A'o fa'aauau pea le mafanafana o le paneta, o le a fa'atupula'ia a'afiaga o suiga o le tau, e le gata mo tagata soifua ae fa'apea fo'i ma le anoanoa'i o manu o lo'o nonofo i le lalolagi. I le 2023, na si'itia ai le vevela o le lalolagi i tulaga e le'i tupu muamua, e tusa ma le 1.45ºC (2.61ºF) i luga a'e o le averesi a'o le'i faia pisinisi, ma fa'amauina ai fa'amaumauga mata'utia i le vevela o le sami, fa'atosina o kasa kasa, si'itia o le suasami , solomuli aisa, ma le gau o le aisa o le sami Antarctic. O nei suiga o lo'o fa'atupu ai ni fa'amata'u mata'utia i manu i le lalolagi atoa, e a'afia ai o latou nofoaga, amioga, ma le fua faatatau o le ola.
O lenei tusiga o loʻo faʻatalanoaina le tele o aʻafiaga o suiga o le tau i manu, faʻamaonia ai le manaʻomia vave mo se gaioiga e puipuia ai nei meaola vaivai. O le a tatou suʻesuʻeina pe faʻafefea ona oʻo atu le maualuga o le vevela ma mea leaga o le tau i le gau o nofoaga, suiga o amioga ma neura, faʻateleina feteʻenaʻiga o tagata-manu, ma e oʻo lava i le faʻaumatia o ituaiga.
E le gata i lea, o le a tatou suʻesuʻeina pe faʻafefea ona fetuunaʻi nisi o manu i nei suiga vave ma le taua tele latou te faia i le faʻaitiitia o suiga o le tau. E ala i le malamalama i nei fa'agaioiga, e mafai ai ona sili atu lo tatou talisapaia o le taua o le puipuia o meaola manu ma o latou nofoaga o se vaega o a tatou taumafaiga lautele e tetee atu i suiga o le tau. A'o fa'aauau pea le mafanafana o le paneta, ua fa'atupula'ia a'afiaga o suiga o le tau, e le gata mo tagata soifua ae fa'apea fo'i ma le anoanoa'i o manu o lo'o nonofo i le lalolagi. I le 2023, na si'itia ai le vevela o le lalolagi i se tulaga e le'i tupu muamua, e tusa ma le 1.45ºC (2.61ºF) i luga a'e o le averesi a'o le'i faia pisinisi, ma fa'amauina ai fa'amaumauga mata'utia i le vevela o le sami, fa'aputuga o kasa kasa, si'itia o le suasami, solomuli aisa, ma le gau o le aisa o le sami Antarctic. O nei suiga ua fa'atupu ai ni fa'amata'u mata'utia i manu i le lalolagi atoa, e a'afia ai o latou nofoaga, amioga, ma le fua faatatau o le ola.
O lenei mataupu o lo'o fa'atalanoaina le tele o a'afiaga o suiga o le tau i luga o manu, ma fa'ailoa mai ai le mana'omia fa'anatinati mo se gaioiga e puipuia ai ia ituaiga ma'ale'ale. O le a tatou su'esu'eina pe fa'afefea ona o'o atu le si'i a'e o le vevela ma mea leaga o le tau i le fa'aleagaina o nofoaga, amio ma suiga o le neura, fa'atupula'ia fete'ena'iga a tagata ma manu fe'ai, e o'o lava i le fa'aumatiaina o ituaiga. E le gata i lea, o le a matou suʻesuʻeina pe faʻafefea ona fetuutuunai nisi o manu i nei suiga vave ma le taua o latou matafaioi o loʻo faia i le faʻaitiitia o suiga o le tau. E ala i le malamalama i ia dynamics, e mafai ai ona sili atu ona tatou talisapaia le taua o le le puipuia o meaola ma o latou nofoaga o se vaega o a tatou taumafaiga lautele e tetee atu i suiga o le tau.
Na sili atu le vevela o le lalolagi nai lo se isi lava taimi i le 2023—e tusa ma le 1.45ºC (2.61ºF) e sili atu le mafanafana nai lo le averesi a o lei faia pisinisi. O le tausaga foi na malepe ai faamaumauga mo le vevela o le sami, kasa oona, si'itia o le suasami, solomuli aisa, ma le gau o le aisa o le sami Anetatika. 1 O le a le uiga o nei fa'ailoga mata'utia o suiga o le tau mo le ola ma le soifua manuia o manu? O iinei, o le a matou suʻesuʻeina ai aʻafiaga o suiga o le tau i manu a le lalolagi, mafaufau i taunuuga le lelei o loʻo feagai ma ituaiga ma le manaʻoga faanatinati mo se gaioiga e puipuia ai lo latou lumanaʻi.
Le A'afiaga o Manu i Suiga o le Tau
Faatasi ai ma isi tasi vae sefulu o le tikeri (i le ºC) o le maualuga o le vevela, o le lamatiaga o le toe faʻaleleia o meaola faanatura, le lava o meaʻai, ma le leiloa o meaola eseese. 2 O le si'itia o le vevela o le lalolagi ua fa'atuputeleina ai fo'i le saosaoa o le toe fa'afouina o le paneta e pei o le liusua o le aisa, si'i a'e o le suasami, fa'asao o le sami, ma mea leaga o le tau. O nei ma isi a'afiaga o suiga o le tau e iai ni a'afiaga tetele i ituaiga uma, o le tele o manu fe'ai . O nisi o fa'amata'u mata'utia i meaola o lo'o fa'amatalaina i lalo.
Ma'imau nofoaga
O le si'itia o le vevela o le lalolagi ma fa'alavelave fa'atatau o le tau e pei o lamala, mu o le vao, ma galu vevela o le gataifale e fa'aleagaina ai vao, fa'alavelaveina filifili mea'ai, ma fa'aleagaina ai meaola fa'aola e lagolago ai fa'anatura uma, e pei o 'amu ma kelp. 3 I le vevela o le lalolagi i luga a'e o le 1.5ºC, o nisi o meaola faanatura o le a o'o i suiga e le mafai ona toe fa'afo'isia, ma fasiotia ai le tele o meaola ma fa'amalosia isi e su'e ni nofoaga fou. O nofoaga ma'ale'ale o meaola faanatura-e pei o polar ma ua leva ona mafanafana itulagi-e sili ona vaivai i se taimi lata mai, e feagai ma fa'amata'u e pei o le salalau o le pepe o laau, fa'aitiitia o ituaiga o lo'o fa'alagolago i le aisa, ma le vevela e feso'ota'i ma le tele o mea e tutupu i le oti. 4
Suiga o amioga ma neura
E fa'alagolago manu i fa'ailoga o le si'osi'omaga e fa'atino ai galuega taua e pei o le fa'aipoipo, moe moe, femalaga'iga, ma le su'eina o mea'ai ma nofoaga talafeagai. O suiga i le vevela ma le tau e a'afia ai le taimi ma le malosi o nei fa'ailoga ma e mafai ona a'afia ai le amio, atina'e, tomai fa'apitoa, ma matafaioi fa'alesiosiomaga o le tele o ituaiga. 5 Mo se faʻataʻitaʻiga, e faʻalagolago le namu i faʻagasologa o le vevela e faʻatautaia ai o latou siʻosiʻomaga. A'o fa'atupula'ia le vevela, e sa'ili e namu ni 'au i vaega eseese-o se fa'aaliga e fa'atupu ai popolega tele mo fa'ama'i pipisi. E fa'apena fo'i, suiga o vaila'au e mafua mai i le fa'a'asa o le sami ua maua e fa'aleagaina ai le su'esu'eina o le manogi o i'a 6 ma malie, 7 e afaina ai lo latou mafaia ona aloese mai manu fe'ai ma su'e mea'ai.
Fete'ena'iga o tagata-manu
A'o fa'aauau pea ona fa'alavelave fa'alavelave fa'anatura, fa'aitiitia mea e nonofo ai, ma fa'ateteleina fa'alavelave ogaoga o le tau e pei o lamala ma mu, e tele atu manu o le a su'e mea'ai ma malutaga i totonu o nu'u o tagata. O feteʻenaʻiga ma feteʻenaʻiga i luga o punaoa faʻatapulaʻa o le a faʻateleina, e masani ona maua ai iʻuga leaga mo manu. 8 O galuega a tagata e pei o le fa'ato'aga, fa'ato'aga o le vaomatua, ma le fa'aputuina o puna'oa ua atili fa'atupuina ai le fa'afitauli e ala i le sosolo i nofoaga o lo'o nonofo ai meaola ma fa'aolaina i le utiuti o punaoa. 9
Fa'aumatiaga o ituaiga
E tusa ai ma le lipoti a le Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) i le 2022, e 10 mea na tutupu talu ai nei e fesoʻotaʻi ma le tau ua iʻu ai i le faʻaumatiaina o le faitau aofaʻi o tagata, e pei o le mou atu o le paʻepaʻe o le lemuroid ringtail possum ( Hemibelideus lemuroides) i Kuiniselani, Ausetalia ina ua mae'a le galu vevela i le 2005. I luga o le lalolagi atoa, o le Bramble Cay melomys, mulimuli na vaaia i le 2009, na faʻaalia ua faʻaumatia i le 2016, faʻatasi ai ma le maualuga o le suasami ma le faʻateleina o afa o le mafuaʻaga sili lea.
Manu e Sili ona A'afia i Suiga o le Tau
E leai se fa'avasegaga mautinoa po'o fea manu o le a sili ona a'afia i suiga o le tau, ae o nisi o manu e maualuga atu le lamatiaga o le a'afia leaga. O manu o loʻo nonofo i polar ma siosiomaga mafanafana masani e feagai ma faʻamataʻu vave aʻo maualuga le vevela i tua atu o mea e faʻafetaui ai. 11 O meaola faʻapitoa, lea na tupu aʻe e olaola i lalo o tulaga faʻapitoa o le siosiomaga, e sili atu ona afaina i suiga o le tau ona o lo latou le mafai ona vave faʻafetaui i suiga i nofoaga ma meaʻai. 12 I totonu o mammals, oi latou e pupuu le ola ma maualuga le fua o fanau e fa'amoemoe e matua pa'u'u pe a fa'atupula'ia fa'alavelave o le tau. 13 Afai e o'o i le 1.5ºC (2.7ºF) pe sili atu i luga a'e o averesi a'o le'i fa'aulufaleina, o lo'o fa'atupula'ia fa'ama'i mata'utia o le fa'aumatiaga o meaola fa'apitoa i nofoaga vevela o meaola eseese—aemaise lava motu, mauga, ma le sami. 14
Le A'afiaga o Suiga o le Tau i Manu Fa'ato'aga
E ui o le vevela o le vevela e mafai ona manuia ai nisi o manu faifa'ato'aga o lo'o nonofo i nofoaga e ogaoga le taumalulu, o suiga o le tau e fa'amoemoe e i ai se aafiaga leaga tele i le soifua maloloina ma le manuia o manu fa'ato'aga. 15 O le maualuga o le vevela ma le malosi ma le faifai pea o galu o le vevela o le a faateleina ai le lamatiaga o le vevela o manu i totonu o “manu” e pei o povi, puaa, ma mamoe. O le fa'aumiumi o le vevela o le vevela e mafai ona o'o atu ai i fa'alavelave fa'afuase'i, fa'ama'i fa'ama'i, ma le taofiofia o le puipuiga, e i'u ai i le le fiafia, fa'anoanoa, fa'ama'i pipisi, ma le oti. O le fa'ateleina o fa'ama'i pipisi, fa'aitiitia le lelei ma le aofa'i o mea'ai ona o le le lava, ma le fa'ateteleina o fa'alavelave mata'utia o le tau e lamatia ai le soifua manuia o manu fa'ato'aga.
Fetuunaiga o Manu i Suiga o le Tau
E ui o suiga o le tau o loʻo televave atu nai lo le tele o manu e mafai ona faʻafetaui, o nisi o loʻo sailia ni auala e fetuunai ai. O le tele o ituaiga o meaola e suia o latou laufanua e suʻe ai tulaga lelei-mo manu e pei o le 'amakihi ma le i'iwi, o manulele uma e lua o Hawaii, o lona uiga o le siitia atu i se latitu maualuga ma le malulu o le vevela ma le itiiti ifo o iniseti e feaveaʻi faʻamaʻi (lea e masani ona pipii i ai. nofoaga mafanafana). 16 E mafai foʻi ona faamoega muamua manu; mo se faʻataʻitaʻiga, o manulele i le talafatai i sisifo o Amerika i Matu ua tali atu i le vevela o le vevela e ala i le ofaga i le 12 aso na muamua atu nai lo le toeitiiti atoa le seneturi talu ai. 17 Aemaise lava ituaiga olaola o le a fetuutuunai i le tele o auala. O leona o le sami Kalefonia o se tasi lea o faʻataʻitaʻiga: E le gata ina latou fetuutuunai o latou faʻafanua e aofia ai nofoaga malulu ae na suia foi o latou physiology e faʻaleleia ai le fetuutuunai o latou ua ma le malosi, e mafai ai ona latou fafaga i le tele o ituaiga o manu. 18
Matafaioi a Manu i le Fa'aitiitia o Suiga o le Tau
E tele manu e tu'uina atu auaunaga fa'anatura e fesoasoani e fa'atonutonu le tau ma fa'atumauina le soifua maloloina o tagata. Mo se fa'ata'ita'iga, o tafola e saofagā i le soifua maloloina o meaola faanatura o le gataifale e ala i le fa'apalaina o le phytoplankton e ala i o latou fe'ai. Phytoplankton e mitiia le carbon dioxide mai le atemosifia ma fa'ata'amilo i luga o le upega o mea'ai a'o 'aina e isi manu, ma taofia ai le kaponi i le sami nai lo le fa'amafanafanaina o le paneta. 19 E faapena foʻi, e inisinia e elefane le olaolaola e ala i le taʻapeʻapeina o fatu, faia o auala, ma faamama le avanoa mo le tuputupu aʻe fou o laau, lea e fesoasoani i le mitiia o le kaponi. 20 E iai fo'i sao taua a Pangolin i o latou fa'anatura e ala i le puleaina o le faitau aofa'i o loi ma ana'i ma lua eli e fa'aaogaina e isi manu, ma fa'atumauina ai le paleni o le si'osi'omaga. 21
Le Mea e Mafai ona E Faia e Fesoasoani ai
Fa'ato'aga lafumanu e fa'atatau i le va o le 11.1% ma le 19.6% o kasa kasa oona ( GHG) i le . lea e faaitiitia ai.
Saini mo la matou nusipepa e maua ai faʻamatalaga i suʻesuʻega lata mai ma tala fou mai laina pito i luma o le faʻalauiloaina o manu.
- Faalapotopotoga o le Vaaitau a le Lalolagi (2024)
- IPCC (2022)
- IPCC (2022)
- IPCC (2022)
- O'Donnell (2023)
- Munday et. al. (2014)
- Dixson ma. al. (2015)
- Vernimmen (2023)
- IPCC (2022)
- IPCC (2022)
- IPCC (2022)
- National Geographic (2023)
- Jackson ma. al. (2022)
- IPCC (2022)
- Lacetera (2019)
- Benning ma. al. (2002)
- Socolar et. al. (2017)
- Valenzuela-Toro et. al. (2023)
- IFAW (2021a)
- IFAW (2021b)
- IFAW (2022)
- The Breakthrough Institute (2023)
Matau: O lenei Initaneti sa muamua faʻasalalau i luga o meaola e iloa ai le faʻamama o manatu o le Humane Foundation.