Tau o Tagata

Tau ma Tulaga lamatia mo Tagata

O pisinisi o aano o manu, susu, ma fuamoa e le gata ina afaina ai manu—latou te faia se taua mamafa i tagata, aemaise lava faifaʻatoʻaga, tagata faigaluega, ma nuʻu o loʻo siomia ai faʻatoʻaga fale gaosi oloa ma fale fasi manu. O lenei pisinisi e le gata ina fasioti manu; e ositaulaga ai le mamalu o tagata, saogalemu, ma ola i le faagasologa.

“O le Lalolagi Aloaʻia e Amata Mai Ia i Tatou.”

Fa'aleagaga

O le fa'ato'aga o manu e lamatia ai le soifua maloloina o tagata, fa'aaogaina tagata faigaluega, ma fa'aleagaina nu'u. O le fa'aaogaina o faiga e fa'avae i la'au o lona uiga o mea'ai sa'fer, si'omaga mama, ma se lumana'i lelei mo tagata uma.

Tagata o Tesema 2025
Tagata o Tesema 2025

Lamatiaga leoa

O le fa'ato'aga fale ga'o e le na'o le fa'aaogaina o manu - e fa'aleagaina ai foi i tatou. O lona tulaga lamatia mo le soifua maloloina e sili atu ona mata'utia i aso uma.

Fa'amatalaga Autu:

  • Sosolo atu o faʻamaʻi zoonotic (faʻataʻitaʻiga, flu, swine flu, COVID-like outbreaks).
  • O le fa'aaogaina tele o vaila'au fa'ama'i e mafua ai le tetee i vaila'au fa'ama'i.
  • Maualuga tulaga lamatia o le kanesa, ma'i fatu, ma'i suka, ma le puta mai i le tele o le taumafa o aano o manu.
  • Fa'atupula'ia le lamatiaga o le 'afaina o mea'ai (fa'ata'ita'iga, fa'aleagaina o le salmonella, E. coli).
  • Faʻaalia i vailaʻau leaga, hormones, ma vailaʻau faʻasaina e ala i oloa a manu.
  • O tagata faigaluega i fa'ato'aga fale ga'o'i e masani ona feagai ma fa'afitauli o le mafaufau ma tulaga e le saogalemu.
  • Si'itia tau o le soifua maloloina ona o fa'ama'i fa'ama'i e feso'otai ma mea'ai.

Lamatiaga i le Soifua Maloloina o Tagata mai Faʻatoʻaga Faʻatoʻaga

O la tatou Faiga Mea'ai ua Malepe - Ma o lo'o Fa'aleagaina ai Tagata Uma.

I tua atu o faitoto'a tapuni o fa'ato'aga fale gaosi oloa ma fale fasi manu, e mafatia uma ai manu ma tagata. O vaomatua ua fa'aleagaina e fausia ai ni fafaga mago, a'o nu'u lata ane e fa'amalosia e nonofo i le fa'aleagaina o le si'osi'omaga ma vai ua fa'aleagaina. O kamupani malolosi e fa'aaogaina tagata faigaluega, faifa'ato'aga, ma tagata fa'atau - uma a'o fa'aleagaina le soifua manuia o manu - mo le manuia. O le mea moni e le mafai ona fa'afitia: o la tatou faiga o mea'ai i le taimi nei ua malepe ma mana'omia le suiga.

O le fa'ato'aga o manu e lamatia ai le lalolagi ona o le fa'aleagaina o le vaomatua, fa'aleagaina o le vai, ma le fa'aitiitia o meaola eseese, ma fa'amaligi ai punaoa sili ona taua o lo tatou paneta. I totonu o fale fasi manu, e feagai tagata faigaluega ma tulaga faigata, masini mata'utia, ma fua maualuga o manu'a, a'o latou una'ia e fa'agasolo atu manu fefefe i saoasaoa fa'amalosi.

O lenei faiga ua fa'aleagaina foi e fa'afefe ai le soifua maloloina o tagata. Mai le tetee atu i vailaau fa'ama'i ma fa'ama'i pipisi i mea'ai, e oo atu i le si'itia o fa'ama'i zoonotic, ua avea fa'ato'aga fale gaosi oloa ma nofoaga e fa'atupu ai le isi fa'alavelave fa'alesoifua maloloina i le lalolagi. O lo'o lapata'i mai saienitisi e le mafai ona suia le ala, o le a sili atu ona mata'utia le lumana'i o fa'ama'i pipisi i le lalolagi i le mea ua uma ona va'ai.

Ua oo i le taimi e feagai ai ma le mea moni ma fausia se faiga o mea'ai e puipuia manu, fa'asaoina tagata, ma fa'aaloalogia le paneta e tatou te fa'asoa.

Fa'amatalaga

Tagata o Tesema 2025
Tagata o Tesema 2025

400+ itua

o kasa oona ma le 300+ miliona tone o otaota e gaosia e faʻatoʻaga fale gaosi oloa, faʻaleagaina o tatou ea ma vai.

80%

o vaila'au fa'ama'i i le lalolagi atoa o lo'o fa'aaogaina i manu fa'ato'aga, e fa'atuputeleina ai le tete'e atu i vaila'au fa'ama'i.

1.6 piliona tone

o saito e fafaga fed to manu i le tausaga uma — lava e fa'afilemu ai le fia'ai i le lalolagi i le tele taimi.

Tagata o Tesema 2025

75%

o fanua faʻatoʻaga i le lalolagi atoa e mafai ona faʻasaʻolotoina pe a faʻaaogaina e le lalolagi taumafa faʻavae i laʻau - tatala se eria e tutusa ma le Iunited States, Saina, ma le Iuni a Europa faʻatasi.

O le Faʻafitauli

Tagata faigaluega, Faifaʻatoʻaga, ma Nuʻu

O tagata faigaluega, faifaatoʻaga, ma nuʻu o loʻo siomia ai e feagai ma lamatiaga mai faʻatoʻaga manu faʻapisinisi. O lenei faiga e faʻamataʻu le soifua maloloina o tagata e ala i faʻamaʻi pipisi ma faʻamaʻi tumau, aʻo faʻaleagaina le siosiomaga ma tulaga le saogalemu o galuega e aʻafia ai le olaga i aso uma ma le soifua manuia.

Tagata o Tesema 2025

Ole Aafiaga Fa'aloloto natia i Tagata faigaluega i Fale fasi manu: Ola ma le Fa'anoanoa ma le tiga

Va'ai i lou mafaufau o lo'o fa'amalosi e fasi ai le faitau selau o manu i aso uma, ma iloa lelei o lo'o fefefe ma tiga uma. Mo le tele o galuega i le fale fasi manu, o lenei mea moni i aso uma e tu'u ai ma'uga o mafaufau. Latou te talanoa e uiga i miti leaga, fa'anoanoa tele, ma le fa'atupula'ia o le lagona o le leai o se lagona e fai ma auala e fa'afetaui ai le fa'alavelave. O mea na va'ai i manu e mafatia, o leo o latou tagi, ma le manogi o le toto ma le oti e tumau pea ma i latou e le'i leva ona latou tu'u le galuega.

I le aluga o taimi, o lenei fa'aalia faifaipea i le sauā e mafai ona fa'aleagaina ai lo latou soifua maloloina o le mafaufau, ma tu'u ai i latou e fa'aletonu ma fa'aleagaina e le galuega lava latou te fa'alagolago i ai e ola.

Tagata o Tesema 2025

Lamatiaga Le 'Ilia ma Fa'amata'u Fa'aauau e Fa'afeagai ma Tagata Faigaluega Fale Fasi Ma'u ma Fa'ato'aga

O tagata faigaluega i faʻatoʻaga faʻatoʻaga ma fale fasi manu e faʻaalia i tulaga ogaoga ma lamatiaga i aso uma. O le ea latou manava e mafiafia i le pefu, fulufulu manu, ma vailaʻau oona e mafai ona mafua ai faʻafitauli ogaoga o le manava, tale pea, ulu tiga, ma faʻaleagaina le mama mo se taimi umi. O nei tagata faigaluega e tele lava le leai o se filifiliga ae faʻagaioi i avanoa leaga le ea, faʻafefeteina, o fea e pipiʻi ai le manogi o le toto ma otaota.

I laina o lo'o fa'agasolo ai, e mana'omia ona latou taulimaina seleulu ma meafaigaluega mamafa i se saoasaoa fa'ama'i, a'o latou fealua'i i luga o fola susu, ma'aga'ga e fa'atuputeleina ai le lamatiaga o le pa'u'u ma manu'a tuga. O le saoasaoa fa'amalosi o laina o lo'o gaosia ai e leai se avanoa mo se mea sese, ma e o'o lava i se taimi pu'up'u o le fa'asalalau e mafai ona i'u i tipi loloto, tamatamailima motu, po'o fa'alavelave e suia ai le olaga e aofia ai masini mamafa.

Tagata o Tesema 2025

Ole Taliga Fa'afefete e feagai ma Tagata Faigaluega Mai fafo ma Sulufa'igalue i Fa'ato'aga Fa'afale ma Fale fasi manu

O le tele o tagata faigaluega i fa'ato'aga fale ga'o'i ma fale fasi manu o tagata malaga po'o sulufa'igaluega e, ona o le fa'amoemoega o tupe mama ma avanoa fa'atapula'aina, e talia nei gaga'io'ga'o faigata mai le faigatā. E fa'afiti atu i latou i gaga'io'ga'o fa'amaumau ma totogi maualalo ma puipuiga la'ititi, e masani ona i lalo o le mamafa e fa'afetaui ai mana'oga e le mafai. O le to'atele e ola i le fefe e fa'atupu popolega e uiga i tulaga e le saogalemu po'o togafitiga e le talafeagai e mafai ona fa'aleagaina ai a latou gaga'io'ga—po'o le ta'ulia fo'i i le fa'ate'ina—ma tu'u ai latou e leai se malosi e fa'aleleia ai a latou tulaga po'o tau ai mo a latou aia.

Tagata o Tesema 2025

O le Mafatia Filemu a Nu'u o lo'o Nonfomua i le Ata o Fa'ato'aga Fa'afale ma le Fa'aleagaina oona

O aiga o lo'o nonofo latalata i fa'ato'aga fale ga'o e feagai ma fa'afitauli faifaipea ma lamatiaga o le si'omaga e a'afia ai le tele o vaega o latou olaga i asasi. O le ea i tafatafa o nei fa'ato'aga e tele naua le ammonia ma le hydrogen sulfide mai le tele o otaota a manu. O le tele o otaota e le gata e le manaia e tilotilo i ai, ae latou te tauaveina foi se tulaga lamatia faifaipea o le tele o le suavai, e mafai ona lafoai le suavai filogia i vaitafe lata ane, vaitafe, ma vai i lalo. O lenei filogia e mafai ona o'o atu i vaieli ma suavai inu, ma fa'atupula'ia ai le lamatiaga o le fa'aalia i siama leaga mo nu'u atoa.

O tamaiti i nei eria e sili ona lamatia i fa'afitauli tau soifua maloloina, e masani ona atia'e le asthma, tale fa'ama'i, ma isi fa'afitauli fua fua ona o le ea fa'aleagaina. O tagata matutua e masani ona maua i ulu tiga, fa'afaufau, ma mata mumu mai le fa'aalia i nei mea fa'aleagaina i aso uma. E sili atu i le soifua maloloina fa'aletino, o le a'afiaga o le mafaufau o le ola i lalo o nei tulaga—e na'o le la'asaga i fafo e uiga i le manavaina o le ea o'ona—e fa'atupu ai se lagona o le fa'amoemoega ma le fa'afitauli. Mo nei aiga, o fa'ato'aga fale ga'o'i o lo'o fa'atupuina se miti fa'aletonu, o se puna o le fa'aleagaina ma mafatiaga e foliga mai e le mafai ona sola.

O le Popolega

Aisea oloa a manu e afaina ai

O le Moni e uiga i le Aano o Manu

E te ono'i atu mea'ai. E le o ni manu tagata, ma e mafai ona afaina ai lou soifua maloloina e nai mea'ai, ma sili atu ona lamatia mai le tele o le taumafaina.

Soifua maloloina o le fatu

O le 'ai o aano o manu e mafai ona fa'atupula'ia le maualuga o le cholesterol ma le toto, lea e fa'atupula'ia ai le lamatiaga o le fatu ma le stroke. O lenei mea e feso'otai i ga'o tumu, polotini a manu, ma le u'amea e maua i aano o manu. O su'esu'ega e fa'aalia ai o aano uma e lua, mūmū ma pa'ē, e fa'atupula'ia le cholesterol, a'o le 'ai e leai se aano e leai. O aano o manufactured e fa'atupula'ia ai le lamatiaga o le fatu ma le stroke e sili atu. O le tipiina o ga'o tumu, e tele i aano o manu, susu, ma fuamoa, e mafai ona fa'aitiitia le cholesterol ma e ono fesoasoani e toe fa'afo'i le fatu. O tagata o lo'o mulimulita'i i taumafa vegan po'o mea'ai fa'avae i la'au atoa e masani ona maualalo le cholesterol ma le toto, ma o latou lamatiaga o le fatu e 25 i le 57 pasene maualalo.

Ituaiga 2 Ma'i Suka

O le 'aina o aano o manu e ono fa'atupula'ia ai le lamatiaga o le maua o le ma'i suka ituaiga 2 e oo atu i le 74%. O su'esu'ega ua maua ai feso'otai'ga i le va o aano mumu, aano ua fa'agaoioia, ma moa ma le ma'i, tele lava ona uiga i mea e pei o ga'o tumu, polotini manu, u'amea, sodium, nitrite, ma nitrosamines. E ui lava o mea'ai e pei o mea'ai susu ga'o tele, fuamoa, ma mea'ai leaga e mafai foi ona faia se sao, o aano o manu e sili ona fesoasoani i le ma'i suka ituaiga 2.

Kanesa

O le aano o manu e iai mea e feso'otai i le kanesa, o nisi e tupu fa'alenatura ma isi e fa'atupu i le taimi o le kukaina po'o le fa'agasologa. I le 2015, na fa'avasegaina ai e le WHO le aano o manufasi e pei o se mea e fa'atupu ai le kanesa ma le aano mumu e ono mafai ona fa'atupu kanesa. O le 'aina o le 50g o aano o manufasi i aso uma e fa'atuputeleina ai le lamatiaga o le kanesa o le manava i le 18%, ma le 100g o aano mumu e fa'atuputeleina ai i le 17%. O su'esu'ega foi e feso'otai le aano o manu i kanesa o le manava, mama, fatuga'o, fula o le urinary, pancreas, thyroid, susu, ma prostate.

Gutu

O le gout ose ma'i so'aga e tupu a'e ona o le fa'atupuina o tioata o le uric acid, e oo atu ai i le tiga ogaoga. E fa'atupu le uric acid pe a malepe purines—e tele i aano o manufasi ma okenai ( ate, fatuga'o) ma nisi i'a ( anchovies, sardines, trout, tuna, mussels, scallops). O le 'ava malosi ma meainu suamalie foi e fa'atupula'ia le maualuga o le uric acid. O le taumafaina o aano i aso uma, aemaise lava o aano o manufasi ma okenai, e matua fa'atupula'ia ai le lamatiaga o le gout.

Ga'o Tele

O le puta tele e fa'atuputeleina ai le lamatiaga o fa'ama'i fatu, ma'i suka, toto maualuga, gasegase, gallstones, ma nisi kanesa a'o fa'avaivai ai le puipuiga o le tino. O su'esu'ega e fa'aalia ai e sili atu ona puta tele ai latou e tele le 'ai o aano o manu. Fa'amaumauga mai atunu'u e 170 na feso'otai sa'o le taumafaina o aano o manu i le maua o le mamafa - e tutusa ma le suka - ona o lona anotusi o ga'o tumu ma le tele o porotini o lo'o teuina e pei o ga'o.

Ponaivi ma le soifua maloloina o fatuga'o

O le tele o le 'ai o aano o manu e mafai ona fa'atupuina le mamafa i ou fatuga'o ma e mafai ona fa'avaivai ai ou ponaivi. E tupu lenei mea ona o nisi amino acids i le porotini a manu e faia ai le acid a'o malepe i lalo. Afai e te le maua le lava o le calcium, e ave ai e lou tino mai ou ponaivi e fa'afetaui ai lenei acid. O tagata e iai fa'afitauli fatuga'o e sili ona lamatia, ona o le tele o aano o manu e mafai ona fa'aleagaina ai le ponaivi ma le musele. O le filifilia o mea'ai e le'i fa'agaoioia e mafai ona fesoasoani e puipuia lou soifua maloloina.

Ma'i 'ona'ai

Oona o meaʻai, e masani lava mai meaʻai ua pisia, moa, fuamoa, iʻa, poʻo susu, e mafai ona mafua ai le puaʻi, manava manava, tiga o le manava, fiva, ma le niniva. E tupu pe a pisia meaʻai i siama, viral, poʻo toxins—e masani lava ona o le le saʻo o le kuka, teuina, poʻo le taulimaina. O le tele o meaʻai laʻau e leai ni pathogens; pe a latou mafua ai le oona o meaʻai, e masani lava ona o le pisia i otaota a manu poʻo le leaga o le tumama.

Teteʻe i vailaʻau faʻamaʻi

O le tele o fa'ato'aga manu tetele e fa'aaogaina vaila'au e taofi ai manu ia maloloina ma fesoasoani ia latou vave tuputupu ae. Ae peita'i, o le fa'aaogaina soo o vaila'au e mafai ona o'o atu ai i le atina'eina o siama e tetee atu i vaila'au, o nisi taimi e ta'ua o ni si'ulagi. O nei siama e mafai ona mafua ai fa'ama'i pipisi e matua faigata tele pe o nisi taimi e le mafai ona togafitia, ma i nisi tulaga, e mafai ona fasi. O le fa'aaogaina tele o vaila'au i fa'ato'aga ma i'a o lo'o fa'amaumauina lelei, ma o le fa'aitiitia o le taumafaina o oloa a manu—e lelei le fa'aaogaina o se taumafa vegan—e mafai ona fesoasoani e taofi lenei fa'amata'u.

Faʻamatalaga
  1. National Institutes of Health (NIH)- O le aano o manufasi ma le tulaga lamatia o le ma'i fatu
    https://magazine.medlineplus.gov/article/red-meat-and-the-risk-of-heart-disease#:~:text=New%20research%20supported%20by%20NIH,diet%20rich%20in%20red%20meat.
  2. Al-Shaar L, Satija A, Wang DD ma isi. 2020. O le taumafaina o le aano o manufasi ma le tulaga lamatia o le ma'i fatu i alii Amerika: su'esu'ega fa'amoemoe. BMJ. 371:m4141.
  3. Bradbury KE, Crowe FL, Appleby PN ma isi. 2014. Maualuga o le cholesterol, apolipoprotein A-I ma le apolipoprotein B i le aofaʻi o tagata 1694 'eiti-meat, 'eiti-iʻa, vegetarians ma vegans. European Journal of Clinical Nutrition. 68 (2) 178-183.
  4. Chiu THT, Chang HR, Wang LY, et al. 2020. Taumafa fuala'au 'ai ma le tulai mai o le stroke atoa, ischemic, ma hemorrhagic i totonu o vaega 2 i Taiwan. Neurology. 94(11):e1112-e1121.
  5. Freeman AM, Morris PB, Aspry K, ma isi. 2018. O se Ta'iala a le Clinician mo le Nutrition Cardiovascular Controversies: Vaega II. Journal of the American College of Cardiology. 72(5): 553-568.
  6. Feskens EJ, Sluik D ma van Woudenbergh GJ. 2013. O le taumafa o aano o manu, ma'i suka, ma ona fa'alavelave. Lipoti Fa'aleagaga o le Ma'i suka. 13 (2) 298-306.
  7. Salas-Salvadó J, Becerra-Tomás N, Papandreou C, Bulló M. 2019. Fa'ata'ita'iga o Mea'ai e Fa'amamafa ai le Taumafaina o Mea'ai Fa'avae i le Pulega o le Ma'i suka Ituaiga 2: O se Iloiloga Fa'asalalau. Fa'ala'ela'e i le Nutrition. 10 (Suppl_4) S320\S331.
  8. Abid Z, Cross AJ ma Sinha R. 2014. Mea'ai, susu, ma le kanesa. American Journal of Clinical Nutrition. 100 Suppl 1:386S-93S.
  9. Bouvard V, Loomis D, Guyton KZ ma isi., International Agency for Research on Cancer Monograph Working Group. 2015. O le a'afiaga o le 'a'ai o aano o manufasi ma mea'ai gaosia. The Lancet Oncology. 16(16) 1599-600.
  10. Cheng T, Lam AK, Gopalan V. 2021. Mea'ai e maua mai i le polycyclic aromatic hydrocarbons ma ona sao i le kanesa colorectal. Toe Iloiliga Fa'amaonia i le Oncology/Hematology. 168:103522.
  11. John EM, Stern MC, Sinha R ma Koo J. 2011. O le taumafaina o aano o manu, faiga o le kuka, mea e fa'aleagaina ai aano o manu, ma le lamatiaga o le kanesa prostate. Nutrition ma Kanesa. 63 (4) 525-537.
  12. Xue XJ, Gao Q, Qiao JH ma isi. 2014. O le 'ai o aano mūmū ma le manufacured ma le lamatiaga o le kanesa o le mama: o se meta-au'ili'iliga o su'esu'ega 33 lomia. International Journal of Clinical Experimental Medicine. 7 (6) 1542-1553.
  13. Jakše B, Jakše B, Pajek M, Pajek J. 2019. Uric Acid ma le Nutrition Fa'avae i La'au. Mea'ai. 11(8):1736.
  14. Li R, Yu K, Li C. 2018. Meaʻai ma lamatiaga o le gout ma le hyperuricemia: o se meta-analysis ma iloiloga faʻatulagaina. Asia Pacific Journal of Clinical Nutrition. 27(6):1344-1356.
  15. Huang RY, Huang CC, Hu FB, Chavarro JE. 2016. Taumafa Fa'avegan ma Fa'aitiitiga o le Mamafa: o se Iloiloga Fa'atasi o Su'esu'ega Fa'ata'ina. Tusi a le Falema'i Lautele Fa'afomai. 31(1):109-16.
  16. Le LT, Sabaté J. 2014. E sili atu nai lo le leai o aano o manufasi, o a'afiaga o le soifua maloloina o taumafa vegan: su'esu'ega mai le Adventist cohorts. Mea'ai. 6(6):2131-2147.
  17. Schlesinger S, Neuenschwander M, Schwedhelm C ma isi. 2019. Vaega o mea'ai ma le tulaga lamatia o le mamafa tele, ga'o, ma le mamafa tele: O se Toe Iloiloga Fa'atulagaina ma le Meta-Analysis o Su'esu'ega Fa'amoemoe. Fa'alauteleina i le Nutrition. 10(2):205-218.
  18. Dargent-Molina P, Sabia S, Touvier M ma isi. 2008. Polotini, mea'ai oona, ma le calcium ma le lamatiaga o gau ponaivi i le su'esu'ega a le E3N French fafine. Tusi o le Su'esu'ega o Ponaivi ma Minerale. 23 (12) 1915-1922.
  19. Brown HL, Reuter M, Salt LJ ma isi. 2014. Sua o moa e faʻaleleia ai le faʻapipiʻiina i luga o luga ma le faʻatulagaina o le biofilm o Campylobacter jejuni. Applied Environmental Microbiology. 80 (22) 7053–7060.
  20. Chlebicz A, Śliżewska K. 2018. Campylobacteriosis, Salmonellosis, Yersiniosis, ma Listeriosis o ni Fa'ama'i Fa'ama'i e ala i Mea'ai: O se Toe Iloiloga. Tusi Fa'avaomalo o Su'esu'ega Si'omaga ma le Soifua Maloloina Lautele. 15 (5) 863.
  21. Su'esu'ega a le Antibiotic Research UK. 2019. E uiga i le Tete'e o Vaila'au. Avanoa i:
    www.antibioticresearch.org.uk/about-antibiotic-resistance/
  22. Haskell KJ, Schriever SR, Fonoimoana KD et al. 2018. O le teteʻe i vailaʻau faʻamaʻi e maualalo i Staphylococcus aureus na vavae ese mai aano o manufasi e leai se vailaʻau faʻamaʻi faʻatusatusa i aano o manufasi masani. PLoS One. 13 (12) e0206712.

O le susu o le povi e le o mo tagata. Inu le susu o se isi ituaiga e le masani, e le manaʻomia, ma e mafai ona matua afaina ai lou soifua maloloina.

Inu susu ma le lactose intolerance

E tusa ma le 70% o tagata matutua i le lalolagi atoa e le mafai ona fa'amama le lactose, o le suka i le susu, ona e masani ona mou atu le malosi e fa'agasolo ai pe a uma le tamaitiiti. E masani lava—ua mamanuina tagata e 'ai na'o susu o tina pei o pepe. O suiga o kenera i nisi o tagata Europa, Asia, ma Aferika e mafai ai e se to'aitiiti ona fa'apalepale susu i le matutua, ae mo le tele o tagata, aemaise i Asia, Aferika, ma Amerika i Saute, o susu e mafua ai fa'afitauli o le fa'amamaina ma isi fa'afitauli o le soifua maloloina. E tusa lava pe pepe e tatau lava ona 'ai susu o povi, aua o lona tuufaatasiga e mafai ona afaina ai o latou fatuga'o ma le soifua maloloina atoa.

Hormone i le susu o povi

O povi e susu e tusa lava pe i le maitaga, ma avea ai a latou susu e tumu i hormones masani—e tusa ma le 35 i totonu o ipu uma. O nei hormones tuputupu ae ma feusuaiga, ua fuafuaina mo tama'i povi, e feso'otai i le kanesa i tagata. Inu susu o povi e le gata e fa'aofi ai nei hormones i lou tino ae fa'aoso ai foi lou lava gaosiga o le IGF-1, o se hormone e feso'otai malosi i le kanesa.

Pus i le Susu

O povi e maua i le mastitis, o se fa'ama'i tiga o le susu, e fa'amatu'u mai sela pa'epa'e, aano oti, ma siama i totonu o latou susu—ua ta'ua o sela somatic. O le sili atu ona ogaoga o le fa'ama'i, o le maualuga atu lea o lo latou iai. O le mea moni, o lenei anotusi 'sela somatic' o le nanamu lea e fa'afefiloi i totonu o le susu e te inu.

Susu ma Pimples

O suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai o le susu ma le susu e matua faʻateleina ai le lamatiaga o le acne—o le tasi na maua ai le 41% faʻatupulaia ma naʻo le tasi ipu i le aso. O tagata fau tino o loʻo faʻaaogaina le porotini whey e masani ona mafatia i le acne, lea e faʻaleleia pe a latou taofi. O le susu e faʻateleina ai le maualuga o le hormone e faʻaosofia ai le paʻu, e oʻo atu ai i le acne.

Allergy susu

E le pei o le ma'i le lactose, o le allergy susu o povi o se tali atu i le puipuiga i polotini susu, e tele lava le a'afia o pepe ma tamaiti laiti. O fa'ailoga e mafai ona aofia ai le isu isu, tale, mageso, pua'i, tiga o le manava, eczema, ma le asthma. Tamaiti e iai lenei allergy e sili atu ona atia'e le asthma, ma o nisi taimi e fa'aauau pea le asthma e tusa lava pe ua sili atu le allergy. O le nofo ese mai le dairy e mafai ona fesoasoani i nei tamaiti e lagona le soifua maloloina.

Susu ma le Soifua Maloloina o Ponaivi

O le susu e le taua tele mo ponaivi malolosi. O se taumafa vegan fuafuaina lelei e maua uma ai meaʻai autu mo le soifua maloloina o ponaivi—polotini, calcium, potassium, magnesium, vitamini A, C, K, ma le folate. E tatau i tagata uma ona inu vitamini D supplements sei vagana ua lava le la i le tausaga atoa. O suʻesuʻega ua faʻaalia ai o polotini mai laʻau e lagolagoina ponaivi sili atu nai lo polotini mai manu, lea e faʻateleina ai le acidity o le tino. O le gaioiga faʻamalositino e taua tele foi, aua e manaʻomia e ponaivi le faʻaosofia e tupu aʻe malolosi.

Kanesa

O le susu ma mea'ai susu e ono fa'atupula'ia ai le lamatiaga o nisi o kanesa, aemaise lava le kanesa prostate, ovarian, ma le susu. O se su'esu'ega a Harvard i le silia ma le 200,000 tagata na maua ai o le 'afitusi ta'itasi o le susu atoa na fa'atupula'ia ai le lamatiaga o le oti mai le kanesa i le 11%, fa'atasi ai ma feso'otai sili ona malolosi i kanesa ovarian ma prostate. O su'esu'ega e fa'aalia ai o le susu e fa'atupula'ia ai le IGF-1 (o se vaega o le tuputupu ae) i totonu o le tino, lea e mafai ona fa'aosofia ai sela prostate ma fa'atupuina le tuputupu ae o le kanesa. O le IGF-1 a le susu ma hormones fa'alenatura pei o le estrogen e ono fa'aoso ai foi pe fa'amalosi ai kanesa e ma'ale'ale i hormones e pei o le susu, ovarian, ma le uterine kanesa.

Ma'i Crohn ma Susu

O le ma'i o Crohn o se mumū fa'ama'i, e le mafai ona togafitia o le digestive system e mana'omia ai se taumafa fa'asa ma e mafai ona o'o atu ai i fa'afitauli. E feso'otai i le dairy e ala i le siama MAP, lea e mafua ai le ma'i i povi ma ola i le pasteurisation, fa'aleagaina susu o povi ma 'oti. E mafai e tagata ona a'afia i le taumafaina o dairy po'o le manavaina o le vai fa'aleagaina. E le o mafua ai le Crohn i tagata uma le MAP, ae e mafai ona fa'aosoina le ma'i i tagata e iai le fa'afitauli fa'afuafua.

Ituaiga 1 Ma'i suka

O le ma'i suka ituaiga 1 e masani lava ona tupu a'e i le tamaitiiti pe a gaosia e le tino sina insulin pe leai, o se hormone e mana'omia mo sela e mitiia ai le suka ma gaosia ai le malosi. E leai se insulin, e si'itia le suka i le toto, e o'o atu ai i ni fa'afitauli ogaoga o le soifua maloloina pei o fa'ama'i fatu ma fa'aleagaina neura. I tamaiti e a'afia i le kenera, o le inu o le susu o povi e ono fa'aosoina ai se fa'afitauli autoimmune. O le puipuiga o le tino e osofa'ia ai polotini susu—ma masalo siama pei o le MAP o lo'o maua i le susu ua pasteurised—ma fa'aleagaina ai sela e gaosia ai le insulin i le pancreas. O lenei fa'afitauli e mafai ona fa'atuputeleina ai le lamatiaga o le atia'e o le ma'i suka ituaiga 1, ae le afaina ai tagata uma.

Ma'i Fatu

O le ma'i fatu, po'o le fa'ama'i fatu (CVD), e mafua mai i le fa'atupuina o ga'o i totonu o alatoto, fa'aitiitia ma fa'amalo (atherosclerosis), lea e fa'aitiitia ai le tafe toto i le fatu, fai'ai, po'o le tino. O le maualuga o le cholesterol toto o le mea sili lea e mafua ai, fa'atupuina ai nei fa'ama'i ga'o. O alatoto vaapiapi e si'itia ai foi le toto maualuga, e masani ona avea ma fa'ailo muamua. O mea'ai e pei o le pata, kulimi, susu atoa, suka ga'o-maualuga, mea'ai susu, ma aano o manu uma e maualuga i le ga'o saturated, lea e si'itia ai le cholesterol toto. O le 'aina i aso uma e fa'amalosia ai lou tino e gaosia le cholesterol tele.

Faʻamatalaga
  1. Bayless TM, Brown E, Paige DM. 2017. Lactase Non-persistence ma Lactose Intolerance. Current Gastroenterology Reports. 19(5): 23.
  2. Allen NE, Appleby PN, Davey GK et al. 2000. Hormones ma meaai: maualalo le tuputupu ae o le tino-I ae masani le maua o androgens i tane vegan. British Journal of Cancer. 83 (1) 95-97.
  3. Allen NE, Appleby PN, Davey GK ma isi. 2002. O feso'otai o mea'ai ma le serum insulin-pei o le tuputupu ae o le vaega I ma ona polotini autu e fusifusi i le 292 fafine 'ai aano o manu, vegetarians, ma vegans. Kanesa Epidemiology Biomarkers ma Puipuiga. 11 (11) 1441-1448.
  4. Aghasi M, Golzarand M, Shab-Bidar S ma isi. 2019. Dairy intake ma acne atina'e: O se meta-analysis o su'esu'ega va'aia. Clinical Nutrition. 38 (3) 1067-1075.
  5. Penso L, Touvier M, Deschasaux M ma isi. 2020. Feso'otai i le va o le pa'u o tagata matutua ma amioga tau taumafa: Su'esu'ega mai le NutriNet-Santé Su'esu'ega Fa'amoemoega. JAMA Dermatology. 156 (8): 854-862.
  6. BDA. 2021. Allergy susu: Pepa Fa'amatalaga Mea'ai. Avanoa mai:
    https://www.bda.uk.com/resource/milk-allergy.html
    [Mao'ofua 20 Tesema 2021]
  7. Wallace TC, Bailey RL, Lappe J ma isi. 2021. Taumafa susu ma le soifua maloloina o ponaivi i le olaga atoa: O se iloiloiga faʻapitoa ma tala faʻapitoa. Faʻamatalaga Tau Taua i Meaʻai ma Saienisi Faʻafomaʻi. 61 (21) 3661-3707.
  8. Barrubés L, Babio N, Becerra-Tomás N ma isi. 2019. Feso'otai i le va o le taumafa o oloa susu ma le lamatiaga o le kanesa colorectal i tagata matutua: O se iloiloiga faʻatulagaina ma Meta-Analisisia o Suʻesuʻega Epidemiologic. Faʻasologa i Nutrition. 10(suppl_2):S190-S211. Erratum i: Adv Nutr. 2020 Iulai 1;11(4):1055-1057.
  9. Ding M, Li J, Qi L ma isi. 2019. Fesoʻotaʻiga o le taumafa susu ma le lamatiaga o le oti i fafine ma tane: tolu suʻesuʻega faʻamoemoega. British Medical Journal. 367: l6204.
  10. Harrison S, Lennon R, Holly J ma isi. 2017. Pe fa'ateleina e le inu o susu le amataga o le kanesa prostate po'o le alualu i luma e ala i a'afiaga i mea e tutupu ai le tuputupu a'e (IGFs)? O se iloiloiga fa'apitoa ma meta-au'ili'iliga. Kanesa Mafua'aga ma Pulea. 28(6):497-528.
  11. Chen Z, Zuurmond MG, van der Schaft N ma isi. 2018. Mea'ai fa'avae la'au e fa'atusatusa i mea'ai fa'avae manu ma le tetee atu i le inisalini, prediabetes ma le ma'i suka ituaiga 2: le Su'esu'ega a Rotterdam. European Journal of Epidemiology. 33(9):883-893.
  12. Bradbury KE, Crowe FL, Appleby PN ma isi. 2014. Maualuga o le cholesterol, apolipoprotein A-I ma le apolipoprotein B i le aofaʻi o tagata 1694 'eiti-meat, 'eiti-iʻa, vegetarians ma vegans. European Journal of Clinical Nutrition. 68 (2) 178-183.
  13. Bergeron N, Chiu S, Williams PT ma isi. 2019. Aafiaga o aano mumu, aano paʻepae, ma puna porotini e le o aano i fua o le lipoprotein atherogenic i le tulaga o le maualalo pe a faatusatusa i le maualuga o le taumafa o gaʻo saturated: o se suʻesuʻega faʻataʻutaʻia faʻataʻutaʻia [faʻasalalau faʻasaʻo aliali mai i Am J Clin Nutr. 2019 Sep 1; 110 (3): 783]. American Journal of Clinical Nutrition. 110 (1) 24-33.
  14. Borin JF, Knight J, Holmes RP et al. 2021. Suavai Susu Faʻavae i Laʻau ma Tulaga lamatia mo Maʻuʻupu ma Maʻi Faʻamaʻi. Tusi o Renal Nutrition. S1051-2276 (21) 00093-5.

O fuamoa e le soifua maloloina e pei ona masani ona fai mai. O suesuega e faailoa mai ai i latou le fesoʻotai atu i maʻi fatu, stroke, ituaiga 2 maʻi suka, ma nisi kanesa. O le aloese mai fuamoa o se laasaga faigofie mo le soifua maloloina lelei.

Ma'i Fatu ma Fuamoa

O le ma'i fatu, e masani ona ta'ua o le ma'i fatu cardiovascular, e mafua mai i ga'o ga'o (plaques) e poloka ma fa'aitiitia alātoto, e o'o atu ai i le fa'aitiitia o le toto ma lamatiaga e pei o le fatu fatu po'o le stroke. O le maualuga o le cholesterol toto o se vaega taua, ma e faia e le tino le cholesterol uma e mana'omia. O fuamoa e maualuga i le cholesterol (pe tusa ma le 187 mg i fuamoa ta'itasi), e mafai ona si'itia ai le cholesterol toto, aemaise lava pe a 'ai fa'atasi ma ga'o tumu e pei o le bacon po'o le kulimi. O fuamoa foi e mau'oa i le choline, e mafai ona gaosia TMAO - o se vaila'au e feso'otai i le fa'atupulaia o plaque ma fa'ateleina le lamatiaga o le ma'i fatu. O su'esu'ega e fa'aalia ai o le taumafaina masani o fuamoa e mafai ona fa'ateleina ai le lamatiaga o le ma'i fatu e oo atu i le 75%.

Fua ma Kanesa

O suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai o le tele o le taumafa fuamoa e mafai ona fesoasoani i le atinaʻeina o kanesa e fesoʻotaʻi ma hormone e pei o le kanesa o le susu, prostate, ma ovarian. O le maualuga o le cholesterol ma le choline anotusi i fuamoa e mafai ona faʻalauiloa ai le gaioiga o le hormone ma maua ai poloka faufale e ono faʻavaveina le tuputupu aʻe o sela o le kanesa.

Ituaiga 2 Ma'i Suka

O su'esu'ega o lo'o fautua mai ai o le 'ai o se fuamoa i aso ta'itasi e toetoe lava fa'aluaina lou lamatiaga i le atia'e o le ma'i suka ituaiga 2. O le cholesterol i fuamoa e mafai ona a'afia ai le auala e pulea ai lou tino i le suka toto e ala i le fa'aitiitia o le gaosiga o le insulin ma le lagona. I le isi itu, o ta'aloga e fa'avae i la'au e masani ona fa'aitiitia ai le lamatiaga o le ma'i suka ona e maualalo i le ga'o saturated, maualuga i le fiber, ma tumu i mea'ai e fesoasoani e pulea le suka toto ma lagolagoina le soifua maloloina atoa.

Siama

O le Salmonella ose mafua'aga masani o le 'poisoning' o mea'ai, ma nisi o ituaiga e tete'e i vaila'au fa'ama'i. E masani lava ona mafua ai le manava manava, tiga o le manava, faufau, pua'i, ma fiva. O le tele o tagata e malolo i totonu o ni nai aso, ae e mafai ona mata'utia mo i latou e sili ona vaivai. O siama e masani ona sau mai fa'ato'aga moa ma maua i fuamoa mata po'o fuamoa ua le'i vela lelei ma oloa fuamoa. O le vela atoatoa o mea'ai e tape ai Salmonella, ae taua foi le 'alofia o le fa'afefiloi pe a saunia mea'ai.

Faʻamatalaga
  1. Appleby PN, Key TJ. 2016. Soifua Maloloina o Vegetarians ma Vegans. Faʻatinoga a le Nutrition Society. 75 (3) 287-293.
  2. Bradbury KE, Crowe FL, Appleby PN ma isi. 2014. Maualuga o le cholesterol, apolipoprotein A-I ma le apolipoprotein B i le aofaʻi o tagata 1694 'eiti-meat, 'eiti-iʻa, vegetarians ma vegans. European Journal of Clinical Nutrition. 68 (2) 178-183.
  3. Ruggiero E, Di Castelnuovo A, Costanzo S ma isi. Moli-sani Study Investigators. 2021. 'O le 'inumaga fuamoa ma le lamatiaga o le oti mai so'o se mafua'aga ma le mafua'aga patino i totonu o le faitau aofa'i matutua Italia. European Journal of Nutrition. 60 (7) 3691-3702.
  4. Zhuang P, Wu F, Mao L ma isi. 2021. Fuamoa ma le cholesterol taumafa ma le oti mai le cardiovascular ma mafuaʻaga eseese i le Iunaite Setete: O se suʻesuʻega faʻavae tagata. PLoS Fomaʻi. 18 (2) e1003508.
  5. Pirozzo S, Purdie D, Kuiper-Linley M ma isi. 2002. Kanesa ovarian, cholesterol, ma fuamoa: o se auiliiliga mataupu-pulea. Kanesa Epidemiology, Biomarkers ma Puipuiga. 11 (10 Pt 1) 1112-1114.
  6. Chen Z, Zuurmond MG, van der Schaft N ma isi. 2018. Mea'ai fa'avae la'au e fa'atusatusa i mea'ai fa'avae manu ma le tetee atu i le inisalini, prediabetes ma le ma'i suka ituaiga 2: le Su'esu'ega a Rotterdam. European Journal of Epidemiology. 33(9):883-893.
  7. Mazidi M, Katsiki N, Mikhailidis DP ma isi. 2019. O le 'ai o fuamoa ma le lamatiaga o le oti atoa ma le mafua'aga-fa'apitoa: O se su'esu'ega vaega ta'ofimau ma le fa'aputuina o su'esu'ega i luma i luga o le Lipid ma le Toto Toto Meta-analysis Collaboration (LBPMC) Group. Journal of the American College of Nutrition. 38 (6) 552-563.
  8. Cardoso MJ, Nicolau AI, Borda D ma isi. 2021. Salmonella i fuamoa: Mai le fa'atauina i le fa'aaogaina - O se iloiloina o lo'o tu'uina mai ai se au'ili'iliga fa'avae fa'amaonia o mea lamatia. Comprehensive Reviews in Food Science and Food Safety. 20 (3) 2716-2741.

O i'a e masani ona va'aia e soifua maloloina, ae o le fa'aleagaina o le si'omaga e tele i'a e le saogalemu e 'ai. O su'esu'ega o le suau'u i'a e le fa'atuatuaina le puipuia o fa'ama'i fatu ma e ono iai ni mea leaga. O le filifilia o filifiliga e fa'atatau i la'au e sili atu mo lou soifua maloloina ma le lalolagi.

Oona i I'a

O vasa, vaitafe, ma vaituloto i le lalolagi atoa ua eleelea i vailaʻau ma uʻamea mamafa pei o le mercury, lea e faʻaputuputu i gaʻo o iʻa, aemaise iʻa gaʻo. O nei mea oona, e aofia ai vailaʻau faʻalavelave i hormones, e mafai ona afaina ai lou toe gaosia, neura, ma puipuiga o tino, faʻateleina le lamatiaga o le kanesa, ma aʻafia ai le atinaʻeina o tamaiti. O le faʻafefeina o iʻa e fasi ai nisi siama ae faia ai mea faʻaleagaina (PAHs) e ono mafua ai le kanesa, aemaise i iʻa gaʻo pei o le salmon ma tuna. Fautuaina tagata tomai faapitoa i tamaiti, fafine maʻitaga poʻo susu, ma i latou o loʻo fuafua le maitaga e aloese mai nisi iʻa (malie, iʻa saito, marlin) ma faʻatapulaʻa iʻa gaʻo i le lua tautua i le vaiaso ona o le eleelea. O iʻa faʻafefeteina e tele tele lava le maualuga o le toxin nai lo iʻa vao. E leai se iʻa saogalemu e 'ai, o lea o le filifiliga sili lea o le aloese mai iʻa atoʻaluga.

Miti i le Suauu o I'a

O i'a, aemaise lava ituaiga ga'o e pei o salmon, sardines, ma mackerel, e fa'afetai i latou omega-3 ga'o (EPA ma le DHA). A'o omega-3 e taua tele ma e tatau ona sau mai la tatou mea'ai, o i'a e le na'o le pau lea po'o le puna sili. O i'a maua a latou omega-3s e ala i le 'aiina o microalgae, ma algal omega-3 supplements e ofoina atu se isi mea e sili atu le mama ma le gafatao i le suau'u i'a. E ui lava i le talitonuga lauiloa, o suau'u i'a supplements e na'o sina mea itiiti lava e fa'aitiitia ai le tulaga lamatia o mea e tupu ai le fatu ma e le puipuia ai le ma'i fatu. E mata'utia, o tui maualuga e ono fa'ateleina ai le tulaga lamatia o le fatu le lelei (atrial fibrillation), a'o le omega-3 e fa'avae i la'au e fa'aitiitia le tulaga lamatia.

Fa'ato'aga I'a ma le Tetee atu i Antibiotic

O le faifaatoaga i'a e aofia ai le fa'atupuina o le tele o i'a i tulaga tumutumu, fa'alavelaveina e fa'afiafia ai fa'ama'i. Ina ia pulea faʻamaʻi, faʻaaogaina e faʻamaʻi iʻa le tele o vailaʻau faʻamaʻi. O nei vailaʻau e mafai ona ulu atu i vai lata ane ma fesoasoani e fausia ai siama tetee i vailaʻau, o nisi taimi e taʻualia o ni superbugs. Superbugs faia atili faigata togafitia masani faʻamaʻi ma o se ogaoga soifua maloloina lamatiaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, tetracycline o loʻo faʻaaogaina i le faʻasusuina o iʻa ma vailaʻau a tagata, ae a oʻo ina sosolo le tetee, atonu e le aoga tele, lea e mafai ona i ai aʻafiaga ogaoga o le soifua maloloina i le lalolagi atoa.

Gout ma Mea'ai

O le gout ose se tulaga tiga o sooga e mafua ona o le fa'atupuina o tioata o le uric acid, e o'o atu ai i le mumū ma le tiga malosi i taimi o osofa'iga. E fa'atupu le uric acid pe a malepe le tino o purines, e maua i le tele o aano o manufasi, okeni (pei o le ate ma fatuga'o), ma nisi i'a o le sami e pei o anchovies, sardines, trout, tuna, mussels, ma scallops. O su'esu'ega ua fa'aalia ai o le taumafaina o i'a o le sami, aano o manufasi, 'ava malosi, ma fructose e fa'atuputeleina ai le lamatiaga o le gout, a'o le 'ai o soy, fatu (pi, pi, lentils), ma le inu o kofe e mafai ona fa'aitiitia.

Ma'i Mai 'I'ai 'I'a ma 'I'a Fa'atasi

O nisi taimi e feavea'i ai i'a siama, siama, po'o parasite e mafai ona o'o atu ai i le 'aina o mea'ai. E tusa lava pe fa'a'ono'ono lelei, e le mafai ona puipuia le ma'i atoatoa, aua e mafai e i'a mata ona fa'aleagaina luga o le umukuka. E tatau i fafine ma'iti, pepe, ma tamaiti e 'alofia ai i'a mata e pei o mussels, clams, ma oysters ona o le tulaga lamatia o le 'aina o mea'ai e maualuga. O i'a, pe mata pe vela, e mafai fo'i ona iai toxins e mafai ona fa'atupuina le nausea, pua'i, manava, ulu tiga, po'o fa'afitauli manava.

Faʻamatalaga
  1. Sahin S, Ulusoy HI, Alemdar S ma isi. 2020. O le iai o Hydrocarbons Aromatic Polycyclic (PAHs) i totonu o povi, moa ma i'a ua taoina e ala i le iloiloina o le fa'aalia o mea'ai ma iloiloga o lamatiaga. Saienisi Mea'ai o Punaoa a Manu. 40 (5) 675-688.
  2. Rose M, Fernandes A, Mortimer D, Baskaran C. 2015. O le fa'aleagaina o i'a i totonu o vai fou a le UK: su'esu'ega lamatiaga mo le 'ai e tagata. Chemosphere. 122:183-189.
  3. Rodríguez-Hernández Á, Camacho M, Henríquez-Hernández LA ma isi. 2017. Suʻesuʻega faʻatusatusaga o le taumafa o mea faʻaleagaina tumau ma semi-tumau faʻaleagaina i le taumafaina o iʻa ma meaʻai mai faʻataʻitaʻiga e lua o gaosiga (savage-ma faʻatoʻaga). Saienisi o le Siʻomaga Atoa. 575: 919-931.
  4. Zhuang P, Wu F, Mao L ma isi. 2021. Fuamoa ma le cholesterol taumafa ma le oti mai le cardiovascular ma mafuaʻaga eseese i le Iunaite Setete: O se suʻesuʻega faʻavae tagata. PLoS Fomaʻi. 18 (2) e1003508.
  5. Le LT, Sabaté J. 2014. I tua atu o mea'ai e leai se aano o manufasi, o a'afiaga o mea'ai vegan i le soifua maloloina: su'esu'ega mai vaega a Adventist. Nutrients. 6 (6) 2131-2147.
  6. Gencer B, Djousse L, Al-Ramady OT et al. 2021. O le Aafiaga o le Umi o le Marine ɷ-3 Fatty Acids Supplementation i le Tulaga lamatia o le Atrial Fibrillation i Faʻataʻitaʻiga Faʻataʻutaʻia ma Pulea o Cardiovascular Outcomes: O se Toe Iloiloga Faʻatulagaina ma Meta-Suʻesuʻega. Circulation. 144 (25) 1981-1990.
  7. Done HY, Venkatesan AK, Halden RU. 2015. Pe faia e le tuputupu aʻe lata mai o Aquaculture ni Faʻamataʻaga Tetee Antibiotic Eseese mai mea e Fesoʻotaʻi ma Faʻatupuina o Manu i Faifaʻatoʻaga? AAPS Journal. 17(3):513-24.
  8. Love DC, Rodman S, Neff RA, Nachman KE. 2011. Toega o vailaʻau a manu i meaʻai na siaki e le Iuni a Europa, Iunaite Setete, Kanata, ma Iapani mai le 2000 i le 2009. Saienisi ma Tekonolosi o le Siʻomaga. 45 (17): 7232-40.
  9. Maloberti A, Biolcati M, Ruzzenenti G et al. 2021. Le Matafaioi a le Uric Acid i Acute ma Chronic Coronary Syndromes. Journal of Clinical Medicine. 10(20):4750.

Fa'ama'i Fa'aleagaina mai Fa'ato'aga a Manu

Tagata o Tesema 2025
Tagata o Tesema 2025

Tete'e Antibiotic

I faifaʻatoʻaga o manu, o vailaʻau faʻamaʻi e tele lava le faʻaaogaina e togafitia ai faʻamaʻi, faʻaleleia le tuputupu ae, ma puipuia faʻamaʻi. O latou faʻaaogaina tele e faia ai le antibiotic-resistant “superbugs,” lea e mafai ona sosolo atu i tagata e ala i aano o manufaatia, fesoʻotaʻiga a manu, poʻo le siosiomaga.

Aafiaga autu:

Tagata o Tesema 2025

O fa'ama'i masani pei o fa'ama'i o le urinary tract po'o le pneumonia e sili atu ona faigata - po'o le le mafai foi - ona togafitia.

Tagata o Tesema 2025

Ua fa'ailoa mai e le Fa'alapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO) o le tetee atu i vaila'au fa'ama'i o se tasi o fa'ama'i sili ona mata'utia o lo'o feagai ma tagata i le lalolagi i aso nei.

Tagata o Tesema 2025

O vaila'au fa'ama'i taua e pei o tetracyclines po'o penicillin, e mafai ona le toe aoga, ma liliu atu ma'i e mafai ona togafitia i ni fa'ama'i mata'utia.

Tagata o Tesema 2025
Tagata o Tesema 2025

Fa'ama'i Zoonotic

O fa'ama'i Zoonotic o ni fa'ama'i e pasi mai manu i tagata. O fa'ato'aga alamanuia tumutumu e fa'afaigofie ai le sosolo o pathogens, fa'atasi ai ma siama e pei o le manu'a lupe, swine flu, ma coronaviruses e fa'atupu ai fa'ama'i sili ona mata'utia.

Aafiaga autu:

Tagata o Tesema 2025

E tusa ma le 60% o fa'ama'i uma i tagata o ni fa'ama'i zoonotic, fa'atasi ai ma fa'ato'aga alamanuia o se sao taua.

Tagata o Tesema 2025

O le feso'otai vavalalata o tagata i manu fa'ato'aga, fa'atasi ai ma le leaga o le tumama ma faiga puipui, e fa'atupula'ia ai le lamatiaga o fa'ama'i fou, e ono lamatia ai le ola.

Tagata o Tesema 2025

O fa'ama'i lautele pei o le COVID-19 o lo'o fa'aalia ai le fa'afaigofieina o le felauaiga mai manu i tagata e mafai ona fa'alavelave ai faiga fa'alesoifua maloloina ma tamaoaiga i le lalolagi atoa.

Tagata o Tesema 2025
Tagata o Tesema 2025

Fa'ama'i Fa'ama'i

O faʻamaʻi pipisi e masani ona sau mai faʻatoʻaga o manu, lea e latalata ai tagata ma manu ma tulaga le mama, tulaga mafiafia e mafai ai ona suia ma sosolo siama ma siama, ma faʻateleina ai le lamatiaga o faʻamaʻi pipisi i le lalolagi atoa.

Aafiaga autu:

Tagata o Tesema 2025

O fa'ama'i ua mavae, e pei o le H1N1 swine flu (2009) ma nisi o ituaiga o le avian influenza, e feso'otai tonu i fa'ato'aga fale ga'o'i.

Tagata o Tesema 2025

O le fa'afefiloi o viral i manu e mafai ona fa'atupuina ni fa'ama'i fou, sili ona pipisi e mafai ona sosolo atu i tagata.

Tagata o Tesema 2025

Fefaʻatauaʻiga o meaʻai ma manu faʻavavevaveina le sosolo o pathogens e aliaʻe mai, ma faigata ai ona taofia.

Hunger a le Lalolagi

O se Faiga Taumafa e Le Tonu

O aso nei, e tasi i le iva tagata i le lalolagi atoa e feagai ma le fiaaai ma le le lava o meaʻai, peitaʻi e toetoe lava o le tasi vaetolu o fualaʻau tatupu e faʻaaogaina e fafaga ai manu faʻatoʻaga nai lo tagata. O lenei faiga e le gata e le aoga tele ae e matuaʻi le tonu foi. Afai tatou te aveʻesea lenei ‘middleman’ ma taumafa saʻo i nei fualaʻau, e mafai ona tatou fafaga se isi fa piliona tagata — sili atu nai lo le lava e faʻamautinoa ai e leai se tasi e fiaʻai mo augatupulaga e oo mai.

O le auala tatou e vaʻai ai i tekonolōjia tuai, e pei o taʻavale tuai e tele le suauʻu, ua suia i le taimi - ua tatou vaʻai nei i latou o ni faailoga o le otaota ma le faʻaleagaina o le siosiomaga. O le a le umi aʻo leʻi amata ona tatou vaʻai i faʻatoʻaga manu i le auala lava e tasi? O se faiga e faʻaaogaina ai le tele o fanua, vai, ma fualaʻau, e naʻo le toe faʻafoʻi atu o sina vaega o meaʻai, aʻo faitau miliona o tagata o loʻo fiaaai, e le mafai ona vaʻaia o se mea e sili atu nai lo le toilalo. O loʻo i ai lo tatou malosi e suia ai lenei tala - e fausia se faiga o meaʻai e taua i le lelei, alofa, ma le faʻaauau pea nai lo le otaota ma mafatiaga.

Fa'afefea ona Fa'ata'uputeleina e le Huneri le Lalolagi...

- ma le suia o faiga o mea'ai e mafai ona suia ola.

O le avanoa i mea'ai maloloina o se aia tatau fa'avae a tagata, ae o faiga o mea'ai i le taimi nei e masani ona fa'amuamua le manuia i tagata. O le fo'ia o le fia'ai i le lalolagi e mana'omia ai le suia o nei faiga, fa'aitiitia le otaota o mea'ai, ma le fa'aaogaina o fofo e puipuia ai nu'u ma le paneta.

Tagata o Tesema 2025

O se Olaga e Fa'atusa ai se Lumana'i Lelei

O le ola fa'ata'usalaina e uiga i le faia o filifiliga e lagolagoina le soifua maloloina, le fa'atumauina, ma le alofa. O filifiliga uma tatou te faia, mai mea'ai tatou te 'ai i oloa tatou te fa'aogaina, e a'afia ai lo tatou soifua manuia ma le lumana'i o lo tatou paneta. O le filifilia o se olaga e fa'avae i la'au e le o le mea e tu'u ai mea; o le fausia lea o se feso'otai'ga malosi i le natura, fa'aleleia lo tatou soifua maloloina, ma fesoasoani i manu ma le si'osi'omaga.

Suiga laiti ma le mafaufau i aso uma, e pei o le filifiliina o oloa e leai ni sauāga, fa'aitiitia le otaota, ma lagolagoina pisinisi fa'atau, e mafai ona fa'aosofia isi ma fa'atupu ai se aafiaga lelei. O le ola fa'atasi ma le agalelei ma le iloa e ta'ita'i atu ai i le soifua maloloina, se mafaufau paleni, ma se lalolagi sili atu ona fetaui lelei.

Tagata o Tesema 2025

Meaʻai mo se Lumanaʻi Sili Atu

O le 'ai lelei o le ki lea e ola ai se olaga maloloina ma malosi. O le 'aiina o se ta'aloga e fa'atūina i luga o la'au e maua ai e lou tino mea'ai e mana'omia ma fesoasoani e fa'aitiitia ai le lamatiaga o fa'ama'i tumau. A'o feso'otai mea'ai mai manu i fa'afitauli o le soifua maloloina pei o le ma'i fatu ma le ma'isuka, o mea'ai fa'avae la'au e tumu i vaitamini, minerale, antioxidants, ma fibre e fesoasoani e tausia lou malosi. O le filifiliina o mea'ai maloloina ma lelei mo le si'omaga e lagolagoina ai lou lava soifua maloloina ma fesoasoani foi e puipuia le si'omaga mo tupulaga o le lumana'i.

Tagata o Tesema 2025

Malosi e Fa'afouina e La'au

O tagata taʻaalo vegan i le lalolagi atoa o loʻo faʻamaonia ai o le maualuga o le faʻatinoga e le faʻalagolago i oloa a manu. O meaʻai faʻavae i laʻau e maua ai le polotini, malosi, ma meaʻai toe faʻaleleia e manaʻomia mo le malosi, tumau, ma le fetuutuunai. Faʻatasi ai ma antioxidants ma faʻafefiloi faʻafefiloi, o meaʻai laʻau e fesoasoani e faʻaitiitia le taimi toe faʻaleleia, faʻamalosia le tumau, ma lagolagoina le soifua maloloina umi - e aunoa ma le faʻafefeina o le faʻatinoga.

Tagata o Tesema 2025

Fa'atupuina Tupulaga Aloa'ia

O se aiga vegan e filifilia se auala o le ola e taula'i atu i le agalelei, soifua maloloina, ma le tausiga o le paneta. A 'ai e aiga mea'ai fa'avae i la'au, e mafai ona latou tu'uina atu ia latou tamaiti mea'ai latou te mana'omia e tupu a'e ma tumau le soifua maloloina. O lenei olaga e fesoasoani foi e a'oa'oina tamaiti e agalelei ma fa'aaloalogia i mea ola uma. E ala i le faia o mea'ai maloloina ma le fa'aaogaina o masaniga e tausani le paneta, e fesoasoani aiga vegan e fausia se lumana'i e sili atu le agalelei ma le fa'amoemoe.

Tagata o Tesema 2025

Po'o su'esu'e e vaega i lalo.

Talu ai nei

Vaaiga Fa'aleaganuu

A'afiaga Tau Tamaoaiga

Manatu Fa'ale-Atu

Saogalemu o Mea'ai

n

Nu'u ma Nu'ufesoa'i

Mental Health

Soifua Maloloina a le Laumua

Fa'amasinoga Fa'aagafesootai

Felauaiga

Tagata o Tesema 2025

Aisea e Alu ai i le Va'ai La'au?

Su'esu'e mafua'aga malolosi i tua o le alu i le va'aiga o la'au, ma iloa pe fa'apefea ona filifilia mea'ai e moni le taua.

Fa'afitauli

n

n

Filifili la'au, puipui le lalolagi, ma talia se lumanai sili atu, soifua maloloina, ma gafataulimaina.

Faitau FAQs

kikikikikikikikikikik