Le Aafiaga o Suiga o le Tau i meaola

A'o fa'aauau pea le mafanafana o le paneta, o le a fa'atupula'ia a'afiaga o suiga o le tau, e le gata mo tagata soifua ae fa'apea fo'i ma le anoanoa'i o manu o lo'o nonofo i le lalolagi. I le 2023, na si'itia ai le vevela o le lalolagi i tulaga e le'i tupu muamua, e tusa ma le 1.45ºC (2.61ºF) i luga a'e o le averesi a'o le'i faia pisinisi, ma fa'amauina ai fa'amaumauga mata'utia i le vevela o le sami, fa'atosina o kasa kasa, si'itia o le suasami , solomuli aisa, ma le gau o le aisa o le sami Antarctic. O nei suiga o lo'o fa'atupu ai ni fa'amata'u mata'utia i manu i le lalolagi atoa, e a'afia ai o latou nofoaga, amioga, ma le fua faatatau o le ola.

O lenei tusiga o loʻo faʻatalanoaina le tele o aʻafiaga o suiga o le tau i manu, faʻamaonia ai le manaʻomia vave mo se gaioiga e puipuia ai nei meaola vaivai. O le a tatou suʻesuʻeina pe faʻafefea ona oʻo atu le maualuga o le vevela ma mea leaga o le tau i le gau o nofoaga, suiga o amioga ma neura, faʻateleina feteʻenaʻiga o tagata-manu, ma e oʻo lava i le faʻaumatia o ituaiga.
E le gata i lea, o le a tatou suʻesuʻeina pe faʻafefea ona fetuunaʻi nisi o manu i nei suiga vave ma le taua tele latou te faia i le faʻaitiitia o suiga o le tau. E ala i le malamalama i nei fa'agaioiga, e mafai ai ona sili atu lo tatou talisapaia o le taua o le puipuia o meaola manu ma o latou nofoaga o se vaega o a tatou taumafaiga lautele e tetee atu i suiga o le tau. A'o fa'aauau pea le mafanafana o le paneta, ua fa'atupula'ia a'afiaga o suiga o le tau, e le gata mo tagata soifua ae fa'apea fo'i ma le anoanoa'i o manu o lo'o nonofo i le lalolagi. I le 2023, na si'itia ai le vevela o le lalolagi i se tulaga e le'i tupu muamua, e tusa ma le 1.45ºC (2.61ºF) i luga a'e o le averesi a'o le'i faia pisinisi, ma fa'amauina ai fa'amaumauga mata'utia i le vevela o le sami, fa'aputuga o kasa kasa, si'itia o le suasami, solomuli aisa, ma le gau o le aisa o le sami Antarctic. O nei suiga ua fa'atupu ai ni fa'amata'u mata'utia i manu i le lalolagi atoa, e a'afia ai o latou nofoaga, amioga, ma le fua faatatau o le ola.

O lenei mataupu⁤ o lo'o fa'atalanoaina le tele o a'afiaga o suiga o le tau i luga o manu, ma fa'ailoa mai ai le mana'omia fa'anatinati mo se gaioiga e puipuia ai ⁢ia ituaiga ma'ale'ale. O le a tatou su'esu'eina pe fa'afefea ona o'o atu le si'i a'e o le vevela ma mea leaga o le tau i le fa'aleagaina o nofoaga, amio ma ⁤suiga o le neura, fa'atupula'ia fete'ena'iga a tagata ma manu fe'ai, e o'o lava i le fa'aumatiaina o ituaiga. ⁢E le gata i lea, o le a matou suʻesuʻeina pe faʻafefea ona fetuutuunai nisi o manu i nei suiga vave ma le taua o latou matafaioi o loʻo faia i le faʻaitiitia o suiga o le tau. E ala i le malamalama i ⁤ia‌ dynamics, e mafai ai ona ⁤sili atu ona tatou talisapaia le taua o le ⁢le puipuia o ⁤meaola ⁤ma o latou nofoaga o se vaega o a tatou taumafaiga lautele e tetee atu i suiga o le tau.

Ata o se i'a i aau

Na sili atu le vevela o le lalolagi nai lo se isi lava taimi i le 2023—e tusa ma le 1.45ºC (2.61ºF) e sili atu le mafanafana nai lo le averesi a o lei faia pisinisi. O le tausaga foi na malepe ai faamaumauga mo le vevela o le sami, kasa oona, si'itia o le suasami, solomuli aisa, ma le gau o le aisa o le sami Anetatika. 1 O le a le uiga o nei fa'ailoga mata'utia o suiga o le tau mo le ola ma le soifua manuia o manu? O iinei, o le a matou suʻesuʻeina ai aʻafiaga o suiga o le tau i manu a le lalolagi, mafaufau i taunuuga le lelei o loʻo feagai ma ituaiga ma le manaʻoga faanatinati mo se gaioiga e puipuia ai lo latou lumanaʻi.

Le A'afiaga o Manu i Suiga o le Tau

Faatasi ai ma isi tasi vae sefulu o le tikeri (i le ºC) o le maualuga o le vevela, o le lamatiaga o le toe faʻaleleia o meaola faanatura, le lava o meaʻai, ma le leiloa o meaola eseese. 2 O le si'itia o le vevela o le lalolagi ua fa'atuputeleina ai fo'i le saosaoa o le toe fa'afouina o le paneta e pei o le liusua o le aisa, si'i a'e o le suasami, fa'asao o le sami, ma mea leaga o le tau. O nei ma isi a'afiaga o suiga o le tau e iai ni a'afiaga tetele i ituaiga uma, o le tele o manu fe'ai . O nisi o fa'amata'u mata'utia i meaola o lo'o fa'amatalaina i lalo.

Ma'imau nofoaga

O le si'itia o le vevela o le lalolagi ma fa'alavelave fa'atatau o le tau e pei o lamala, mu o le vao, ma galu vevela o le gataifale e fa'aleagaina ai vao, fa'alavelaveina filifili mea'ai, ma fa'aleagaina ai meaola fa'aola e lagolago ai fa'anatura uma, e pei o 'amu ma kelp. 3 I le vevela o le lalolagi i luga a'e o le 1.5ºC, o nisi o meaola faanatura o le a o'o i suiga e le mafai ona toe fa'afo'isia, ma fasiotia ai le tele o meaola ma fa'amalosia isi e su'e ni nofoaga fou. O nofoaga ma'ale'ale o meaola faanatura-e pei o polar ma ua leva ona mafanafana itulagi-e sili ona vaivai i se taimi lata mai, e feagai ma fa'amata'u e pei o le salalau o le pepe o laau, fa'aitiitia o ituaiga o lo'o fa'alagolago i le aisa, ma le vevela e feso'ota'i ma le tele o mea e tutupu i le oti. 4

Ata o se elemene i le goto o le la

Suiga o amioga ma neura

E fa'alagolago manu i fa'ailoga o le si'osi'omaga e fa'atino ai galuega taua e pei o le fa'aipoipo, moe moe, femalaga'iga, ma le su'eina o mea'ai ma nofoaga talafeagai. O suiga i le vevela ma le tau e a'afia ai le taimi ma le malosi o nei fa'ailoga ma e mafai ona a'afia ai le amio, atina'e, tomai fa'apitoa, ma matafaioi fa'alesiosiomaga o le tele o ituaiga. 5 Mo se faʻataʻitaʻiga, e faʻalagolago le namu i faʻagasologa o le vevela e faʻatautaia ai o latou siʻosiʻomaga. A'o fa'atupula'ia le vevela, e sa'ili e namu ni 'au i vaega eseese-o se fa'aaliga e fa'atupu ai popolega tele mo fa'ama'i pipisi. E fa'apena fo'i, suiga o vaila'au e mafua mai i le fa'a'asa o le sami ua maua e fa'aleagaina ai le su'esu'eina o le manogi o i'a 6 ma malie, 7 e afaina ai lo latou mafaia ona aloese mai manu fe'ai ma su'e mea'ai.

Fete'ena'iga o tagata-manu

A'o fa'aauau pea ona fa'alavelave fa'alavelave fa'anatura, fa'aitiitia mea e nonofo ai, ma fa'ateteleina fa'alavelave ogaoga o le tau e pei o lamala ma mu, e tele atu manu o le a su'e mea'ai ma malutaga i totonu o nu'u o tagata. O feteʻenaʻiga ma feteʻenaʻiga i luga o punaoa faʻatapulaʻa o le a faʻateleina, e masani ona maua ai iʻuga leaga mo manu. 8 O galuega a tagata e pei o le fa'ato'aga, fa'ato'aga o le vaomatua, ma le fa'aputuina o puna'oa ua atili fa'atupuina ai le fa'afitauli e ala i le sosolo i nofoaga o lo'o nonofo ai meaola ma fa'aolaina i le utiuti o punaoa. 9

Fa'aumatiaga o ituaiga

E tusa ai ma le lipoti a le Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) i le 2022, e 10 mea na tutupu talu ai nei e fesoʻotaʻi ma le tau ua iʻu ai i le faʻaumatiaina o le faitau aofaʻi o tagata, e pei o le mou atu o le paʻepaʻe o le lemuroid ringtail possum ( Hemibelideus lemuroides) i Kuiniselani, Ausetalia ina ua mae'a le galu vevela i le 2005. I luga o le lalolagi atoa, o le Bramble Cay melomys, mulimuli na vaaia i le 2009, na faʻaalia ua faʻaumatia i le 2016, faʻatasi ai ma le maualuga o le suasami ma le faʻateleina o afa o le mafuaʻaga sili lea.

Ata o se polar bear

Manu e Sili ona A'afia i Suiga o le Tau

E leai se fa'avasegaga mautinoa po'o fea manu o le a sili ona a'afia i suiga o le tau, ae o nisi o manu e maualuga atu le lamatiaga o le a'afia leaga. O manu o loʻo nonofo i polar ma siosiomaga mafanafana masani e feagai ma faʻamataʻu vave aʻo maualuga le vevela i tua atu o mea e faʻafetaui ai. 11 O meaola faʻapitoa, lea na tupu aʻe e olaola i lalo o tulaga faʻapitoa o le siosiomaga, e sili atu ona afaina i suiga o le tau ona o lo latou le mafai ona vave faʻafetaui i suiga i nofoaga ma meaʻai. 12 I totonu o mammals, oi latou e pupuu le ola ma maualuga le fua o fanau e fa'amoemoe e matua pa'u'u pe a fa'atupula'ia fa'alavelave o le tau. 13 Afai e o'o i le 1.5ºC (2.7ºF) pe sili atu i luga a'e o averesi a'o le'i fa'aulufaleina, o lo'o fa'atupula'ia fa'ama'i mata'utia o le fa'aumatiaga o meaola fa'apitoa i nofoaga vevela o meaola eseese—aemaise lava motu, mauga, ma le sami. 14

Le A'afiaga o Suiga o le Tau i Manu Fa'ato'aga

E ui o le vevela o le vevela e mafai ona manuia ai nisi o manu faifa'ato'aga o lo'o nonofo i nofoaga e ogaoga le taumalulu, o suiga o le tau e fa'amoemoe e i ai se aafiaga leaga tele i le soifua maloloina ma le manuia o manu fa'ato'aga. 15 O le maualuga o le vevela ma le malosi ma le faifai pea o galu o le vevela o le a faateleina ai le lamatiaga o le vevela o manu i totonu o “manu” e pei o povi, puaa, ma mamoe. O le fa'aumiumi o le vevela o le vevela e mafai ona o'o atu ai i fa'alavelave fa'afuase'i, fa'ama'i fa'ama'i, ma le taofiofia o le puipuiga, e i'u ai i le le fiafia, fa'anoanoa, fa'ama'i pipisi, ma le oti. O le fa'ateleina o fa'ama'i pipisi, fa'aitiitia le lelei ma le aofa'i o mea'ai ona o le le lava, ma le fa'ateteleina o fa'alavelave mata'utia o le tau e lamatia ai le soifua manuia o manu fa'ato'aga.

Ata o se povi pa'epa'e ma enaena

Fetuunaiga o Manu i Suiga o le Tau

E ui o suiga o le tau o loʻo televave atu nai lo le tele o manu e mafai ona faʻafetaui, o nisi o loʻo sailia ni auala e fetuunai ai. O le tele o ituaiga o meaola e suia o latou laufanua e suʻe ai tulaga lelei-mo manu e pei o le 'amakihi ma le i'iwi, o manulele uma e lua o Hawaii, o lona uiga o le siitia atu i se latitu maualuga ma le malulu o le vevela ma le itiiti ifo o iniseti e feaveaʻi faʻamaʻi (lea e masani ona pipii i ai. nofoaga mafanafana). 16 E mafai foʻi ona faamoega muamua manu; mo se faʻataʻitaʻiga, o manulele i le talafatai i sisifo o Amerika i Matu ua tali atu i le vevela o le vevela e ala i le ofaga i le 12 aso na muamua atu nai lo le toeitiiti atoa le seneturi talu ai. 17 Aemaise lava ituaiga olaola o le a fetuutuunai i le tele o auala. O leona o le sami Kalefonia o se tasi lea o faʻataʻitaʻiga: E le gata ina latou fetuutuunai o latou faʻafanua e aofia ai nofoaga malulu ae na suia foi o latou physiology e faʻaleleia ai le fetuutuunai o latou ua ma le malosi, e mafai ai ona latou fafaga i le tele o ituaiga o manu. 18

Matafaioi a Manu i le Fa'aitiitia o Suiga o le Tau

E tele manu e tu'uina atu auaunaga fa'anatura e fesoasoani e fa'atonutonu le tau ma fa'atumauina le soifua maloloina o tagata. Mo se fa'ata'ita'iga, o tafola e saofagā i le soifua maloloina o meaola faanatura o le gataifale e ala i le fa'apalaina o le phytoplankton e ala i o latou fe'ai. Phytoplankton e mitiia le carbon dioxide mai le atemosifia ma fa'ata'amilo i luga o le upega o mea'ai a'o 'aina e isi manu, ma taofia ai le kaponi i le sami nai lo le fa'amafanafanaina o le paneta. 19 E faapena foʻi, e inisinia e elefane le olaolaola e ala i le taʻapeʻapeina o fatu, faia o auala, ma faamama le avanoa mo le tuputupu aʻe fou o laau, lea e fesoasoani i le mitiia o le kaponi. 20 E iai fo'i sao taua a Pangolin i o latou fa'anatura e ala i le puleaina o le faitau aofa'i o loi ma ana'i ma lua eli e fa'aaogaina e isi manu, ma fa'atumauina ai le paleni o le si'osi'omaga. 21

Ata o se tafola i le sami

Le Mea e Mafai ona E Faia e Fesoasoani ai

Fa'ato'aga lafumanu e fa'atatau i le va o le 11.1% ma le 19.6% o kasa kasa oona ( GHG) i le . lea e faaitiitia ai.

Saini mo la matou nusipepa e maua ai faʻamatalaga i suʻesuʻega lata mai ma tala fou mai laina pito i luma o le faʻalauiloaina o manu.


  1. Faalapotopotoga o le Vaaitau a le Lalolagi (2024)
  2. IPCC (2022)
  3. IPCC (2022)
  4. IPCC (2022)
  5. O'Donnell (2023)
  6. Munday et. al. (2014)
  7. Dixson ma. al. (2015)
  8. Vernimmen (2023)
  9. IPCC (2022)
  10. IPCC (2022)
  11. IPCC (2022)
  12. National Geographic (2023)
  13. Jackson ma. al. (2022)
  14. IPCC (2022)
  15. Lacetera (2019)
  16. Benning ma. al. (2002)
  17. Socolar et. al. (2017)
  18. Valenzuela-Toro et. al. (2023)
  19. IFAW (2021a)
  20. IFAW (2021b)
  21. IFAW (2022)
  22. The Breakthrough Institute (2023)

Matau: O lenei Initaneti sa muamua faʻasalalau i luga o meaola e iloa ai le faʻamama o manatu o le Humane Foundation.

Fa'ailoga lenei pou