatoaga ae e saofagā foi i le gaosiga o meaʻai e faʻaleleia le siosiomaga ma faʻafetaui le faʻatupulaia o le manaʻoga mo meaʻai faʻavae.
E ala i le lagolagoina o nei suiga i aʻoaʻoga, faʻamalosiaga tau tupe, ma polokalame faʻalapotopotoga, e mafai ona tatou faʻamautinoa o le agaʻi atu i se faiga o meaʻai faʻavae e manuia ai tagata ma le paneta.
E le sili atu ea le pa'u mo le si'osi'omaga nai lo mea e gaosia?
E ui lava i faʻatauga faʻatau, e mamao ese le paʻu mai le faʻaleleia o le siʻosiʻomaga. O lona gaosiga e fa'aaogaina ai le tele o le malosi-e fa'atusatusa i le alumini, u'amea, po'o le sima alamanuia-ma o le fa'aogaina o pa'u e taofia ai le pa'u mai le natura fa'aleagaina. E fa'amatu'u atu fo'i e fale pa'u le tele o mea oona ma mea filogia, e aofia ai sulfides, acids, salts, lauulu, ma polotini, lea e faaleagaina ai le eleele ma le vai.
E le gata i lea, o tagata faigaluega ile pa'u pa'u e aafia i vailaʻau mataʻutia, e mafai ona afaina ai lo latou soifua maloloina, mafua ai faʻafitauli o le paʻu, faʻafitauli o le manava, ma i nisi tulaga maʻi umi.
I se fa'afeagai, o isi mea fa'akomepiuta e fa'aogaina ai le fa'aitiitia o puna'oa ma fa'atupu ai sina fa'aleagaina o le si'osi'omaga. O le filifilia o pa'u e le gata e afaina ai le paneta ae e mamao foi mai se filifiliga gafataulimaina.
Fa'asinomaga:
- Suavai ma Malosiaga Fa'aoga i Pa'u
Oloa Pa'u A'ai Tuai. Aafiaga Faalesiosiomaga o Gaosiga Pa'u
https://oldtownleathergoods.com/environmental-impact-of-leather-production - Filogia Vailaau mai Tanneries
Sustain Fashion. Ole Aafiaga ole Siosiomaga ole Gaosiga Pa'u ile Suiga ole Tau.
https://sustainfashion.info/the-environmental-impact-of-leather-production-on-climate-change/ - Fa'atupu otaota ile Alamanuia Pa'u
Faunalytics. Ole Aafiaga ole Alamanuia Pa'u ile Siosiomaga.
https://faunalytics.org/the-leather-industrys-impact-on-the-environment/ - Aafiaga ole Si'osi'omaga ole Fa'asu'e Fa'asu'e
Vogue. O le a le Pa'u Vegan?
https://www.vogue.com/article/what-is-vegan-leather
Manu ma Amio Taualoa FAQs
O le a le aafiaga o le ola ola e faavae i laau i olaga o manu?
O le filifilia o se olaga e faʻavae i laʻau e iai sona aafiaga loloto i olaga o manu. I tausaga taʻitasi, e faitau piliona manu e fafagaina, taofia, ma fasiotia mo meaʻai, lavalava, ma isi oloa. O nei manu e ola i tulaga e le maua ai lo latou saolotoga, amioga masani, ma e masani lava e oʻo lava i le manuia sili. E ala i le faʻaaogaina o se olaga faʻavae i laʻau, e te faʻaititia saʻo le manaʻoga mo nei alamanuia, o lona uiga e toʻaitiiti manu e faʻatupu ae naʻo le mafatia ma le oti.
O suʻesuʻega e faʻaalia ai e toʻatasi le tagata e ola i laʻau e mafai ona faʻasaoina le faitau selau o manu i lo latou olaga atoa. I tua atu o fuainumera, o loʻo faʻatusalia ai se suiga mai le tausia o manu o ni oloa ma agai atu i le iloaina oi latou o ni tagata ola e faʻatauaina o latou lava ola. O le filifilia o la'au fa'avae e le'o fa'atatau i le "atoatoa," ae fa'atatau i le fa'aitiitia o le fa'aleagaina i mea tatou te mafaia.
Fa'asinomaga:
- PETA – Fa'amanuiaga Fa'atatau ile Olaga La'au
https://www.peta.org.uk/living/vegan-health-benefits/ - Faunalytics (2022)
https://faunalytics.org/how-many-animals-does-a-vegn-spare/
Pe tutusa ea le tāua o le ola o se manu ma le ola o le tagata?
Tatou te le mana'omia le foia o felafolafoaiga filosofia lavelave e uiga i le tutusa o le ola o se manu ma le ola o le tagata. O le mea e taua - ma le mea o loʻo fausia ai se olaga faʻavae i luga o laʻau - o le faʻaalia o manu e ola: e mafai ona latou lagona le tiga, fefe, fiafia, ma le mafanafana. O lenei mea moni faigofie ua talafeagai lelei ai o latou mafatiaga.
O le filifilia o la'au e le mana'omia ai ona tatou fai atu e tutusa tagata ma manu; e na o le fesili lava: afai e mafai ona tatou ola atoatoa, ola maloloina, ma faamalieina e aunoa ma le afaina o manu, aisea tatou te le faia ai?
I lena tulaga, o le fesili e le o le faavasegaina o le taua o olaga, ae o le agaalofa ma le tiutetauave. E ala i le faʻaitiitia o faʻalavelave faʻafuaseʻi, matou te faʻaalia e ui lava e sili atu le malosi o tagata, e tatau ona faʻaaogaina ma le poto lena mana - e puipuia, ae le o le faʻaaogaina.
Aisea e te popole ai i manu ae le o tagata?
O le tausia o manu e le faapea o le manatu māmā i tagata. O le mea moni, o le faʻaaogaina o se olaga ola faʻavae e fesoasoani i manu ma tagata.
- Fa'amanuiaga fa'alesiosiomaga mo tagata uma
O fa'ato'aga manu ose tasi lea o fa'atupu ta'uta'ua o le ta'atiaga o vaomatua, fa'aleagaina o le vai, ma le kasa oona. E ala i le filifilia o la'au fa'avae, tatou te fa'aitiitia ai nei fa'alavelave ma aga'i atu i se paneta mama, soifua maloloina - o se mea e manuia ai tagata uma. - Fa'amasinoga tonu o mea'ai ma le sa'o o le lalolagi
Fa'afailele manu mo mea'ai e matua le lelei. O le tele o fanua, vai, ma fualaʻau e faʻaaogaina e fafaga ai manu nai lo tagata. I le tele o itulagi tau atia'e, o fanua lafulemu o lo'o tu'uina atu i le fa'atupuina o mea'ai manu mo le fa'atau atu i fafo nai lo le fafagaina o tagata i le lotoifale. O se faiga fa'avae la'au o le a fa'asa'oloto ai puna'oa e tau ai le fia'ai ma lagolagoina le saogalemu o mea'ai i le lalolagi atoa. - Puipuia le soifua maloloina o tagata
O mea'ai e fa'atatau i la'au e feso'ota'i ma le maualalo o a'afiaga o ma'i fatu, ma'i suka, ma le puta. O le faitau aofa'i o tagata soifua maloloina o lona uiga e fa'aitiitia le fa'alavelave i faiga fa'alesoifua maloloina, itiiti aso faigaluega leiloa, ma sili atu le lelei o le olaga mo tagata ta'ito'atasi ma aiga. - Aia tatau a tagata soifua ma le soifua manuia o tagata faigaluega
I tua atu o fale fasimanu uma o loʻo i ai tagata faigaluega o loʻo feagai ma tulaga mataʻutia, maualalo totogi, faʻalavelave faʻale-mafaufau, ma faʻafitauli umi o le soifua maloloina. O le alu ese mai le fa'aogaina o manu o lona uiga o le fa'atupuina o avanoa faigaluega sili atu le saogalemu, ma mamalu.
O le mea lea, o le tausiga o manu e le faʻafeagai ma le tausia o tagata - o se vaega o le vaʻaiga tutusa mo se lalolagi sili atu ona amiotonu, agaalofa, ma gafataulimaina.
O le a le mea e tupu i manu fa'afaife'au pe afai e fa'avae le lalolagi i la'au?
Afai e suia le lalolagi i se faiga o meaʻai e faʻavae i laʻau, o le a faasolosolo malie ma faʻaitiitia le aofaʻi o manu fafaga. I le taimi nei, ua faamalosia le fafagaina o manu i le faitau piliona i tausaga taʻitasi e faamalieina ai le manaʻoga mo aano o manufasi, susu, ma fuamoa. A aunoa ma lenei mana'oga fa'apitoa, o le a le toe gaosia fa'atele e alamanuia.
E le fa'apea o manu o lo'o i ai nei o le a fa'afuase'i ona mou atu - o le a fa'aauau pea ona ola io latou olaga fa'anatura, lelei i totonu o fa'asao pe i lalo o le tausiga lelei. O le a le mea o le a suia ona o le faitau piliona o manu fou o le a le fananau mai i faiga faʻaleagaina, ae na o le onosaia o mafatiaga ma le vave oti.
I se taimi umi, o lenei suiga o le a mafai ai ona tatou toe faʻaleleia la tatou va ma manu. Nai lo le fa'atatauina o ni 'oloa, o le a iai i totonu o tagata la'ititi, sili atu ona gafataulimaina - e le fafagaina mo le fa'aogaina e tagata, ae fa'atagaina e ola o ni tagata ta'ito'atasi ma le taua i la latou lava aia tatau.
O lea la, o le lalolagi e faʻavae i laʻau o le a le taʻitaʻia ai le vevesi mo manu faʻatau - o lona uiga o le faʻamutaina o mafatiaga le manaʻomia ma le faʻaitiitia malie, faʻaletagata i le aofaʻi o manu fafaga faʻatagataotauaina.
Ae faapefea laau? E le o latou mafaufau foi?
E tusa lava pe, i le tulaga e matua mamao lava, o laʻau e olaola, e manaʻomia lava le seleseleina e sili atu le tele o ia mea e faʻatumauina ai faʻatoaga manu nai lo le faʻaaogaina saʻo o laau.
Peitaʻi, o faamaoniga uma e taʻitaʻia ai i tatou e faapea e leai, e pei ona faamatalaina i inei. E leai ni a latou neura po'o isi fausaga e mafai ona faia galuega tutusa i tino o tagata ola. Ona o lenei mea, e le mafai ona latou maua ni poto masani, o lea latou te le lagonaina ai le tiga. O le mea lea e tua i ai mea e mafai ona tatou matauina, aua o laʻau e le o ni tagata e iai amioga e pei o ni tagata mafaufau. E le gata i lea, e mafai ona tatou mafaufau i le aoga o loʻo i ai i le sentience. Na aliali mai le lagona ma ua filifilia i tala faanatura o se meafaigaluega e faaosofia ai gaioiga. Ona o lenei mea, o le a matua leai lava se aoga mo laau e ola, aua e le mafai ona latou sosola ese mai le taufaamatau pe faia isi gaioiga faigata.
O nisi tagata e talanoa e uiga i le “poto o le laau” ma le “gaoioiga a laau i mea e faaosofia ai”, ae e faasino tonu lava i nisi o latou malosi e le aafia ai soo se ituaiga o lagona, lagona poo mafaufauga.
E ui lava i mea e fai mai ai nisi tagata, o faʻamatalaga faʻafeagai e leai se faʻavae faasaienisi. O nisi taimi e finau ai e tusa ai ma nisi o suʻesuʻega faʻasaienisi ua faʻaalia le malamalama o laau, ae o lenei mea ua na o se talafatu. E leai se fa'asalalauga fa'asaienisi na lagolagoina moni lea fa'amatalaga.
Fa'asinomaga:
- ResearchGate: Pe Lagona e La'au Toga?
https://www.researchgate.net/publication/343273411_Do_Plants_Feel_Pain - Iunivesite o Kalefonia, Berkeley - Laʻau Neurobiology Talafatu
https://news.berkeley.edu/2019/03/28/berkeley-talks-transcript-neurobiologist-david-presti/ - PUIPUIA O MANU O LE LALOLAGI US
Pe Lagona e La'au Toga? Tatalaina le Saienisi ma Amio Taualoa
https://www.worldanimalprotection.us/latest/blogs/do-plants-feel-pain-unpacking-the-science-and-ethics/
E faapefea ona tatou iloa e mafai e manu ona oo i mafatiaga ma le olioli?
Ua fa'ailoa mai e le Saienisi ia i tatou o manu e le o ni masini fa'alogona - e iai a latou fa'alavelave fa'alavelave, fai'ai, ma amioga e fa'aalia ai fa'ailoga manino o mafatiaga ma le fiafia.
Faʻamaoniga o le neurological: E tele manu e tutusa le faʻatulagaina o faiʻai i tagata (pei o le amygdala ma le pito i luma o le cortex), lea e fesoʻotaʻi saʻo i lagona e pei o le fefe, fiafia, ma le atuatuvale.
Faamaoniga o amioga: E fetagisi manu pe a tiga, aloese mai le tiga, ma saili le mafanafana ma le saogalemu. I le isi itu, latou te taʻalo, faʻaalia le alofa, fausia sootaga, ma faʻaalia le fiailoa - o faailoga uma o le fiafia ma lagona lelei.
Fa'asaienisi maliega: Fa'alapotopotoga ta'ita'i, e pei o le Cambridge Declaration on Consciousness (2012), ua fa'amaonia mai o mamame, manulele, ma e o'o lava i isi ituaiga o ni tagata malamalama e mafai ona fa'alogoina lagona.
E mafatia manu pe a le amanaʻia o latou manaʻoga, ma latou manuia pe a latou saogalemu, agafesootai, ma saoloto - e pei lava o tatou.
Fa'asinomaga:
- Cambridge Declaration on Consciousness (2012)
https://www.animalcognition.org/2015/03/25/the-declaration-of-nonhuman-animal-conciousness/ - ResearchGate: Fa'alogona o Manu: Su'esu'eina o Natura Tu'inanau
https://www.researchgate.net/publication/232682925_Animal_Emotions_Exploring_Passionate_Natures - National Geographic – O le a le lagona o manu
https://www.nationalgeographic.com/animals/article/animals-science-medical-pain
E fasiotia lava manu, aisea la e tatau ai ona ou mulimuli i meaʻai faʻavae laau?
E moni e faitau miliona manu ua uma ona fasiotia i aso taʻitasi. Ae o le ki o le manaʻoga: o taimi uma matou te faʻatau ai manu, matou te faʻailo i le alamanuia e gaosia atili. O lenei mea e tupu ai se taamilosaga lea e fananau mai ai le faitau piliona o isi manu e na o le mafatia ma fasiotia.
O le filifilia o se mea'ai e fa'atatau i la'au e le mafai ona fa'ate'aina ai le fa'aleagaina o le taimi ua tuana'i, ae e taofia ai mafatiaga i le lumana'i. O tagata uma e taofi le faʻatauina o aano o manufasi, susu, poʻo fuamoa e faʻaitiitia ai le manaʻoga, o lona uiga e toʻaitiiti manu e fafaga, taofia, ma fasiotia. O lona uiga, o le alu i la'au fa'avae o se auala e taofia malosi ai sauaga mai le tutupu i le lumana'i.
Afai tatou te o uma i luga o laʻau, e le o loʻo tumu i tatou i manu?
E leo mea uma. O manu faifa'ato'aga o lo'o fa'afaileleina e le alamanuia o manu—e le fa'atupu fa'anatura. A'o fa'aitiitia le mana'oga mo aano o manufasi, susu, ma fuamoa, e to'aitiiti fo'i manu o le a fafaga, ma o le a fa'aitiitia le aofa'i i le aluga o taimi.
Nai lo o le “taupulea,” o manu o totoe e mafai ona ola i ni olaga masani. E mafai ona a'a puaa i togavao, e aai mamoe i luga o mauga, ma o le a mautu le faitau aofa'i, e pei lava o meaola. O le lalolagi e fa'avae i la'au e mafai ai e manu ona ola sa'oloto ma fa'alenatura, nai lo le fa'asalaina, fa'aleagaina, ma fasiotia mo le taumafaina e tagata.
Afai tatou te o uma i la'au, e le o le oti uma ea manu?
E leo mea uma. E ui e moni o le a faʻaitiitia le aofaʻi o manu faʻatoʻaga i le aluga o taimi pe a faʻaitiitia le fafagaina, o le mea moni o se suiga lelei. O le tele o manu faifa'ato'aga i aso nei o lo'o ola fa'atonu, olaga e le masani ai e tumu i le fefe, saisaitia, ma le tiga. E masani ona teu i totonu o le fale e aunoa ma le susulu o le la, pe fasia i se vaega itiiti o lo latou olaga masani - fafaga e mate mo le taumafaina e tagata. O nisi ituaiga, e pei o moa moa ma pipi, ua matua suia mai o latou tuaa vao ma ua latou mafatia ai i faafitauli ogaoga o le soifua maloloina, e pei o le pipili o vae. I ia tulaga, o le faatagaina oi latou e mou malie atu e mafai ona sili atu le agalelei.
O se lalolagi fa'avae la'au o le a maua ai fo'i le tele o avanoa mo le natura. O le tele o nofoaga o loʻo faʻaaogaina i le taimi nei e totō ai meaʻai a manu e mafai ona toe faʻaleleia e avea ma vaomatua, faʻasao meaola, poʻo nofoaga mo meaola vao. I nisi itulagi, e mafai foʻi ona matou faʻamalosia le toe faʻaleleia o tuaa vao o manu faʻatoʻaga-pei o puaa vao poʻo moa vao-e fesoasoani e faʻasaoina meaola eseese ua taofia e le faʻatoʻaga faʻapisinisi.
Mulimuli ane, i totonu o se lalolagi faʻavae laau, o le a le toe ola manu mo tupe mama poʻo le faʻaaogaina. Sa mafai ona latou ola saoloto, faanatura, ma saogalemu i totonu o latou siosiomaga faanatura, nai lo le maileia i mafatiaga ma le oti vave.
E lelei le 'ai o manu pe a ola i se olaga lelei ma fasiotia fa'aletagata?
Afai tatou te faatatauina lenei manatu, faamata o le a talia ea le fasi ma aai i taifau po o pusi sa ola i se olaga lelei? O ai e tatau ona tatou filifili pe o afea e muta ai le ola o se isi tagata pe ua “lava” lo latou olaga? O nei finauga ua na o ni alofaga ua faaaoga e ta’utonuina ai le fasiga o manu ma faamama ai lo tatou nofosala, aua i le ta’ele o le loto, ua tatou iloa e sese le aveesea o se ola e aunoa ma se aoga.
Ae o le ā le uiga o le “ola lelei”? O fea tatou te tusia ai le laina i mafatiaga? O manu, pe o ni povi, puaa, moa, po o a tatou soa pele e pei o taifau ma pusi, e tofu uma lava ma se lagona malosi e ola ai ma se manaʻo e ola. E ala i le fasiotia o i latou, ua tatou aveesea ai le mea e sili ona tāua ua iā i latou—o latou ola.
E matua le tatau lava. O le soifua maloloina ma atoatoa mea'ai fa'avae e mafai ai ona tatou fa'amalieina uma a tatou mea'ai e aunoa ma le afaina ai o isi mea ola. O le filifilia o se olaga e faʻavae i laʻau e le gata e taofia ai le tele o mafatiaga mo manu ae faʻamanuiaina ai lo tatou soifua maloloina ma le siosiomaga, faʻatupuina se lalolagi e sili atu le agaalofa ma le gafataulimaina.
E le mafai e i'a ona lagona le tiga, aisea la e aloese ai mai le 'ai?
O suʻesuʻega faʻasaienisi ua faʻaalia manino ai e mafai e iʻa ona lagona le tiga ma le mafatia. O faigafaiva fa'apisinisi e mafua ai le tele o mafatiaga: o i'a e nutililii i upega, o latou ta'ele'ele aau e mafai ona pa pe a fa'ao'o i luga, pe feoti lemu ona o le manava i luga o le fo'i. O le tele o ituaiga, e pei o le samani, o lo'o fa'ato'aga fa'ato'aga, lea e tumau ai le tumutumu, fa'ama'i pipisi, ma fa'ama'i.
O i'a e popoto ma e mafai ona fai a latou amio lavelave. Mo se fa'ata'ita'iga, e felagolagoma'i vaega ma tuna a'o tuliga, fa'aaoga taga ma fa'ailo e feso'ota'i ma fa'amaopoopo—o fa'amaoniga o le atamai ma le iloa.
I tua atu o mafatiaga o manu ta'itasi, o faigafaiva e iai a'afiaga mata'utia o le si'osi'omaga. O le soona fagotaina ua o'o atu i le 90% o le faitau aofa'i o i'a vao, a'o fagota i lalo e fa'aleagaina ai le fa'anatura o le sami ma'ale'ale. O le tele o i'a e maua e le'o 'aina e tagata - e tusa ma le 70% o lo'o fa'aaogaina e fafaga ai i'a ma lafumanu. Mo se fa'ata'ita'iga, e tasi le tone o samani fa'ato'aga e fa'aaogaina ai le tolu tone o i'a e maua e le vao. E manino lava, o le faʻalagolago i meaʻai a manu, e aofia ai iʻa, e le o se mea faʻapitoa pe tumau.
O le fa'aogaina o se mea'ai fa'avae e 'alofia ai le sao i lenei mafatiaga ma le fa'aleagaina o le si'osi'omaga, a'o tu'uina atu mea'ai uma e mana'omia i se auala alofa ma gafataulimaina.
Fa'asinomaga:
- Bateson, P. (2015). Soifua Manuia ma le Iloiloga o Tiga.
https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0003347205801277 - FAO – Le Setete o Faigafaiva ma Fa'ato'aga a le Lalolagi 2022
https://openknowledge.fao.org/items/11a4abd8-4e09-4bef-9c12-900fb4605a02 - National Geographic – Fa'atosinaina i'a
www.nationalgeographic.com/environment/article/critical-issues-overfishing
O isi manu e fasioti mo meaai, aisea la e le tatau ai ona tatou?
E le pei o manu feai, e le faalagolago tagata i le fasiotia o isi manu ina ia ola ai. O leona, luko, ma malie e tulimanu aua e leai ni a latou mea e fai, ae tatou te faia. O lo'o ia i tatou le tomai e filifili ai a tatou mea'ai ma le iloa lelei ma le amio.
O fa'ato'aga fa'ato'aga fa'ato'aga e matua'i 'ese'ese mai se tagata fa'atauva'a e fa'agaoioi le fa'anatura. O se faiga faafoliga ua fausia mo tupe maua, ua faamalosia ai le faitau piliona o manu e onosaia mafatiaga, saisaitia, faamaʻi, ma le oti vave. E le mana'omia lenei mea ona e mafai e tagata ona olaola i se mea'ai fa'avae e maua uma ai mea'ai tatou te mana'omia.
E le gata i lea, o le filifilia o meaʻai e faʻavae i laʻau e faʻaitiitia ai le faʻaleagaina o le siosiomaga. O fa'ato'aga manu ose mafua'aga autu lea o le ta'atiaga o le vaomatua, fa'aleagaina o le vai, kasa oona, ma le leiloa o meaola eseese. E ala i le aloese mai meaola manu, e mafai ona tatou ola maloloina, faʻamalieina olaga aʻo puipuia foi le tele o mafatiaga ma puipuia le paneta.
I se faapuupuuga, ona o isi manu e fasioti ina ia ola ai e le faʻamaonia ai le faia e tagata o le mea lava e tasi. E i ai sa tatou filifiliga—ma o lena filifiliga e oo mai ai le tiutetauave e faaitiitia ai le afaina.
E le mana'omia ea ona susu povi?
Leai, e lē manaʻomia e povi ni tagata e susu. Na'o le susu e maua e povi pe a uma ona fananau, e pei lava o meaola uma. I le vao, e tausia e se povi lana tamai povi, ma o le taamilosaga o le fanafanau ma le gaosiga o le susu o le a mulimuli mai lava.
Ae peitai, i le falegaosi susu, o povi e fa'atama'i fa'afia ma ave a latou tama'i povi pe a uma ona fananau mai ina ia mafai e tagata ona ave le susu. O lenei mea e mafua ai le tele o le atuatuvale ma le mafatia mo le tina ma le tamai povi. O tama'i povi po'a e masani ona fasia mo le povi po'o le tausia i tulaga le lelei, ma o tama'i povi e fa'amalosi i le taamilosaga tutusa o le fa'aogaina.
O le filifilia o se olaga fa'avae laau e mafai ai ona tatou aloese mai le lagolagoina o lenei faiga. E le manaʻomia e tagata le susu e ola maloloina ai; e mafai ona maua mea'ai uma e mana'omia mai mea'ai e fa'atatau i la'au. E ala i le fa'atūina o la'au, tatou te puipuia ai mafatiaga lē mana'omia ma fesoasoani i povi e ola sa'oloto mai le fa'aleagaina, nai lo le fa'amalosia o latou i ta'amilosaga e le masani ai o le maitaga, tete'a, ma le su'eina o susu.
O moa e tuu fuamoa, o le a le mea e leaga ai?
E ui e moni o moa e tu'u fua fua, ae o fuamoa e fa'atau e tagata i faleoloa e toetoe lava a le gaosia i se auala masani. I fale gaosi fuamoa, o moa e teu i tulaga tumutumu, e masani ona le faatagaina e feoai i fafo, ma o latou amioga masani e matua faasaina. Ina ia fa'atumauina i latou i se tulaga maualuga e le masani ai, e fafaga fa'amalosi ma fa'aogaina, e mafua ai le atuatuvale, ma'i, ma mafatiaga.
O tama'i moa po'a, e le mafai ona tu'u fuamoa, e masani lava ona fasia pe a uma ona fofoa, e masani lava i auala sauā e pei o le olo po'o le ma'i. E oo lava i moa e sao mai le gaosiga o fuamoa e mate pe a pa'u le fua, e masani lava pe a uma le tasi pe lua tausaga, e ui lava e umi atu lo latou olaga masani.
O le filifilia o se mea'ai e fa'atatau i la'au e 'alofia ai le lagolagoina o lenei faiga fa'aoga. E le manaʻomia e tagata fuamoa mo le soifua maloloina - o meaʻai taua uma o loʻo maua i fuamoa e mafai ona maua mai i laʻau. E ala i le fa'avaeina o la'au, matou te fesoasoani e puipuia le pagatia mo le faitau piliona o moa i tausaga ta'itasi ma fa'ataga i latou e ola sa'oloto mai le toe fa'amalosi, taofia, ma vave oti.
E le tatau ea ona sele mamoe?
E masani lava ona totō e mamoe le fulufulu mamoe, ae o le manatu latou te manaʻomia tagata e sele fulufulu e sesē. O mamoe sa fa'afaileleina i le tele o seneturi e maua ai le tele o fulufulu mamoe nai lo o latou tuaa vao. Afai e tuu e ola faanatura, o le a tupu aʻe a latou fulufulu i se fua e mafai ona pulea, pe o le a latou sasaa masani. Fa'ato'aga mamoe fa'apisinisi ua fa'atupuina ai manu e le mafai ona ola e aunoa ma se fa'alavelave a tagata ona e tupu tele a latou fulufulu ma e mafai ona o'o atu ai i fa'afitauli ogaoga fa'alesoifua maloloina e pei o fa'ama'i pipisi, fe'avea'i, ma le vevela tele.
E o'o lava i fa'ato'aga fulufulu “tagata”, e fa'alavelaveina le seleina, e masani ona faia i lalo o tulaga fa'anatinati po'o le le saogalemu, ma o nisi taimi e faia e tagata faigaluega o lo'o taulimaina fa'amalosi mamoe. E mafai ona tatau tama'i mamoe po'a, fa'amau le si'usi'u, ma fa'amau fa'amalosi mamoe ina ia fa'aauau pea le gaosiga o fulufulu mamoe.
O le filifilia o se olaga fa'avae i la'au e 'alofia ai le lagolagoina o nei faiga. E le mana'omia le fulufulu mamoe mo le ola o tagata - e le mafaitaulia le gafataulimaina, e leai se saua e fai e pei o le cotton, hemp, bamboo, ma alava toe fa'aaogaina. E ala i le faʻaogaina o laʻau, tatou te faʻaitiitia ai mafatiaga mo le faitau miliona o mamoe fafaga mo tupe mama ma faʻatagaina i latou e ola saoloto, masani, ma saogalemu.
Ae ou te 'ai na o aano o manufasi ma fua-fua, susu ma fuamoa.
Ose manatu sese masani e faapea o manu “organic” po o “free-range” oloa e saoloto mai mafatiaga. E oʻo lava i faʻatoʻaga sili ona lelei poʻo faʻatoʻaga, o loʻo taofia pea manu mai le ola faʻanatura. Mo se fa'ata'ita'iga, e afe ma afe o moa e mafai ona teu i totonu o fale e na'o le fa'atapula'aina o avanoa i fafo. O moa po'a, ua manatu e le aoga mo le fuamoa, e mate i totonu o itula talu ona fofoa. O tamai povi e tuueseese mai o latou tina e lei leva ona fanau mai, ma e masani ona fasi povi po'a ona e le mafai ona maua mai le susu pe le talafeagai foi mo aano o manu. O puaa, pato, ma isi manu faifaatoaga e faapena foi ona teena fegalegaleaiga masani, ma e iu lava ina fasi uma pe a sili atu le aoga nai lo le tausia o latou ola.
E tusa lava pe "atonu" e sili atu le lelei o tulaga ola o manu nai lo fale gaosi oloa, ae o loʻo mafatia pea ma feoti vave. O fa'ailoga tu'ufua po'o fa'ailoga fa'aola e le suia ai le mea moni fa'avae: o nei manu o lo'o ola na'o le fa'aogaina ma fasiotia mo le taumafaina e tagata.
O lo'o iai fo'i le mea moni o le si'osi'omaga: o le fa'alagolago i na'o mea fa'aola po'o aano fua-fua e le mafai ona fa'atumauina. E mana'omia ai le tele o fanua ma puna'oa nai lo se mea'ai e fa'atatau i la'au, ma o le fa'alauteleina o le vaetamaina o le a toe fo'i atu ai i faiga fa'ato'aga malosi.
Na'o le pau lava le filifiliga tumau, amio lelei, ma gafataulimaina o le taofi atoa o le 'ai o aano o manufasi, susu, ma fuamoa. O le filifilia o se mea'ai e fa'atatau i la'au e 'alofia ai mafatiaga o manu, puipuia le si'osi'omaga, ma lagolagoina le soifua maloloina - o mea uma e aunoa ma se fa'aletonu.
E tatau ona e faia lau pusi po'o lau maile e vegan?
Ioe - faatasi ai ma mea'ai sa'o ma mea'ai faaopoopo, e mafai ona faamalieina atoatoa mana'oga o maile ma pusi i se mea'ai fa'avae.
O maile e omnivores ma na tutupu mai i le 10,000 tausaga talu ai faʻatasi ma tagata. E le pei o luko, o maile e iai kenera mo enzymes e pei o le amylase ma le maltase, lea e mafai ai ona latou eliina lelei gaʻo ma masoa. O latou gut microbiome o loʻo iai foʻi siama e mafai ona talepeina i lalo meaʻai faʻavae laau ma gaosia ni amino acids e masani ona maua mai aano o manufasi. Faatasi ai ma se paleni, faʻaopoopo meaʻai faʻavae laau, e mafai e taifau ona olaola e aunoa ma ni meaʻai manu.
O pusi, e pei o manu manu, e manaʻomia meaʻai masani e maua i aano o manufasi, e pei o le taurine, vitamini A, ma nisi amino acids. Peita'i, o mea'ai pusi fa'apitoa e fa'atatau i la'au e aofia ai nei mea'ai e ala i la'au, minerale, ma mea fa'apipi'i. E le sili atu lenei mea "e le masani ai" nai lo le fafagaina o se pusi tuna poʻo povi na maua mai faʻatoʻaga falegaosimea - lea e masani ona aʻafia ai faʻamaʻi lamatia ma mafatiaga o manu.
O se mea'ai fa'atatau lelei ma fa'aopoopo i la'au e le gata ina saogalemu mo ta'ifau ma pusi ae e mafai fo'i ona sili atu le soifua maloloina nai lo mea'ai masani e fa'atatau i aano o manu - ma e manuia ai le paneta e ala i le fa'aitiitia o mana'oga mo fa'ato'aga fa'ato'aga.
Fa'asinomaga:
- Knight, A., & Leitsberger, M. (2016). Vegan versus mea'ai fagafao e fa'atatau i aano o manu: O se toe iloiloga. Manu (Basel).
https://www.mdpi.com/2076-2615/6/9/57 - Brown, WY, ma isi. (2022). Fa'ai'ai talafeagai o mea'ai vegan mo fagafao. Tusitala o Saienisi Manu.
https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9860667/ - Le Vegan Society – Vegan Pets
https://www.vegansociety.com/news/blog/vegan-animal-diets-facts-and-myths
O le a se mea tatou te faia i na moa, povi, ma puaa uma pe afai e fai e tagata uma se meaai e faavae i laau?
E taua le manatua o suiga e le tupu i se po. A'o fa'asolo atu le to'atele o tagata i mea'ai e fa'atatau i la'au, o le a fa'aitiitia le mana'omia mo aano o manufasi, susu, ma fuamoa. O le a tali atu le au faifaatoʻaga e ala i le fafagaina o ni nai manu ma sui atu i isi ituaiga o faatoaga, e pei o le totoina o fualaau aina, fualaau faisua, ma fatu.
I le aluga o taimi, o lona uiga e itiiti manu o le a fananau mai i olaga o le saisaitia ma mafatiaga. O i latou e totoe o le a maua le avanoa e ola ai i ni tulaga masani, faʻaletagata. Nai lo o se fa'alavelave fa'afuase'i, o le aga'i atu i le lalolagi i mea'ai e fa'atatau i la'au, e mafai ai ona fa'asolosolo malie, fa'aauau suiga e manuia ai manu, si'osi'omaga, ma le soifua maloloina o tagata.
O le a le mea e leaga ai le 'ai o le meli?
O le tele o faiga fa'atau pi faapisinisi e afaina ai pi. O masiofo e mafai ona tipi o latou apaʻau pe faʻatupuina faʻamalosi, ma e mafai ona mate pe manunuʻa pi faigaluega i le taimi o le taulimaina ma le felauaiga. A'o seleseleina e tagata le meli mo le faitau afe o tausaga, o le gaosiga tetele fa'aonaponei e togafitia ai pi e pei o manu fa'ato'aga falegaosimea.
O le mea e lelei ai, o loʻo i ai le tele o laʻau faʻavae e mafai ai ona e fiafia i le suamalie e aunoa ma le afaina o pi, e aofia ai:
Suasusu araisa – Ose suamalie suamalie e le tutusa e fai mai araisa vela.
Molasses - O se sua mafiafia, e tele mea'ai e maua mai le suka po'o le suka beet.
Sorghum - O se sua suamalie masani ma sina tofo.
Sucanat - Sucanat suka e le'i fa'amamaina o lo'o taofia molasses fa'anatura mo le tofo ma mea'ai.
Barley malt - O se mea suamalie e faia mai le karite totogo, e masani ona faʻaaogaina i le taoina ma meainu.
Maple syrup - O se suamalie masani mai le sua o laau o le maple, e mauoa i le tofo ma minerale.
Suka tootoo fa'aola - Su'a mama mama ua gaosia e aunoa ma ni vaila'au leaga.
Fualaau mata'utia - Sua suamalie fa'anatura e faia mai sua suamalie fa'ato'atoa, e ofoina atu vaitamini ma antioxidants.
E ala i le filifilia o nei mea, e mafai ona e fiafia i le suamalie i au mea'ai a'o aloese mai le afaina i pi ma lagolagoina se faiga e sili atu le agaalofa ma le gafatia.
Aiseā e tuuaʻia ai aʻu? Ou te lei fasiotia le manu.
E le o le tu'ua'ia o oe, ae o au filifiliga e lagolagoina sa'o le fasioti tagata. O taimi uma e te faʻatau ai aano o manufasi, susu, poʻo fuamoa, o loʻo e totogiina se tasi e pule i le ola. O le gaioiga atonu e le o oe, ae o au tupe e faʻataunuʻu ai. O le filifilia o mea'ai e fa'atatau i la'au na'o le pau lea o le auala e taofia ai le fa'atupeina o lenei fa'aletonu.
E le mafai ea ona fai fa'ato'aga fa'ato'aga ma fa'amanino, e pei o aano o manufa'aola po'o aano o le lotoifale, susu, po'o fuamoa?
E ui o fa'ato'aga fa'ale-aganu'u po'o fa'ato'aga fa'apitonu'u atonu e sili atu le amio lelei, o fa'afitauli autu o fa'ato'aga manu e tumau pea. O le fa'afaileleina o manu mo mea'ai e matua'i mana'omia lava puna'oa - e mana'omia ai le tele o eleele, vai, ma le malosi nai lo le totoina sa'o o la'au mo le taumafaina e tagata. E o'o lava i fa'ato'aga "sili ona lelei" o lo'o fa'atupuina pea le tele o kasa kasa, fesoasoani i le fa'atama'ia o vaomatua, ma fa'atupu otaota ma fa'aleagaina.
Mai se vaaiga tau amio, o igoa e pei o le “organic,” “free-range,” po o le “humane” e le suia ai le mea moni e faapea o manu e fafaga, pulea, ma iu ai ina fasiotia a o lei taitai ona ola masani. O le tulaga lelei o le olaga atonu e eseese laʻititi, ae o le taunuuga e tutusa lava: faʻatau ma fasia.
E fa'atumauina faiga fa'atauva'a ma fa'atatau i luga o la'au. O le filifilia o mea'ai e fa'atatau i la'au e fa'aitiitia ai le a'afiaga o le si'osi'omaga, fa'asao puna'oa, ma 'alo'ese mai mafatiaga o manu - fa'amanuiaga e le mafai e fa'ato'aga manu, tusa lava po'o le a le "taulimaina" o le maketiina, e le mafai lava ona maua.