I le avea ai ma se sosaiete, ua leva ona fautuaina i tatou e 'ai se taumafataga paleni ma eseese ina ia tausia ai lo tatou soifua maloloina lautele ma le manuia. Peita'i, o su'esu'ega talu ai nei ua fa'aalia ai tulaga lamatia e ono tula'i mai i le 'aiina o nisi oloa mai manu, e pei o aano o manu ma mea'ai susu. E ui o nei mea'ai ua avea ma mea'ai autū i le tele o taumafataga ma aganu'u, ae e taua le malamalama i aafiaga leaga e ono tula'i mai i o tatou tino. Mai le fa'ateleina o le lamatiaga o fa'ama'i fatu i le ono a'afia i hormones ma siama leaga, o le 'aiina o aano o manu ma oloa gaosi susu ua feso'ota'i ma le tele o popolega tau soifua maloloina. I totonu o lenei tusiga, o le a tatou su'esu'eina ai tulaga lamatia e ono tula'i mai i le 'aiina o aano o manu ma mea'ai susu, fa'apea fo'i ma le su'esu'eina o isi filifiliga taumafa e ono aoga mo lo tatou soifua maloloina ma le soifua maloloina o lo tatou paneta. Fa'atasi ai ma se leo fa'apolofesa, o le a tatou su'esu'eina fa'amaoniga ma tu'uina atu ni malamalamaga taua mo tagata ta'ito'atasi o lo'o va'ava'ai e faia ni filifiliga fa'amalamalama e uiga i a latou masaniga taumafa. Ua o'o i le taimi e va'ava'ai toto'a ai i mea'ai tatou te 'ai ma a'afiaga e ono tula'i mai i lo tatou soifua maloloina.
E Mana'omia ea Aano o Manu ma Mea Taumafa Susu mo le Soifua Maloloina Lelei?
E feteenai ma talitonuga masani, e leai ni meaʻai taua e manaʻomia e tagata mo le 'aina o oloa mai manu. O se taumafataga ua fuafuaina ma le faʻaeteete ma e leai ni meaʻai mai manu e mafai ona faʻamalieina ai manaʻoga uma o meaʻai i laʻasaga uma o le olaga, e aofia ai le pepe ma le tamaitiiti. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le susu povi e faʻatulagaina faʻalenatura e lagolago ai le tuputupu aʻe vave o tamaʻi povi—e faaluaina lo latou mamafa i le na o le 47 aso ma atiina ae le tele o manava—nai lo pepe, o ē e telegese le tuputupu aʻe ma e eseese manaʻoga o le faʻagaʻoina o meaʻai. O le susu povi e tusa ma le faatolu le tele o porotini ma toetoe lava 50% le tele o gaʻo nai lo le susu o le tagata, ma e le talafeagai ai o se punaʻoa autu o meaʻai mo tagata.
E le gata i lea, o le taumafaina o aano o manu ma oloa gaosi susu ua fesoʻotaʻi faʻasaienisi ma le tele o faʻamaʻi tumau, e aofia ai faʻamaʻi fatu, kanesa eseese, maʻi suka, gugu, ma le osteoporosis. O le cholesterol e maua mai manu ma gaʻo faʻatumuina e fesoasoani i le faʻaputuina o le plaque arterial, faʻateleina ai le lamatiaga o osofaʻiga fatu ma stroke. O suʻesuʻega faʻamaʻi pipisi e faʻaalia ai o le maualuga o le kanesa e pei o le kanesa o le gaʻau, susu, ma le prostate e maualuga atu i tagata e tele a latou 'ai aano o manu. E faʻapena foʻi, o tagata 'ai meaʻai toto e masani ona maualalo le lamatiaga o le maʻi suka, ma o nisi o nuʻu e leai ni aano o manu ma susu e lipotia mai e toetoe lava a leai ni mataupu o le rheumatoid arthritis.
O le mea lea, o le aveeseina o oloa gaosi mai manu mai meaʻai e le gata e saogalemu ae e ofoina atu ai foʻi ni faʻamanuiaga taua mo le soifua maloloina o le tagata lava ia, le soifua manuia o manu, ma le puipuiga o le siosiomaga.
I vaega o loʻo mulimuli mai, o le a matou tuʻuina atu ai se suʻesuʻega auiliili o lamatiaga tau soifua maloloina e fesoʻotaʻi ma le 'aina o aano o manufasi ma oloa gaosi susu, ma toe iloilo faʻamaoniga faasaienisi i lo latou aʻafiaga i faʻamaʻi fatu, kanesa eseese, puta tele, ma isi faʻamaʻi tumau. O le a matou talanoaina foʻi isi mea e faʻavae i laʻau ma o latou aoga mo le soifua maloloina ma le siosiomaga.
Fa'ateleina o le lamatiaga o fa'ama'i fatu
E tele suʻesuʻega ua faʻamamafaina ai le sootaga mataʻutia i le va o le taumafaina o aano o manu ma oloa gaosi susu ma le faʻateleina o le lamatiaga o faʻamaʻi fatu. O le tele o le taumafaina o gaʻo faʻatumuina o loʻo maua i nei oloa mai manu e mafai ona oʻo atu ai i le maualuga o le cholesterol ma le faʻaputuina o le plaque i totonu o alatoto, o se tulaga e taʻua o le atherosclerosis. O lenei faʻaitiitia o alatoto e mafai ona faʻalavelaveina ai le tafe o le toto i le fatu, faʻateleina ai le lamatiaga o osofaʻiga fatu ma isi faʻalavelave tau cardiovascular. E le gata i lea, o le tele o le sodium i aano o manu ua uma ona gaosia e mafai ona mafua ai le toto maualuga, o se isi mea e lamatia ai faʻamaʻi fatu. E taua tele le nofouta i nei lamatiaga tau soifua maloloina e fesoʻotaʻi ma le taumafaina o aano o manu ma oloa gaosi susu ma mafaufau e faʻatino ni suiga i meaʻai e faʻaitiitia ai le lamatiaga o le atiaʻeina o faʻamaʻi fatu.
E mafai ona oʻo atu ai i le maualuga o le cholesterol
O le 'ai o aano o manu ma oloa gaosi susu ua feso'ota'i malosi ma le atina'eina o le maualuga o le cholesterol, o se mea e lamatia ai fa'ama'i fatu. O nei mea'ai e maua mai manu e masani ona tele ai ga'o fa'atumu, lea e mafai ona si'itia ai le maualuga o le LDL (leaga) cholesterol i le tino. O le maualuga o le cholesterol e mafai ona o'o atu ai i le fa'aputuina o le plaque i totonu o alatoto, fa'aitiitia ai ma fa'atapula'aina ai le tafe o le toto i totoga taua, e aofia ai le fatu. O lenei mea e mafai ona fa'ateleina ai le ono a'afia i fa'afitauli o le cardiovascular e pei o le fatu fatu ma le stroke. E taua le nofouta i le a'afiaga e ono tula'i mai i le 'ai o aano o manu ma oloa gaosi susu i le maualuga o le cholesterol ma mafaufau i isi mea e sili atu ona maloloina e puipuia ai le soifua maloloina o le cardiovascular.
Fesoota'i ma nisi kanesa
E tele suʻesuʻega ua faʻaalia ai se sootaga i le va o le taumafaina o aano o manu ma oloa gaosi susu ma le faʻateleina o le lamatiaga o nisi kanesa. E ui e manaʻomia nisi suʻesuʻega e faʻamautu ai se sootaga mautinoa, ae o faʻamaoniga o loʻo faʻaalia ai o meaʻai e tele i oloa gaosi mai manu e ono fesoasoani i le atinaʻeina o kanesa o le colorectal, prostate, ma le susu. O mea e pei o le iai o hormones, gaʻo faʻatumuina, ma mea e mafua ai le kanesa i nei meaʻai ua aʻafia ai i le lamatiaga o le kanesa. O le mea lea, e atamai le mafaufau i le aʻafiaga o le taumafaina o aano o manu ma oloa gaosi susu i le soifua maloloina lautele ma suʻesuʻe isi filifiliga taumafa e ono faʻaitiitia ai le lamatiaga o nei ituaiga kanesa.
1. Kanesa o le Colorectal
O le kanesa o le colorectal e sili ona malosi ma ua fa'amautuina lona fesoota'iga ma le 'aina o aano o manu mumu ma aano o manu ua uma ona gaosia. O su'esu'ega tetele ma meta-au'ili'iliga ua fa'aalia ai le fa'ateleina o le lamatiaga o le kanesa o le colorectal e fa'alagolago i le fua fa'atatau fa'atasi ai ma le tele o le 'aina o aano o manu ua uma ona gaosia e pei o sosisi, ham, ma bacon (Chan et al., 2011). O le fausiaina o N-nitroso compounds (NOCs) i le taimi o le gaosiga po'o le fa'agae'eina o mea'ai o se auala autu lea e manatu e fesoasoani i lenei fa'ateleina o le lamatiaga.
2. Kanesa o le Pancreas
O le kanesa o le pancreas o se tasi o kanesa e sili ona mata'utia, ma o le tele o su'esu'ega fa'ama'i pipisi o lo'o fa'ailoa mai ai se feso'ota'iga lelei i le va o le 'aiina o aano o manu mumu ma aano o manu ua uma ona fa'agasolo ma le a'afia ai o le kanesa o le pancreas. O se su'esu'ega fa'asolosolo a Larsson ma Wolk (2012) na maua ai o le tele o le 'aiina o aano o manu ua uma ona fa'agasolo e feso'ota'i ma le fa'ateleina o le lamatiaga. O auala e ono a'afia ai e aofia ai le atuatuvale o le oxidative mai le heme iron ma le a'afia i mea e mafua ai le kanesa e fausia i le taimi o le kuka i le vevela maualuga.
3. Kanesa o le Manava (Gastric)
E masani ona tele nitrates ma nitrites , lea e mafai ona liua i ni carcinogenic N-nitroso compounds i le siosiomaga acidic o le manava. O nei vailaʻau ua aʻafia i le kanesa o le manava , aemaise lava i tagata e tele a latou meaʻai e tele ai aano o manufasi ua ulaula, faʻamasima, poʻo aano o manufasi ua faʻasao (Bouvard et al., 2015).
4. Kanesa o le Prostate
O nisi o suʻesuʻega mataʻituina ua faʻamaonia ai se sootaga i le va o le 'aina o aano o manufasi mumu—aemaise lava aano o manufasi ua tunu pe falai—ma le kanesa o le prostate . E ui e le o malosi faʻamaoniga e pei o le kanesa o le colorectal, o le fausiaina o heterocyclic amines (HCAs) i le taimi o le kuka i le vevela maualuga e talitonuina e iai sona sao i le faʻaleagaina o le DNA ma le carcinogenesis (Cross et al., 2007).
5. Kanesa o le Susu
E ui e le o mautu tele faʻamaoniga, ae o nisi suʻesuʻega faʻatasi ua fautua mai ai o le tele o le 'ai o aano o manu mumu, aemaise lava i le taimi o le talavou poʻo le amataga o le matua, e ono faʻateleina ai le lamatiaga o le kanesa o le susu i se taimi mulimuli ane o le olaga. O auala e ono mafua ai e aofia ai le aʻafia i hormones, e pei o estrogens mai fafo i aano o manu, ma mea e mafua ai le kanesa e fausia i le taimi o le kuka.
Atonu e mafua ai le puta tele
I le fa’aopoopoga i tulaga lamatia e ono tula’i mai i le kanesa, e taua le maitauina o le taumafaina o aano o manu ma oloa gaosi susu e ono mafua ai fo’i le puta tele. O nei mea’ai e masani ona maualuga kalori, ga’o fa’atumuina, ma le cholesterol, lea e mafai ona mafua ai le tupu tele o le mamafa pe a soona ‘ai. E le gata i lea, o auala e masani ona fa’aaogaina mo aano o manu ma oloa gaosi susu, e pei o le falai po’o le fa’aopoopoina o le tele o suka po’o le suau’u, e mafai ona fa’aopoopo atili ai le aofa’i o kalori. Ua fa’aalia e su’esu’ega o tagata ta’ito’atasi e ‘ai mea’ai e tele ai oloa mai manu e ono maualuga atu le mamafa o le tino ma fa’ateleina ai le lamatiaga o fa’afitauli tau soifua maloloina e feso’ota’i ma le puta tele e pei o le ma’isuka ma fa’ama’i fatu. O le mea lea, e taua le nofouta i le tele ma le lelei o aano o manu ma oloa gaosi susu e ‘ai o se vaega o se taumafa paleni ma maloloina.
Avanoa mo faʻamaʻi e mafua mai i meaʻai
O le taumafaina o aano o manu ma oloa gaosi susu e ono lamatia ai foi i faamai e mafua mai i meaai. E mafai ona pisia nei oloa i siama matautia, e pei o Salmonella, E. coli, ma Listeria, i taimi eseese o le gaosiga, faagasologa, ma le tufatufaina atu. O le le taulimaina lelei, le le lava o tulaga o le teuina, ma le fefiloi o siama e mafai ona fesoasoani i le tuputupu ae ma le salalau o nei siama. A 'aina, e mafai e nei siama ona mafua ai le tele o faailoga, e aofia ai le niniva, pua'i, manava tata, tiga o le manava, ma i tulaga ogaoga, e oo lava i le taofia i le falemai po o le oti. O le mea lea, e taua tele le taulimaina, kuka, ma teuina lelei o aano o manu ma oloa gaosi susu ina ia faaitiitia ai le lamatiaga o faamai e mafua mai i meaai ma ia mautinoa le saogalemu o tagata faatau.
Aafiaga leaga i le soifua maloloina o le manava
O le 'ai o aano o manu ma oloa gaosi susu e mafai ona i ai se aafiaga leaga i le soifua maloloina o le manava. O nei oloa, aemaise lava i latou e maualuga le ga'o ma le cholesterol, ua feso'ota'i ma le fa'ateleina o le lamatiaga o fa'aletonu o le manava, e pei o le irritable bowel syndrome (IBS) ma le inflammatory bowel disease (IBD). O le tele o le 'ai o oloa mai manu e mafai ona fa'alavelaveina ai le paleni o siama aoga i le manava, e o'o atu ai i le mumū ma le fa'aletonu o le puipuiga o le tino. E le gata i lea, o le tele o le gaosiga ma mea fa'aopoopo e masani ona i ai i nei oloa e mafai ona fa'aita atili ai le faiga o mea'ai, fa'ateteleina ai fa'ailoga ma fesoasoani i fa'afitauli tau soifua maloloina o le manava i se taimi umi. E taua le mafaufau i taunuuga e ono tula'i mai i le soifua maloloina o le manava pe a faia ni filifiliga tau mea'ai ma ia fa'amuamua se auala paleni ma fa'avae i la'au e fa'alauiloa ai le soifua manuia lelei o le manava.
Atonu e a'afia i hormone ma antibiotics
O le ono aʻafia i homone ma vailaʻau faʻamaʻi o se isi popolega e fesoʻotaʻi ma le 'aina o aano o manu ma oloa gaosi susu. E masani ona tuʻuina atu i manu lafumanu ni homone ma vailaʻau faʻamaʻi e faʻaleleia ai le tuputupu aʻe ma puipuia ai faʻamaʻi. E mafai ona faʻaputu nei mea i totonu o aano o manu ma iʻu ai i aano o manu ma oloa gaosi susu e 'aina e tagata. E ui o loʻo i ai tulafono faʻatonutonu e faʻatapulaʻa ai le faʻaaogaina o nisi homone ma vailaʻau faʻamaʻi i le gaosiga o meaʻai, ae o loʻo i ai pea le lamatiaga o le aʻafia. Ua faʻaalia e suʻesuʻega o le aʻafia i homone mai aano o manu ma oloa gaosi susu e mafai ona faʻalavelaveina ai le paleni o homone i o tatou tino ma ono fesoasoani ai i faʻaletonu o homone. E le gata i lea, o le soʻona faʻaaogaina o vailaʻau faʻamaʻi i faʻatoʻaga manu e mafai ona fesoasoani i le atinaʻeina o siama e teteʻe i vailaʻau faʻamaʻi, lea e lamatia ai le soifua maloloina o tagata. E taua tele le nofouta i nei lamatiaga ma mafaufau i isi mea e sui ai, e pei o aano o manu faʻanatura poʻo aano o manu e leai ni homone ma oloa gaosi susu, e faʻaitiitia ai le aʻafia ma faʻalauiloa ai se olaga soifua maloloina.
Popolega i le siosiomaga ma amioga mama
I le fa’aopoopoga i aafiaga e feso’ota’i ma le soifua maloloina , o le taumafaina o aano o manufasi ma oloa gaosi susu e tula’i mai ai ni atugaluga taua i le siosiomaga ma amioga tatau. O le gaosiga o lafumanu o se tasi lea o mafua’aga autu o le fa’aleagaina o le siosiomaga i le lalolagi atoa, e aofia ai le fa’asa’olotoina o kasa fa’avevela, fa’aleagaina o vaomatua, leiloa o le tele o ituaiga o meaola, ma le fa’aleagaina o le vai.
E tusa ai ma se lipoti tāua a le Fa'alapotopotoga o Mea'ai ma Fa'ato'aga (FAO) a Malo Aufaatasi, o le vaega o lafumanu e nafa ma le tusa ma le 14.5% o kasa fa'avevela i le lalolagi atoa, e tele lava i le tulaga o le methane (CH₄), nitrous oxide (N₂O), ma le carbon dioxide (CO₂), ia e sili atu le malolosi nai lo le CO₂ i tulaga o lo latou gafatia e fa'avevela ai le lalolagi (Gerber et al., 2013). O manu ruminant e pei o povi e matua'i taua tele ona o le fa'afefeteina o le enteric, o se faiga o le foloina e maua ai le methane.
E le gata i lea, o le gaosiga o meaʻai mai manu e tele naua punaoa e manaʻomia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le gaosia o le 1 kilokalama o povi e manaʻomia ai le tusa ma le 15,000 lita o le vai, pe a faʻatusatusa i le na o le 1,250 lita mo le 1 kilokalama o sana. O faʻatoʻaga manu tetele e fesoasoani foʻi i le faʻaumatia o laʻau, aemaise lava i itulagi e pei o le Amazon, lea e faʻamamāina ai vaomatua e faʻataga ai le fafagaina o povi poʻo le gaosiga o meaʻai soya mo lafumanu.
Mai se tulaga tau amio, ua faitioina faatoaga manu faapisinisi ona o lona taulimaina o manu, e masani ona aofia ai le taofia i totonu o faiga faatoaga malosi, faatapulaaina o le feoaʻiga, ma le leai o ni amioga masani. O le faateleina o le malamalama i popolega i le soifua manuia o manu ua taitai atu ai i le faateleina o le suesueina o faiga faatoaga i fale gaosi oloa ma ua uunaia ai le naunau i meaai e faavae i laau, aano o manufasi e faavae i sela, ma faiga meaai gafataulimaina.
O nei luʻitau tau le siosiomaga ma le amio mama e faʻamamafaina ai le taua o le toe iloiloina o filifiliga o meaʻai—e le gata mo le soifua maloloina o le tagata lava ia ae faʻapea foʻi mo le faʻasaoina o le paneta ma le soifua manuia o manu e lē o ni tagata.
Le lava o mea'ai e aunoa ma le paleni lelei
O se tasi o mea taua e mafaufau i ai pe a oo i filifiliga taumafa o le lamatiaga lea o le le lava o meaʻai e aunoa ma le paleni lelei. E ui o aano o manu ma oloa gaosi susu e mafai ona avea ma puna taua o nisi meaʻai, e pei o le porotini, calcium, ma le vaitamini B12, o le faalagolago na o nei vaega o meaʻai e mafai ona oʻo atu ai i le le paleni o meaʻai taua. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le soona 'ai o aano o manu mumu ma aano o manu ua uma ona gaosia ua fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le lamatiaga o faʻamaʻi fatu ma nisi ituaiga o kanesa, ae o le soona 'ai o oloa gaosi susu e mafai ona mafua ai le maualuga o le cholesterol ma le le mafai ona onosaia le lactose i nisi tagata. E taua tele le faʻamautinoaina o se taumafataga eseese ma atoatoa e aofia ai le tele o meaʻai e faʻavae i laʻau, e pei o fualaau ʻaina, fualaau faisua, saito atoa, pi, ma nati, ina ia maua ai le tele o vitamini taua, minerale, ma antioxidants. O le sailia o se taʻiala mai se fomaʻi taumafa resitalaina e mafai ona fesoasoani e faʻamautinoa se taumafataga paleni ma tele meaʻai e lagolagoina ai le soifua maloloina lelei.
O isi mea e fa'avae i la'au e ofoina atu ai fa'amanuiaga
I le malamalama i atugaluga tau soifua maloloina, siosiomaga, ma amioga tatau e fesoʻotaʻi ma le taumafaina o meaʻai e faʻavae i manu, o loʻo faʻateleina ona iloa isi meaʻai e faʻavae i laʻau ona o latou aoga tau soifua maloloina ma le faʻasaoina. O taumafa e faʻatatau i meaʻai e maua mai laʻau—e pei o fualaau ʻaina, fualaau faisua, pi, saito atoa, nati, ma fatu—ua fesoʻotaʻi ma le tele o faʻamanuiaga tau soifua maloloina, e aofia ai le faʻaitiitia o lamatiaga o faʻamaʻi fatu, maʻisuka ituaiga 2, nisi kanesa, ma le puta tele.
I mea tau taumafa, o taumafa e fa'avae i la'au e masani ona maualuga atu i le fiber, antioxidants, phytonutrients, ma unsaturated fats, ae maualalo i le saturated fat ma le cholesterol. O nei uiga e fesoasoani i le fa'aleleia atili o le metabolism, e aofia ai le maualalo o le LDL cholesterol, pulea lelei o le glycemic, ma le soifua maloloina o le mamafa o le tino. O le mea e taua, o taumafa e fa'avae i la'au e mafai ona lava lelei mea'ai ma e o'o lava i le lelei pe a fuafuaina lelei e aofia ai mea'ai taua e pei o le vitamini B12, u'amea, calcium, ma omega-3 fatty acids.
E le gata i le soifua maloloina o le tagata lava ia, o taumafa e fa'avae i la'au e matua itiiti lava sona a'afiaga i le siosiomaga. E itiiti ni puna'oa fa'alenatura e mana'omia—e pei o le fanua ma le vai—ma e mafua ai ona maualalo tele le fa'asa'olotoina o kasa fa'avevela pe a fa'atusatusa i taumafa e fa'avae i manu. O le mea lea, o le sui atu i se mamanu taumafa e fa'avae i la'au ua fa'ateleina ona fa'alauiloaina o se fuafuaga autu mo le fa'aleleia atili o le soifua maloloina lautele ma le fa'asaoina o le siosiomaga.
E le gata i lea, o le faatupulaia o aano o manufasi ma mea'ai susu e sui ai, e aofia ai oloa e gaosia mai le soya, porotini pi, oati, almonds, ma isi punaoa o laau, e ofoina atu ai filifiliga faigofie mo tagata ta'ito'atasi o lo'o sailia le fa'aitiitia o le taumafaina o oloa mai manu e aunoa ma le fa'aleagaina o le tofo po'o le faigofie. O nei filifiliga, pe a fa'aitiitia le fa'agasologa ma o se vaega o se taumafataga o mea'ai atoa, e mafai ona lagolagoina le soifua maloloina mo se taimi umi ma le tausisia o mea'ai.
Ua manino lava faʻamaoniga - o le 'ai soo o aano o manufasi ma oloa gaosi susu e mafai ona i ai ni aafiaga leaga i lo tatou soifua maloloina. Mai le faʻateleina o le lamatiaga o faʻamaʻi fatu ma nisi kanesa i le faʻateleina o le teteʻe atu i vailaʻau faʻamaʻi, e le mafai ona le amanaʻiaina lamatiaga tau soifua maloloina e fesoʻotaʻi ma nei oloa. I le avea ai ma tagata taʻitoʻatasi, e taua lo tatou aʻoaʻoina o i tatou lava ma faia ni filifiliga poto e uiga i a tatou meaʻai e puipuia ai lo tatou soifua maloloina ma le manuia. E le gata i lea, e taua tele mo le au faia tulafono ma pisinisi taumafa ona faʻamuamua le soifua maloloina o tagata faʻatau ma mafaufau i isi filifiliga e mafai ona faʻaaogaina mo punaoa o porotini. I le faia o gaioiga, e mafai ona tatou galulue agai i se lumanaʻi soifua maloloina mo i tatou lava ma le paneta.




Fesili masani
O a ni tulaga lamatia e ono tula'i mai i le soifua maloloina pe a 'ai tele naua aano o manufasi ma oloa gaosi susu?
O le 'ai tele o aano o manu ma oloa gaosi susu e ono fa'ateleina ai le lamatiaga o fa'afitauli eseese tau soifua maloloina. O le 'ai tele o aano o manu mumu ma aano o manu ua uma ona gaosia ua feso'ota'i ma le fa'ateleina o le lamatiaga o nisi kanesa, e pei o le kanesa o le colorectal. O le 'ai tele o ga'o fa'atumuina o lo'o maua i aano o manu ma oloa gaosi susu e mafai ona mafua ai fa'ama'i fatu ma fa'ateleina ai le cholesterol. O le 'ai tele o oloa gaosi mai manu e ono fa'ateleina ai fo'i le lamatiaga o le puta tele, ma'isuka ituaiga 2, ma nisi fa'ama'i tumau. Peita'i, e taua le maitauina o le paleni ma le paleni o mea'ai e mafai ona fesoasoani e fa'aitiitia ai nei lamatiaga ma maua ai mea'ai taua o lo'o maua i oloa gaosi mai manu.
E faʻapefea ona fesoasoani le taumafaina o aano o manufasi ua uma ona faʻagasolo ma oloa gaosi susu i le faʻateleina o le lamatiaga o le maua o nisi faʻamaʻi, e pei o faʻamaʻi fatu ma nisi ituaiga o kanesa?
O le taumafaina o aano o manufasi ua uma ona gaosia ma oloa gaosi susu e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le lamatiaga o le maua o nisi faʻamaʻi ona o le maualuga o gaʻo faʻatumuina, cholesterol, sodium, ma mea faʻaopoopo. O nei mea e mafai ona fesoasoani i le atinaʻeina o faʻamaʻi fatu e ala i le siʻitia o le maualuga o le LDL cholesterol ma le faʻateleina o le mumū i le tino. E le gata i lea, o aano o manufasi ua uma ona gaosia o loʻo i ai nitrates ma nitrites, lea e mafai ona fausia ai ni mea e mafua ai le kanesa, ma faʻateleina ai le lamatiaga o nisi ituaiga o kanesa, e aofia ai le kanesa o le colorectal. O le tele o le taumafaina o oloa gaosi susu ua fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le lamatiaga o kanesa o le prostate ma le susu. I le aotelega, o le faʻatapulaʻaina o le taumafaina o aano o manufasi ua uma ona gaosia ma oloa gaosi susu e mafai ona fesoasoani e faʻaitiitia ai le lamatiaga o nei faʻamaʻi.
E i ai ni tulaga lamatia faapitoa i le soifua maloloina e fesoʻotaʻi ma le 'aina o aano o manufasi mumu pe a faʻatusatusa i isi ituaiga o aano o manufasi poʻo oloa gaosi susu?
Ioe, e iai ni tulaga lamatia faapitoa i le soifua maloloina e fesoʻotaʻi ma le 'aina o aano o manufasi mumu pe a faʻatusatusa i isi ituaiga aano o manufasi poʻo oloa gaosi susu. O aano o manufasi mumu, aemaise lava pe a faʻagasolo pe kuka i le vevela maualuga, ua fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le lamatiaga o faʻamaʻi fatu, nisi ituaiga kanesa (e pei o le kanesa o le colorectal), ma le maʻisuka ituaiga 2. O le mafuaʻaga autu o lenei mea o le maualuga o le gaʻo faʻatumuina, cholesterol, ma le heme iron. I se faʻatusatusaga, o aano o manufasi e pei o moa ma iʻa, faʻapea foʻi ma punaʻoa porotini e faʻavae i laʻau e pei o le pi ma le tofu, e masani ona manatu o ni filifiliga maloloina ma maualalo le lamatiaga mo nei faʻafitauli tau soifua maloloina. Peitaʻi, e taua le maitauina o le faʻatonutonu ma le paleni o filifiliga o meaʻai e taua tele mo le soifua maloloina lautele.
E mafai e se taumafataga 'ai la'au po'o se taumafataga vegan ona fesoasoani e fa'aitiitia ai tulaga lamatia tau soifua maloloina e feso'ota'i ma le 'aina o aano o manu ma oloa gaosi susu?
Ioe, o se taumafataga e 'ai i mea'ai toto po'o se vegan e mafai ona fesoasoani e fa'aitiitia ai lamatiaga tau soifua maloloina e feso'ota'i ma le 'aina o aano o manu ma oloa gaosi susu. E mafua ona o nei taumafataga e masani ona aofia ai le tele o fuala'au 'aina, fuala'au faisua, saito atoa, ma porotini e fa'avae i la'au, ia e aoga uma mo le soifua maloloina. O tagata 'ai i mea'ai toto ma vegan e masani ona maualalo le cholesterol, fa'aitiitia le lamatiaga o fa'ama'i fatu, toto maualuga maualalo, ma maualalo le fua faatatau o le puta. E le gata i lea, atonu e itiiti lo latou lamatiaga o nisi ituaiga o kanesa, e pei o le kanesa o le ga'au ma le susu. Peita'i, e taua le fa'amautinoa o se taumafataga e 'ai i mea'ai toto po'o vegan e paleni lelei ma aofia ai le lava o mea'ai taua e pei o le vaitamini B12, u'amea, ma omega-3 fatty acids.
O a nisi o punaoa eseese o porotini ma mea'ai paleni e mafai ona aofia i se taumafataga e sui ai aano o manufasi ma oloa gaosi susu, ae fa'atumauina pea se olaga paleni ma maloloina?
O nisi o punaoa eseese o porotini ma meaʻai e mafai ona aofia i se taumafataga e sui ai aano o manufasi ma oloa gaosi susu e aofia ai pi (e pei o pi, lentil, ma chickpeas), tofu, tempeh, seitan, quinoa, nati, fatu, ma nisi fualaau faisua (e pei o le broccoli ma le spinach). O nei meaʻai e tele ai porotini, fiber, vitamini, ma minerale, ma e mafai ona maua ai meaʻai e manaʻomia e tausia ai se olaga paleni ma maloloina. E le gata i lea, o isi meaʻai e sui ai susu mai laʻau (e pei o le susu almond, susu soy, ma le susu oat) e mafai ona 'ai e sui ai oloa gaosi susu.





