Talofa, ē alolofa i manu ma uo e popole i le siosiomaga! O le asō, o le a tatou talanoaina ai se autu atonu e lē o se autu e sili ona manaia e talanoaina, ae o se autu e matuā tāua tele: o faatoaga gaosi oloa. O nei galuega tetele e lē gata i le gaosia o meaai i se fua tele - ae e iai foʻi lo latou sao tāua i le faasalalauina o faʻamaʻi ma le faʻaleagaina o le siosiomaga. Seʻi o tatou suʻesuʻeina le itu pogisa o faatoaga gaosi oloa ma le pogai e tāua ai le foʻia o nei mataupu.

Fesiitaiga o Fa'ama'i i Fa'ato'aga Falegaosimea
O se tasi o popolega tetele i faatoaga gaosi oloa o le auala e mafai ai ona avea ma nofoaga e fananau mai ai faamai. Vaai faalemafaufau i lenei mea: o manu o loo fefiloi faatasi i totonu o nofoaga faatapulaa, ma faigofie ai ona salalau faamai e pei o se afi tele. O le vavalalata ma tulaga faigata e faavaivaia ai o latou puipuiga o le tino, ma faigofie ai ona aafia i faamai. O lenei mea, e faateleina ai le lamatiaga o le pipisi o faamai i totonu o manu i totonu o le faatoaga.
O le mea e sili atu ona mataʻutia o le soona faʻaaogaina o vailaʻau faʻamaʻi i faʻatoʻaga gaosi oloa. Ina ia puipuia faʻamaʻi i ni siʻosiʻomaga tumutumu faʻapea, e masani ona faʻatumuina manu i vailaʻau faʻamaʻi. Peitaʻi, o lenei faiga ua mafua ai ona faʻatupulaʻia siama e teteʻe i vailaʻau faʻamaʻi, ma faigata ai ona togafitia faʻamaʻi pipisi i manu ma tagata. O se taʻamilosaga leaga lea e lamatia ai le soifua maloloina lautele.
Aua ne’i galo ia i tatou fa’ama’i pipisi i manu – o na iniseti leaga e mafai ona feosofi mai manu i tagata. Faatasi ai ma le tele o manu i le nofoaga e tasi, o le avanoa e salalau atu ai nei fa’ama’i i tagata faigaluega fa’ato’aga ma nu’u lata ane e matua maualuga lava. O se pomu taimi e le mafai ona tatou fa’atamala i ai.

Na faapefea ona matou taunuu iinei
O fa'ato'aga fa'apisinisi mo manu, lea e fa'aputuina ai le faitau selau po'o le faitau afe fo'i o manu i totonu o nofoaga vaapiapi ma tumu i tagata, e fausia ai se siosiomaga lelei mo le vave salalau o fa'ama'i pipisi. A tausia manu i se tulaga vavalalata fa'apenei i lalo o tulaga faigata ma le le masani ai, e faigofie ai ona pipisi fa'ama'i mai le tasi tagata i le isi. E ui o le tele o fa'ama'i pipisi e na'o le va o manu lava latou e salalau, ae o nisi e mafai ona sosolo atu i tagata. O nei fa'ama'i, e ta'ua o zoonoses po'o zoonotic diseases, e tu'uina atu ai ni lamatiaga tulaga ese ma ogaoga i le soifua maloloina lautele.
Atonu ua e masani i nisi o faʻamaʻi masani e mafua mai i manu e pei o le fulū puaʻa, salmonella, ma le MRSA (methicillin-resistant Staphylococcus aureus). O nei faʻamaʻi e faʻaalia ai le auala e mafai ai e siama e afua mai i manu ona aʻafia ai tagata, o nisi taimi e mafua ai le salalau o faʻamaʻi pipisi poʻo faʻamaʻi pipisi ogaoga. O le fesiitaʻiga o faʻamaʻi mai manu i tagata e matua mataʻutia lava ona o tatou puipuiga o le tino—ma vailaʻau o loʻo ia i tatou i le taimi nei—atonu e le o saunia e iloa pe tau ma nei siama fou i se auala lelei.
O le faʻamaʻi pipisi o le COVID-19, lea na mafua mai i se siama e mafua mai i manu, na faʻamamafaina ai le vaivai o lo tatou sosaiete i le lalolagi atoa i faʻamaʻi fou e aliaʻe mai manu. E ui lava e leʻi fesoʻotaʻi tuusaʻo le COVID-19 ma faʻatoʻaga manu faʻapisinisi, ae na avea o se faʻailoilo malosi e uiga i lamatiaga e mafua mai i manu feʻai ma taunuuga mataʻutia e ono tulaʻi mai pe a tatou le pulea lo latou salalau. O lenei faʻamaʻi pipisi na faʻamamafaina ai le manaʻomia vave ona malamalama atili i faʻamaʻi pipisi, faʻamalosia a tatou faiga tau soifua maloloina, ma faʻatino ni fuafuaga e faʻaitiitia ai le lamatiaga o faʻamaʻi pipisi i le lumanaʻi.
O le uiga autū, o faʻatoʻaga manu faʻapisinisi e iai sona sao taua i le faʻatupuina o tulaga lelei mo le aliaʻe mai ma le salalau atu o faʻamaʻi pipisi. O le iloaina o lenei fesootaʻiga e taua tele pe afai tatou te mananaʻo e puipuia le soifua maloloina o tagata, puipuia faʻamaʻi pipisi i le lumanaʻi, ma fausia se sosaiete e sili atu ona mautu ma saogalemu mo tupulaga o lumanaʻi.
Aafiaga i le Soifua Maloloina ma le Siosiomaga o Faatoaga i Falegaosimea
O le fa'ato'aga i fale gaosi oloa, e ta'ua fo'i o le fa'ato'aga fa'amalosi manu, e iai ona aafiaga loloto i le soifua maloloina o tagata ma le siosiomaga. O lenei auala fa'apisinisi i le tausiga o manu ua mamanuina e fa'ateleina ai le gaosiga ma le lelei ae e masani ona i ai se tau tele i faiga fa'ale-siosiomaga ma le soifua manuia lautele. O lo'o i lalo, o le a matou su'esu'eina ai taunuuga taua i le soifua maloloina ma le siosiomaga e feso'ota'i ma fa'ato'aga i fale gaosi oloa.

A'afiaga i le Soifua Maloloina
a. Salalau o Faʻamaʻi Zoonotic
E fausia e fa'ato'aga gaosi oloa ni tulaga lelei mo le alia'e mai ma le fesiita'i o fa'ama'i pipisi—o fa'ama'i e oso mai manu i tagata. O le tele o manu e fa'afaigofie ai le vave salalau o siama, o nisi e mafai ona suia ma maua ai le malosi e a'afia ai tagata. O fa'ata'ita'iga e aofia ai le fulū manu, le fulū pua'a, ma siama e tete'e i vaila'au fa'ama'i e pei o le MRSA. O nei fa'ama'i e mafai ona o'o atu ai i fa'ama'i pipisi i totonu o le atunu'u po'o fa'ama'i pipisi i le lalolagi atoa, e pei ona molimauina i le COVID-19.
b. Tete'e atu i vaila'au fa'ama'i
O le faʻaaogaina masani o vailaʻau faʻamaʻi i faʻatoʻaga gaosi oloa e faʻaleleia ai le tuputupu aʻe ma puipuia ai faʻamaʻi i tulaga e tumu i tagata ua tele naua, ua tele sona sao i le faʻalavelave faʻavaomalo o le teteʻe atu i vailaʻau faʻamaʻi. O siama o loʻo aʻafia i nei vailaʻau faʻamaʻi e tuputupu aʻe ma faʻatupuina le teteʻe atu, ma faigata ai ona togafitia faʻamaʻi pipisi i tagata. O lenei teteʻe atu e lamatia ai le aoga o vailaʻau e faʻasaoina ai ola ma e lamatia ai le soifua maloloina lautele i le lalolagi atoa.
i. Popolega i le Saogalemu o Mea'ai
O faiga fa'ato'aga i fale gaosi oloa e fa'ateleina ai le lamatiaga o fa'ama'i e mafua mai i mea'ai ona o le tele o mea e feso'ota'i fa'atasi ma le gaosiga o manu fa'apisinisi. O se tasi o popolega autu o le fa'ateleina lea o le ono a'afia e siama fa'ama'i e pei o Salmonella , Escherichia coli (E. coli), ma le Campylobacter , o mea uma ia e mafua ai fa'ama'i e mafua mai i mea'ai i le lalolagi atoa.
I totonu o faatoaga gaosi oloa, e masani ona fa'anofo manu i ni si'osi'omaga e matuā to'atele ma fa'atapula'aina, lea e fa'afaigofie ai ona vave pipisi atu siama i totonu o lafumanu. O lenei so'ona to'atele e le gata ina fa'apopoleina ai manu—e fa'avaivaia ai o latou puipuiga ma faigofie ai ona a'afia i fa'ama'i—ae fa'ateleina ai fo'i le fa'aleagaina o otaota o nofoaga e nonofo ai. O ia tulaga e fausia ai se nofoaga lelei mo siama fa'aleagaina e fa'ateleina ai.
E le gata i lea, o le le lava o le tumama ma faiga masani i le tausiga o manu, felauaiga, ma faiga o le fasiga e faateteleina ai le lamatiaga o le faaleagaina. Mo se faataitaiga, o le le faamamaina lelei o nofoaga, meafaigaluega, ma taavale felauaiga e mafai ona faatagaina ai siama e ola ma salalau. I le taimi o le fasiga ma le faagasologaina, e mafai ona tupu le faaleagaina pe afai e pa'i atu tino o manu i luga o mea ua faaleagaina pe afai foi e le mulimuli tagata faigaluega i tulafono faatonutonu o le tumama.
O siama fa'ama'i e pei o le Salmonella ma le Campylobacter e matuā popole lava auā latou te nonofo i totonu o le manava o le tele o manu fa'ato'aga e aunoa ma ni fa'ailoga, o lona uiga e foliga mai e malolosi manu ae o lo'o i ai siama pipisi. A fa'aleagaina e nei siama aano o manu, mea'ai susu, po'o fuamoa, e mafai ona latou mafua ai ni fa'ama'i ogaoga i le manava o tagata. E. coli , aemaise lava ituaiga enterohemorrhagic e pei o le O157:H7, e gaosia ai ni mea oona malolosi e mafai ona mafua ai le manava tata toto, hemolytic uremic syndrome (HUS), ma e o'o lava i le fa'aletonu o fatuga'o, aemaise lava i tamaiti, tagata matutua, ma tagata e vaivai le puipuiga o le tino.
O le aʻafiaga o faʻamaʻi e mafua mai i meaʻai e fesoʻotaʻi ma faʻatoʻaga i fale gaosi oloa e matua tele lava pe a faʻatatau i le avega o le soifua maloloina lautele. E tusa ai ma le Faʻalapotopotoga o le Soifua Maloloina o le Lalolagi (WHO), o faʻamaʻi e mafua mai i meaʻai e aʻafia ai le faitau selau miliona o tagata i tausaga taʻitasi, ma mafua ai le tele o maʻi ma le oti. O le taofia i le falemaʻi ma le maliu e masani ona tupu i tagata vaivai, e pei o tamaiti laiti, fafine maʻitaga, tagata matutua, ma i latou e vaivai le puipuiga o le tino.
E le gata i lea, o loʻo faʻateleina ona lipotia mai ituaiga o siama e teteʻe i vailaʻau faʻamaʻi ona o le lautele o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻamaʻi i fale gaosi oloa. O lenei mea e faigata ai togafitiga ma le toe malosi mai faʻamaʻi pipisi e mafua mai i meaʻai, e oʻo atu ai i le umi o maʻi, faʻateleina tau o le tausiga o le soifua maloloina, ma maualuga ai le lamatiaga o ni taunuuga ogaoga.
Aafiaga Faalesiosiomaga
a. Fa'asa'olotoina o Kasa Fa'avevela
O fa'ato'aga manu, aemaise lava fa'ato'aga i fale gaosi oloa, o se tasi lea o mafua'aga autū o le fa'asalalauina o kasa e fa'avevela ai le ea, e aofia ai le methane (CH4), le nitrous oxide (N2O), ma le carbon dioxide (CO2). O le methane, e maua mai i le fa'amalūina o mea'ai a manu fe'ai ma le puleaina o otaota o manu, e matuā malosi tele i le pu'eina o le vevela i le ea. O nei fa'asalalauga e matuā fesoasoani tele i le fa'avevela o le lalolagi ma le suiga o le tau.
e. Fa'aleagaina o le Vai ma le Fa'aaogaina
E tele naua otaota o manu e maua mai i faatoaga gaosi oloa, e masani ona i ai meaʻai e pei o le nitrogen ma le phosphorus, siama, ma vailaau faʻamaʻi. O le lafoaʻi sese ma le tafega mai vaituloto o otaota e mafai ona faʻaleagaina ai le vai i luga ma le vai i lalo o le eleele, e oʻo atu ai i le eutrophication, fuga o limu, ma le faʻaleagaina o siʻosiʻomaga i le vai. E le gata i lea, o faatoaga gaosi oloa o se tagata e faʻaaogaina tele punaoa o le vai, ma faʻateteleina ai faʻafitauli o le le lava o le vai i le tele o itulagi.
c. Fa'aleagaina o Fanua ma le Fa'aumatia o Vaomatua
O le manaʻoga mo meaʻai e pei o le soya ma le sana e faʻatumauina ai faʻatoʻaga gaosi oloa e mafua ai le tele o le faʻaleagaina o vaomatua ma le liua o fanua, aemaise lava i vaega o le teropika e pei o le vaomatua o le Amazon. O lenei mea e mafua ai le leiloa o le tele o meaola eseese, soloia o le eleele, ma le faʻalavelaveina o faiga o le teuina o le kaponi. E le gata i lea, o le tele o le fafagaina o manu ma le faʻaaogaina tele o fanua mo le gaosiga o meaʻai e mafua ai le faʻaleagaina o le eleele ma le avea ma toafa.
Mataupu o Faʻamaʻi i Faʻatoʻaga Falegaosimea
Ua fa'ailoa soo mai fa'ato'aga gaosi oloa o ni nofoaga vevela mo fa'ama'i pipisi ona o le tele o manu, tulaga faigata, ma le le lava o puipuiga mai meaola. O le tu'ufa'atasia o nei mea e fa'afaigofie ai le vave o le sosolo atu ma le fa'ateleina o siama pipisi, o nisi o ia mea ua mafua ai ni atugaluga tetele i le soifua maloloina i le itulagi ma le lalolagi atoa.
Ua fa'ailoa soo mai fa'ato'aga gaosi oloa o ni nofoaga vevela mo fa'ama'i pipisi ona o le tele o manu, tulaga faigata, ma le le lava o puipuiga mai meaola. O le tu'ufa'atasia o nei mea e fa'afaigofie ai le vave o le sosolo atu ma le fa'ateleina o siama pipisi, o nisi o ia mea ua mafua ai ni atugaluga tetele i le soifua maloloina i le itulagi ma le lalolagi atoa.
1. Fulu Manu (Fulu Manu)
O se tasi o faʻataʻitaʻiga sili ona lauiloa o faʻamaʻi pipisi i faʻatoʻaga gaosi oloa o le fulū manu. E tusa ai ma le Faʻalapotopotoga o le Soifua Maloloina o le Lalolagi (WHO) ma le Faʻalapotopotoga o Meaʻai ma Faʻatoʻaga (FAO), o siama o le fulū manu e matua faʻamaʻi (HPAI), e pei o le H5N1 ma le H7N9, ua mafua ai le tele o faʻamaʻi pipisi i faʻatoʻaga moa tetele i le lalolagi atoa. O nei faʻamaʻi pipisi e le gata ina oʻo atu ai i le tele o tupe gau ona o le fasiotia ae o loʻo i ai foʻi se lamatiaga tuʻusaʻo i tagata. O le mafiafia o fale i faʻatoʻaga gaosi oloa e mafai ai ona vave salalau le siama, ae o suiga i le genome viral e faʻateleina ai le lamatiaga o le pipisi i tagata. Ua lapataʻia soo e le WHO e uiga i le ono aʻafia i faʻamaʻi pipisi o siama o le fulū manu e afua mai i siosiomaga o faʻatoʻaga gaosi oloa.
2. Fulu Pua'a ma le Vaila'au Manava Fa'ama'i Pua'a (PEDV)
O le fa'ato'aga pua'a malosi ua feso'ota'i fo'i ma le fa'ateleina pea o le pepesi o siama o le fulū pua'a, lea e mafai ona pipisi atu i tagata i nisi taimi, e pei ona va'aia i le taimi o le fa'ama'i pipisi o le fulū H1N1 i le 2009. Ua lipotia mai e le Centers for Disease Control and Prevention (CDC) o fa'ato'aga pua'a, aemaise lava i latou e le lelei le ea ma le tele o manu, e fa'afaigofie ai le tuputupu a'e ma le toe fa'aopoopoina o siama o le fulū, ma fa'ateleina ai le lamatiaga o le tula'i mai o ituaiga fou. O le isi fa'ama'i tele e feso'ota'i ma fa'ato'aga pua'a gaosi oloa o le porcine epidemic diarrhea virus (PEDV), lea ua fa'aleagaina ai le faitau aofa'i o pua'a i Amerika i Matu ma Asia, ma mafua ai ona fa'aleagaina tele le tamaoaiga.
3. Fa'ama'i Pusa ma le Brucellosis
O le fa'ato'aga povi i fale gaosi oloa ua fesoasoani i le pepesi o fa'ama'i pipisi e pei o le bovine tuberculosis (bTB) ma le brucellosis. Ua fa'ailoa mai e le Fa'alapotopotoga o le Lalolagi mo le Soifua Maloloina o Manu (WOAH, sa ta'ua muamua o le OIE) tulaga e tumu i tagata ma le le mama o ni mea taua e fa'ateleina ai le pipisi o le Mycobacterium bovis (le mafua'aga o le bTB) ma Brucella . O nei fa'ama'i e le gata ina lamatia ai le soifua maloloina o manu ae mafai fo'i ona a'afia ai tagata e ala i le pa'i sa'o po'o le 'aina o oloa gaosi susu e le'i fa'amamāina.
4. Staphylococcus aureus e tete'e atu i le Methicillin (MRSA)
Ua fa'ailoa mai o siosiomaga fa'ato'aga fa'apisinisi o ni nofoaga e tete'e atu ai siama e tete'e atu i vaila'au fa'ama'i e pei o le MRSA. O su'esu'ega na lolomiina i mekasini e pei o le The Lancet Infectious Diseases o lo'o fa'amamafaina ai le iai o siama MRSA e feso'ota'i ma manu i fa'ato'aga gaosi oloa, lea e mafai ona salalau atu i tagata faigaluega fa'ato'aga ma le lautele o le atunu'u. O le fa'aaoga sese ma le so'ona fa'aaogaina o vaila'au fa'ama'i i fa'ato'aga gaosi oloa ua lauiloa lautele e le WHO o ni mafua'aga autu o le tete'e atu i vaila'au fa'ama'i, ma fa'alavelaveina ai filifiliga mo togafitiga mo fa'ama'i pipisi i manu ma tagata.
O nei mataupu o loʻo faʻaalia ai le manaʻomia tele o le toe fuataʻiina o faiga faʻatoʻaga i fale gaosi oloa ma le faʻaleleia atili o le mataʻituina o faʻamaʻi ma faiga faʻasao. O lesona na aʻoaʻoina mai faʻamaʻi pipisi ua mavae e tatau ona taʻitaʻia ai faiga faʻavae e faʻaitiitia ai le lamatiaga o faʻamaʻi pipisi i le lumanaʻi ma puipuia ai le soifua maloloina lautele ma le soifua manuia o manu.
Taumafaiga e Foia ai Faʻafitauli
O le mea e faafetai ai, o loo i ai taumafaiga o loo faia e foia ai faafitauli e fesoʻotaʻi ma faatoaga gaosi oloa. O loo faatinoina tulafono faatonutonu ma faiga faavae e faʻatatau i le faaleleia atili o le soifua manuia o manu ma le faaitiitia o aafiaga i le siosiomaga i le tele o atunuu. O nei fuafuaga e taua tele i le faʻamautinoaina o faatoaga e tali atu ma le faʻalauiloaina o faiga e sili atu ona gafataulimaina.
I se tulaga taʻitoʻatasi, e mafai e tagata faʻatau ona faia se suiga e ala i le filifili e lagolago faiga faʻatoʻaga gafataulimaina. I le filifilia o oloa e maua mai i mea tau amio ma e le afaina ai le siosiomaga, e mafai ona tatou auina atu se feʻau mamana i le alamanuia. E faʻatatau uma lava i le nofouta i le mea e sau ai a tatou meaʻai ma lona aʻafiaga i lo tatou soifua maloloina ma le paneta.
I le iuga, e le mafai ona le amanaiaina le itu pogisa o faatoaga gaosi oloa. O le salalau o faamai, le faaleagaina o le siosiomaga, ma aafiaga tau tamaoaiga o ni faailoga manino ia o loo manaomia vave ai suiga. I le faalauiloaina, lagolagoina o isi auala gafataulimaina, ma le faia o filifiliga poto o ni tagata faatau, e mafai ona tatou fesoasoani e fausia se faiga taumafa e sili atu ona amiotonu ma faauo i le siosiomaga. Se’i o tatou galulue faatasi mo se lumana’i maloloina mo tagata ola uma i luga o lenei paneta!

Faia se Gaioiga e Fa'amutaina ai Fa'ato'aga i Falegaosimea
O le faʻateleina o faʻamaoniga o le leaga o le soifua maloloina, le siosiomaga, ma le amio mama o faʻatoʻaga i fale gaosi oloa ua faʻamamafaina ai le manaʻomia vave o se gaioiga faʻatasi. O le faʻafetaiaʻia o lenei luʻitau e manaʻomia ai taumafaiga faʻatasi mai le au faia tulafono, paʻaga tau alamanuia, tagata faʻatau, ma vaega lagolago e suia ai a tatou faiga taumafa i ni faʻataʻitaʻiga e sili atu ona gafataulimaina ma agaalofa. O nisi nei o taʻiala autu e faʻatino ai suiga taua:
1. Toe Fuata'iga o Faiga Fa'avae ma Tulafono Fa'atonutonu
E tatau i malo ona faʻatino ma faʻamalosia tulafono faʻatonutonu e sili atu ona faigata i le soifua manuia o manu, faʻaaogaina o vailaʻau faʻamaʻi, ma le faʻaleagaina o le siosiomaga e fesoʻotaʻi ma faʻatoʻaga i fale gaosi oloa. E aofia ai le faʻatulagaina o tapulaʻa faʻamalosia i le tele o manu, faʻasaina le faʻaaogaina masani o vailaʻau faʻamaʻi mo le faʻaleleia atili o le tuputupu aʻe, ma le faʻamalosia o le mataʻituina manino o faiga o le puleaina o otaota. E taua tele foʻi le lagolagoina o tulafono e faʻalauiloa ai faiga faʻatoʻaga faʻaopoopo ma gafataulimaina.
2. Fa'alauiloaina o Punaoa Porotini Eseese
O le faʻaitiitia o le manaʻoga mo oloa gaosi manu e ala i le faʻamalosia o le faʻaaogaina o taumafa e faʻavae i laʻau ma tekinolosi fou e pei o aano o manu faʻatoʻaga e mafai ona faʻaitiitia tele ai le tele o faʻatoʻaga manu faʻapisinisi. E mafai e malo ma vaega tumaoti ona faʻamalosia suʻesuʻega, atinaʻe, ma le maua o isi porotini ina ia taugofie ma tosina atu i ai tagata faʻatau.
3. Malamalamaaga ma le Lagolagoina o Tagata Faʻatau
E tele le mana o tagata faʻatau ua malamalama i ai e faʻatosina ai le malosi o le maketi. O faʻasalalauga faʻaaʻoaʻoga a le lautele e uiga i aʻafiaga o faʻatoʻaga i fale gaosi oloa ma faʻamanuiaga o filifiliga taumafa gafataulimaina e mafai ona suia ai amioga a tagata faʻatau. O le lagolagoina o taumafaiga e faʻailogaina ai igoa e pei o le "faʻamaonia o le soifua manuia o manu" poʻo le "leai ni vailaʻau faʻamaʻi" e fesoasoani i tagata faʻatau e fai faʻaiuga faʻatuatuaina.
4. Fa'amalosia o le Mata'ituina ma Su'esu'ega Fa'alelalolagi
O le faʻafaigaluegaina o tupe i faiga mataʻituina e iloa vave ai faʻamaʻi pipisi o manu ma le faʻatupeina o suʻesuʻega i sootaga i le va o faiga faʻatoʻaga ma le soifua maloloina lautele e taua tele mo le puipuiga. O le galulue faʻatasi faʻavaomalo e ala i faʻalapotopotoga e pei o le WHO, FAO, ma le WOAH e mafai ona faʻafaigofieina ai le fefaʻasoaaʻi o malamalama ma tali faʻamaopoopo i faʻamataʻu pipisi o manu.





