O le manatu o le soifua manuia o manu e ono foliga sa'o i le tepa muamua, ae o le su'esu'eina o le lavelave o le fuaina i atunuu eseese e iloa ai se lu'i ma le tele o itu. O le faailoaina o atunuu sili ma sili ona leaga mo le soifua manuia o manu e aofia ai le suʻeina o se labyrinth o fesuiaiga, mai le numera o manu e fasia i tausaga taʻitasi e oʻo i tulaga ola o manu faʻatoʻaga, auala o le fasiga, ma tulafono e puipuia ai aia tatau a manu . E tele fa'alapotopotoga ua fa'ataunu'uina lenei galuega faigata, e fa'aaoga e ta'itasi auala fa'apitoa e fa'avasega ai atunu'u e fa'avae i luga o a latou togafiti o manu.
O se tasi o ia faalapotopotoga o le Voiceless, lea na atiae le Voiceless Animal Cruelty Index (VACI). O lenei faiga fa'afefiloi e su'esu'eina ai le soifua manuia o manu e ala i vaega e tolu: Fa'atupuina o le Saua, Fa'aaogāina Sauā, ma le Fa'asa'o Fa'asaunoa. O le isi taua tele i lenei malae o le Animal Protection Index (API), lea e iloilo ai atunuu e faavae i luga o latou faavae faaletulafono ma tofia le mataitusi togi mai le A i le G.
E ui lava i taumafaiga a nei faalapotopotoga, o le fuaina o le soifua manuia o manu e tumau pea o se galuega faigata. O mea e pei o le filogia, fa'aleagaina o le si'osi'omaga, ma uiga fa'ale-aganu'u ile manu ua atili fa'afaigata ai le ata. E le gata i lea, o le faʻamalosia o tulafono o le puipuiga o manu e fesuisuiaʻi lautele, faʻaopoopoina se isi faʻafitauli faigata i le fatuina o se faiga faʻavasega atoatoa ma saʻo.
I totonu o lenei tusiga, o le a matou suʻesuʻeina auala i tua atu o VACI ma le API faʻavasegaina, suʻesuʻe po o fea atunuu e sili ona lelei ma sili ona leaga mo le soifua manuia o manu, ma suʻesuʻe i mafuaʻaga o loʻo i tua o le eseesega i nei faʻavasegaga. E ala i lenei suʻesuʻega, matou te faʻamoemoe e faʻamalamalamaina le natura tele o le soifua manuia o manu ma taumafaiga faifai pea e fua ma faʻaleleia i le lalolagi atoa.

O le manatu lautele o le soifua manuia o manu atonu e foliga saʻo saʻo. Ae o taumafaiga e fuaina le soifua manuia o manu, peitaʻi, e sili atu ona lavelave. O le taumafai e faʻailoa atunuu sili ona lelei ma sili ona leaga mo le soifua manuia o manu e le o se galuega faigofie, ae o le vaʻavaʻai totoʻa i le galuega a le tele o faʻalapotopotoga o loʻo fautuaina mo aia tatau a manu tatou te maua ai se manatu po o fea nofoaga e sili ona lelei ai manu - ma sili ona leaga .
Fuaina o le Soifua Manuia: Leai se Galuega Faigofie
E tele mea e mafai ona saofagā pe fa'aleagaina ai le soifua manuia o so'o se atunu'u, ma e leai se auala e tasi pe fa'atasi e fua uma ai.
E mafai, mo se faʻataʻitaʻiga, faʻatusatusa le aofaʻi o manu e fasia i atunuu taʻitasi i tausaga taʻitasi. O loʻo i ai se faʻaoga faʻapitoa i lenei auala, aua o le fasiina o se manu o le auala sili lea e faʻaitiitia ai lona soifua manuia.
Ae o le numera o tagata maliliu, e pei lava o loʻo i ai, e le o nisi mea taua. O le tulaga o le ola ai o manu faifaatoʻaga aʻo leʻi fasia, o se faʻamaualuga tele lea o lo latou soifua manuia, mo se faʻataʻitaʻiga, e pei o le auala o le fasiga ma le auala e ave ai i fale fasi manu.
E le gata i lea, e le o mafatiaga uma o manu e tupu i totonu o faʻatoʻaga faʻapisinisi i le mea muamua. Fa'aleagaina ma le fa'aleagaina o le si'osi'omaga , su'ega teuteu, fusuaga a manu fa'aletulafono, fa'aleagaina fagafao ma le tele o isi faiga e afaina ai fo'i le soifua manuia o manu, ma e le'o pu'eina i fa'amaumauga oti manu.
O le isi auala e mafai ona fuaina ai le tulaga o le soifua manuia o manu i totonu o se atunuʻu o le vaʻavaʻai lea i tulafono o loʻo iai i luga o tusi e puipuia ai manu - poʻo, i se isi itu, faʻaauauina o latou afaina. O le auala lea e fa'aogaina e le Fa'asinomaga Puipuiga o Manu (API), o se tasi o fa'apogai o le a tatou fa'asino i ai i se taimi mulimuli ane.
O le a le mea e fa'amauina ai le manuia o manu i totonu o se atunu'u?
O tulafono e fa'asalaina ai le sauaina o manu e tagata ta'ito'atasi, fa'atulafonoina le faiga o manu i fa'ato'aga falegaosimea ma fale fasi manu, fa'asa le fa'aleagaina o le si'osi'omaga e afaina ai manu ma iloa lagona o manu e mafai uma ona fa'atuputeleina le manuia o manu i totonu o se atunu'u. I le isi itu, o tulafono e mafai ai ona faʻaleagaina manu, e pei o tulafono ag-gag i nisi o setete o Amerika , o le a iʻu ai i le leaga o le soifua manuia o manu.
Ae i totonu o soʻo se atunuʻu, e tele, tele, tele tulafono eseese e mafai ona afaina ai le soifua manuia o manu, ma e leai se auala faʻamoemoe e iloa ai po o fea o nei tulafono e "taua" e sili atu nai lo isi. E pei lava o le taua o le faʻamalosia o le tulafono: o le puipuiga o manu e le lelei tele pe a le faʻamalosia, o le vaʻavaʻai naʻo tulafono i luga o tusi e mafai foi ona faʻasesē.
I le talitonuga, o se tasi o auala sili e iloilo ai le soifua manuia o manu i totonu o se atunuu o le vaʻavaʻai lea i uiga faʻalelotu ma aganuu agaʻi i manu i lena atunuʻu. Ae o uiga e le mafai ona fuaina fua, ma e tusa lava pe mafai, latou te le ogatusa ma amioga moni.
Le Faiga Fa'atosina i le Fuaina o Aia Tatau a Manu
O fua fa'atatau o lo'o ta'ua i luga o lo'o i ai uma i luga ma lalo. Ina ia foia lenei luitau, na fausia ai e le vaega o le soifua manuia o manu le Voiceless le Voiceless Animal Cruelty Index (VACI), o se auala fefiloi mo le fuaina o le soifua manuia o manu. E tolu vaega eseese e fa'aogaina e le faiga mo le fa'avasegaina o le tulaga o le soifua manuia o manu a le atunu'u: Fausiaina o Sauā, Fa'aaogāina Sauā ma Fa'asalaga Sauā.
O le Fausiaina o le Sauā e fuaina ai le aofa'i o manu e fasia e se atunu'u mo mea'ai i tausaga ta'itasi, ae fa'atatau i tagata ta'itasi e fa'atatau i le aofa'i o tagata o atunu'u eseese. O le aofa'i o i'i e fa'atatau fo'i i le fa'avasegaga o atunu'u ta'itasi, i se taumafaiga e fa'atatau i togafitiga o manu a'o le'i fasia.
O le vaega lona lua, Consuming Cruelty, o lo'o va'ava'ai i le fua faatatau o aano o manufasi ma susu a le atunu'u, toe fa'atatau i tagata ta'itasi. E lua metric e fa'aaoga e fua ai lenei mea: o le fua faatatau o le fa'aaogaina o palatini manu fa'ato'aga i le fa'aaogaina o polotini e fa'atatau i la'au i totonu o le atunu'u, ma le fa'atatauina o le aofa'i o manu e 'aina e le tagata.
Mulimuli ane, Sactioning Cruelty e tilotilo i tulafono ma tulafono faatonutonu o loʻo siomia ai e atunuu taʻitasi le soifua manuia o manu, ma e faʻavae i luga o le faʻavasegaina o le uelefea ile API.
Aʻo leʻi oʻo i le faʻavasegaga, e tatau ona maitauina e le gata i le Voiceless ma le Animal Protection Index e naʻo le 50 atunuu. O atunuu ua filifilia o loʻo nonofo faʻatasi i le 80 pasene o manu faʻatoʻaga i le lalolagi atoa , ma e ui o loʻo i ai mafuaʻaga aoga mo lenei faʻatapulaʻaina metotia, o lona uiga e oʻo mai iʻuga ma ni faʻamatalaga, lea o le a tatou oʻo i ai mulimuli ane.
O a Atunu'u e sili ona lelei mo le manuia o manu?
Ole tulaga ole VACI
I le faʻaaogaina o taʻiala ua taʻua i luga, fai mai le VACI o atunuu nei o loʻo i ai le maualuga maualuga o le soifua manuia o manu . O latou, i le faasologa:
- Tanzania (saisai)
- Initia (saisai)
- Kenya
- Nigeria
- Suetena (noa)
- Suiselani (noa)
- Austria
- Etiopia (noa)
- Niger (noa)
- Filipaina
Ole tulaga ole API
le API se su'esu'ega la'ititi la'ititi , e tu'uina atu i atunu'u ta'itasi se togi mata'itusi mo le togafitia o manu. O mataitusi e alu mai le A i le G; o le mea e leaga ai, e leai se tasi o atunuu na mauaina se "A," ae o nisi na maua le "B" poʻo le "C."
O atunuu nei na tuuina atu i ai le “B:”
- Austria
- Denmark
- Netherlands
- Sweden
- Sueteselani
- Peretania
O atunuu o loʻo i lalo na tuʻuina atu le "C" mo a latou togafitiga o manu:
- Niu Sila
- Initia
- Mesiko
- Malasia
- Falani
- Siamani
- Italia
- Polani
- Spain
O a Atunu'u e sili ona leaga mo le manuia o manu?
O le VACI ma le API na lisiina foi atunuu latou te manatu e sili ona leaga mo le soifua manuia o manu.
O i latou nei, i le fa'asologa o le leaga, i luga o le VACI:
- Ausetalia (noa)
- Belarus (noa)
- Amerika
- Atenitina (noa)
- Myanmar (saisai)
- Iran
- Lusia
- Brazil
- Morocco
- Chile
O se faiga tulaga ese, The Animal Protection Index, i le taimi nei, na tuʻuina atu i atunuu e lua le faʻailoga "G" mo le soifua manuia o manu - o le togi maualalo e mafai - ma isi atunuu e fitu o le "F," o le togi lona lua sili ona leaga. O tulaga nei:
- Iran (G)
- Azerbaijan (G)
- Belarus (F)
- Algeria (F)
- Aikupito (F)
- Etiopia (F)
- Moroko (F)
- Myanmar (F)
- Vietnam (F)
Aisea e le tutusa ai tulaga mo le manuia o manu?
E pei ona mafai ona tatou vaʻaia, o loʻo i ai se aofaʻiga lelei o le maliliega i le va o tulaga e lua. Suiselani, Suetena ma Austria e tulaga maualuga uma i luga o lisi uma e lua, ma e ui lava na maua e Initia se togi maualalo i luga o le API, o lona tulaga o le uelefea o loʻo tuʻuina pea i le pito i luga o le 30 pasene o atunuu na iloiloina.
O loʻo iai foʻi le tele o fesoʻotaʻiga e uiga i atunuʻu sili ona leaga mo le soifua manuia o manu, ma Iran, Belarus, Morocco ma Myanmar o loʻo tulaga maualalo uma i lisi uma e lua.
Ae o loʻo i ai foʻi ni eseesega taua. Masalo o le mea e sili ona lauiloa o Etiopia: e tusa ai ma le VACI, o se tasi o atunuu sili ona lelei i le lalolagi mo manu, ae fai mai le API o se tasi o mea sili ona leaga.
Tanzania, Kenya ma le tele o isi atunuu Aferika na maua togi maualuga i le VACI na tuʻuina atu i ai togi maualalo i le leaga ile API. O Tenimaka ma Netherlands na tulaga maualuga i le Fa'asinoga o Puipuiga o Manu, ae na i lalo ifo o le averesi ile va'aiga VACI.
O lea la, aisea ua feeseeseai uma ai? E tele tali i lenei fesili, ma o loʻo faʻamalamalamaina uma i latou lava ala.
Itiopia, Kenya, Tanzania, Niger ma Nigeria o lo'o tulaga maualalo uma i le API, e fa'ailoa mai ai e vaivai a latou tulafono ma tulafono fa'alemanuia. E ui e le o se mea e faamanatu ai, ae e sili atu foi i isi mea e lua: auala faʻatoʻaga ma fua faatatau o aano o manufasi.
I atunuu uma o loʻo taʻua i luga, o faʻatoʻaga falegaosimea e seasea pe leai foi, ma o faʻatoʻaga manu e fai si laʻititi ma lautele. O le tele o lafumanu mafatia i le salafa o le lalolagi e aʻafia ona o faiga masani a fale gaosi oloa; fa'ato'aga lautele la'ititi, i se fa'afeagai , e maua ai e manu le tele o avanoa e nonofo ai ma mea fa'avae, ma fa'apea e fa'aitiitia ai lo latou pagatia.
E le gata i lea, o atunuu Aferika o loʻo taʻua i luga e maualalo uma le maualuga o aano o manufasi, susu ma le susu. O Etiopia o se faʻataʻitaʻiga sili ona mataʻina: o tagata o loʻo nonofo ai e faʻaitiitia manu i le tagata nai lo se isi lava atunuʻu i luga o le lisi, ma o lona faʻaaogaina o manu e na o le 10 pasene o le aofaʻi o le lalolagi .
O le iʻuga, e matua itiiti lava manu faʻatoʻaga e fasia i tausaga taʻitasi i atunuu o loʻo taʻua i luga, ma e faʻateleina ai le tulaga lautele o le soifua manuia o manu.
I Netherlands, i le taimi nei, o se mea e pei o le tua e moni. O loʻo i ai i le atunuʻu nisi o tulafono sili ona malosi mo le soifua manuia o manu i luga o le paneta, ae e gaosia ma faʻaaogaina se aofaiga tele o manu, lea e faʻaitiitia ai le aʻafiaga o ana tulafono malosi e tetee atu ai i sauaga.
Le La'au Lalo
O maliega ma feeseeseaiga i le va o le VACI ma le API o loʻo faʻamaonia ai se mea taua: pe o tatou talanoa e uiga i atunuu, taulaga poʻo tagata, e tele uiga e le mafai ona fuaina i luga o se fusi e tasi. O le soifua manuia o manu o se tasi o ia mea; e ui e mafai ona tatou oʻo mai i se faʻavasegaga faigata o atunuu, e leai se lisi o "10 atunuu sili ona lelei mo le manuia o manu" e faʻamaonia, atoatoa pe leai ni faʻamatalaga.
O le lisi a le API o loʻo faʻaalia ai foi se isi mea moni: o le tele o atunuʻu e le tele ni mea o faia e puipuia ma faʻaleleia le soifua manuia o manu. E maitauina e leai se atunuu na maua se togi “A” mai le API, e fa'apea e o'o lava i atunu'u o lo'o i ai tulafono sili ona alualu i luma i le soifua manuia o manu, e pei o Netherlands, o lo'o i ai pea se auala e alu ai e fa'alauiloa moni le soifua manuia o a latou manu.
Matau: O lenei Initaneti sa muamua lomia i luga o le sapalaiina, ma e le tatau ona atagia mai ai manatu o le Humane Foundation.