Ei, o le mea e fiafia ai manu ma tagata eco-le-iloa uo! O le asō, o le a matou faia i totonu o se autu atonu e le o le sili ona manaia e talanoaina, ae o le tasi e taua tele: fale gaosi faatoaga. O nei gaioiga tele o gaioiga e le naʻo le gaosia o meaʻai i luga o se fua tele - latou te faia foʻi se taua taua i le faʻasalalauina o faʻamaʻi ma faʻamalosi tino. Sei o tatou suʻesuʻega le itu pogisa o le fale gaosi vailaau ma pe aisea e taua tele e taʻu ai nei mataupu.

Faʻatoʻaga faʻasalalauga i fale gaosi faʻatoʻaga
O se tasi o popolega tele ma fale gaosi oloa o le auala lea e mafai ai ona latou maua ni ituaiga o mafuaaga mo faamai. Ata lenei: O manu na faʻapipiʻi faʻatasi i le faʻatapulaʻaina o avanoa, e le faigofie ai le salalau atu o faʻamaʻi e sosolo ai pei o afi. O le vavalalata vavalalata ma tulaga faigata e faʻavaivaia ai latou tapenaga, faʻamalosia latou i maʻi. O lenei tulaga, faʻateleina le tulaga lamatia o faʻamaʻi o faʻamaʻi i meaola i totonu o le faʻatoʻaga.
O le a le mea e sili ona popole ai o le soona le soona le soona mafaufauina o le vaifofo i fale gaosi oloa. Ina ia puipuia faʻamaʻi i na siosiomaga lapopoa, o manu e masani lava ona tuʻituʻiina manu i le mafaufauinaibiotics. Peitaʻi, o lenei masani masani na mafua ai le oso aʻe o Niu fanua, faʻamalosi tino e faʻamalosia faʻamaʻi i manu uma ma tagata. O se taʻamilosaga manumalo o loʻo avea ma lamatiaga matuia i le soifua maloloina lautele.
Ma ia aua neʻi galo e uiga i le zoonotika faʻamaʻi - o na mea leaga e mafai ona oso mai meaola i tagata. I le tele o manu i le nofoaga e tasi, o le tele o faʻamaʻi o nei faʻamaʻi e salalau i tagata faigaluega ma tagata faigaluega lata ane i soʻo se mea e taua tele maualuga. O le taimi o le taimi o le pomu o le pomu e le mafai ona tatou le amanaiaina.

Le Auala na Tatou Oo Mai Ai
Fa'ato'aga fa'ato'aga fa'ato'aga, lea e ta'atia ai le faitau selau po'o le faitau afe o manu i nofoaga pupuni, tumutumu, e maua ai se si'osi'omaga lelei mo le sosolo vave o fa'ama'i pipisi. Pe a teu fa'atasi manu i lalo o tulaga fa'alavelave ma le fa'alenatura, o le a sili atu ona faigofie mo ma'i ona pasi mai le tasi tagata i le isi. E ui o le tele o faʻamaʻi pipisi e salalau atu i totonu o manu lava ia, o nisi e mafai ona oʻo atu i tagata. O fa'ama'i ia, ua ta'ua o fa'ama'i fa'ama'i po'o fa'ama'i fa'ama'i fa'ama'i, e fa'atupuina tulaga tu'ufa'atasi ma tu'utia a'afiaga i le soifua maloloina lautele.
Atonu e te masani i faʻamaʻi masani faʻamaʻi faʻamaʻi e pei ole swine flu, salmonella, ma le MRSA (methicillin-resistant Staphylococcus aureus). O fa'ama'i ia e fa'aalia ai le fa'afefea ona a'afia tagata e fa'ama'i e afua mai i manu, o nisi taimi e fa'atupu ai fa'ama'i tele po'o fa'ama'i ogaoga. O le felauaiga o faʻamaʻi mai manu i tagata e sili ona mataʻutia ona o a tatou faiga faʻagata-ma vailaʻau o loʻo maua i le taimi nei-atonu e le o faʻapipiʻiina e iloa pe faʻafefe ai nei siama fou.
O le faʻamaʻi COVID-19, e mafua mai i le zoonotic virus, na faʻaalia ai le faʻafitauli o lo tatou lalolagi i faʻamaʻi fou e aliaʻe mai manu. E ui ina e leʻi fesoʻotaʻi saʻo le COVID-19 i faʻatoʻaga manu, ae na avea o se fafagu malosi e uiga i lamatiaga e mafua mai i zoonoses ma iʻuga e ono faʻaleagaina pe a tatou le mafai ona pulea lo latou sosolo. O lenei faʻamaʻi na faʻamamafaina ai le manaʻomia vave ia malamalama atili i faʻamaʻi zoonotic, faʻamalosia o tatou soifua maloloina, ma faʻatino faiga e faʻaitiitia ai le lamatiaga o faʻamaʻi i le lumanaʻi.
O lona uiga, o fa'ato'aga fa'ato'aga fa'apisinisi e iai sona sao taua i le fa'atupuina o tulaga lelei mo fa'ama'i zoonotic e alia'e ma sosolo. O le iloaina o lenei sootaga e taua tele pe afai tatou te mananaʻo e puipuia le soifua maloloina o tagata, puipuia faʻamaʻi i le lumanaʻi, ma fausia se sosaiete sili atu ona maufetuunaʻi ma saogalemu mo augatupulaga a sau.
Soifua Maloloina ma Aafiaga Faalesiosiomaga o Faatoaga Faatoaga
Fa'ato'aga falegaosimea, e ta'ua fo'i o fa'ato'aga fa'ato'aga manu, e iai a'afiaga ogaoga i le soifua maloloina o tagata ma le si'osi'omaga. O lenei faiga fa'apisinisi i le fa'afaileleina o manu ua mamanuina ina ia fa'ateleina le gaosiga ma le lelei ae masani lava i tau taua i faiga fa'alesiosiomaga ma le soifua manuia lautele. I lalo, matou te su'esu'eina le soifua maloloina ma le si'osi'omaga taunuuga e feso'ota'i ma fa'ato'aga falegaosimea.

Aafiaga ole Soifua Maloloina
a. Fa'asalalauina o Fa'ama'i Zoonotic
Fa'ato'aga falegaosimea e fausia ai tulaga lelei mo le tula'i mai ma le fa'asalalauina o fa'ama'i zoonotic—ma'i e oso mai manu i tagata. Ole tele ole faitau aofa'i o manu e fa'afaigofieina le sosolo vave o fa'ama'i, o nisi o ia mea e mafai ona suia ma maua ai le malosi e a'afia ai tagata. O fa'ata'ita'iga e aofia ai le fa'ama'i manu, fulū pua'a, ma siama fa'ama'i fa'ama'i pei ole MRSA. O nei faʻamaʻi e mafai ona oʻo atu ai i faʻamaʻi faʻapitonuʻu poʻo faʻamaʻi o le lalolagi, e pei ona molimauina i le COVID-19.
e. Antibiotic Resistance
O le faʻaaogaina masani o vailaʻau faʻamaʻi i totonu o faʻatoʻaga falegaosimea e faʻaleleia ai le tuputupu aʻe ma puipuia faʻamaʻi i tulaga o loʻo tumutumu ai tagata, ua tele sona sao i le faʻalavelave faʻavaomalo o le tetee atu i vailaau faʻamaʻi. O siama e a'afia i nei vaila'au e tupu a'e ma atia'e le tete'e, ma faigata ai ona togafitia fa'ama'i pipisi i tagata. O lenei tete'e e fa'amata'u ai le aoga o vaila'au fa'aola ola ma fa'atupuina ai se tu'uga tuga o le soifua maloloina lautele i le lalolagi atoa.
i. Atugaluga o le Saogalemu o Mea'ai
O faiga fa'ato'aga falegaosimea e matua si'itia ai le tulaga lamatia o fa'ama'i e mafua mai i mea'ai ona o le tele o mea e feso'ota'i fa'atasi i le gaosiga o manu. O se tasi o atugaluga muamua o le faʻateleina o le ono faʻaleagaina e microorganisms pathogenic e pei o Salmonella , Escherichia coli (E. coli), ma Campylobacter , o ia mea uma o loʻo mafua ai faʻamaʻi faʻamaʻi i le lalolagi atoa.
I totonu o fa'ato'aga falegaosimea, o manu e masani ona fa'anofo i totonu o si'osi'omaga tumutumu ma pupuni, lea e fa'afaigofie ai le vave fa'asalalauina o fa'ama'i i totonu o lafumanu. O lenei tumutumu o tagata e le gata e faʻamalosia ai manu - faʻavaivaia o latou puipuiga ma faʻateleina ai i latou i faʻamaʻi - ae faʻateleina ai foʻi le pisia o le feʻai o nofoaga e nonofo ai. O ia tulaga e fausia ai se faatanoa lelei mo siama leaga e faatupulaia.
E lē gata i lea, o le lē atoatoa o le tumama ma le tumama i le taimi o le tausiaina o manu, felauaiga, ma le fasimateina e atili ai ona faateteleina le lamatiaga o le faaleagaina. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le le lelei o le faʻamamaina o fale, mea faigaluega, ma taʻavale felaʻuaʻi e mafai ona faʻanofo ai siama ma sosolo. I le taimi o le fasimateina ma le fa'agaioiina, e mafai ona tupu le fa'amasani fa'asagatau pe a fa'afeso'ota'i tino oti i luga ole laiga po'o le le mulimulita'i fo'i e tagata faigaluega tu'utu'uga mo le tumama.
O fa'ama'i e pei ole Salmonella ma Campylobacter e fa'apopoleina ona o lo'o latou fa'anofoina le intestinal tracts o le tele o manu fa'ato'aga e aunoa ma se fa'aaliga, o lona uiga e foliga mai o lo'o soifua maloloina manu a'o teuina ni siama fa'ama'i. A fa'aleagaina e nei siama aano o manufasi, susu, po'o fuamoa, e mafai ona mafua ai le gasegase tuga o le manava i tagata. E. coli strains, aemaise lava enterohemorrhagic type e pei o le O157:H7, e maua ai ni mea oona malosi e mafai ona mafua ai le manava toto, hemolytic uremic syndrome (HUS), ma e oʻo lava i fatugaʻo faʻaletonu, aemaise lava i tamaiti, tagata matutua, ma tagata e le atoatoa le immunocompromised.
O le a'afiaga o fa'ama'i e mafua mai i mea'ai e feso'ota'i ma fa'ato'aga falegaosimea e tele i tulaga tau le soifua maloloina lautele. E tusa ai ma le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO), o faʻamaʻi e mafua mai i meaʻai e aʻafia ai le faitau selau miliona o tagata i tausaga taʻitasi, ma mafua ai le faʻaleagaina ma le oti. Falema'i ma maliu e masani ona tupu i tagata vaivai, e pei o tamaiti laiti, fafine ma'itaga, tagata matutua, ma i latou e vaivai le puipuiga.
E le gata i lea, ua fa'atupula'ia a'afiaga o nei fa'ama'i fa'ama'i fa'ama'i ona o le fa'aogaina lautele o vaila'au i fa'ato'aga falegaosimea. O lenei mea e faʻalavelave ai togafitiga ma le toe faʻaleleia mai faʻamaʻi pipisi mai meaʻai, e oʻo atu ai i faʻamaʻi umi, faʻateleina tau o le soifua maloloina, ma maualuga atu tulaga lamatia o taunuuga ogaoga.
Aafiaga Faalesiosiomaga
a. Fa'aosoina o kasa o le Maota
Fa'ato'aga manu, ae maise fa'ato'aga falegaosimea, ose sao tele i le kasa oona, e aofia ai le methane (CH4), nitrous oxide (N2O), ma le carbon dioxide (CO2). Methane, e maua mai i le fa'amamaina o manu ma le fa'aogaina o otaota, e sili ona malosi i le pu'eina o le vevela i le ea. E telē le sao o nei ausa i le vevela o le lalolagi ma suiga o le tau.
e. Vai Filogia ma Fa'aoga
O fa'ato'aga falegaosi e maua mai ai le tele o otaota manu, lea e masani ona iai mea'ai e pei o le nitrogen ma le phosphorus, pathogens, ma antibiotics. O le lafoa'iina ma le tafe mai i aloalo lapisi e mafai ona afaina ai le vai i luga ma le eleele, e oo atu ai i le eutrophication, fuga algal, ma le faaleagaina o meaola faanatura. E le gata i lea, o le fa'ato'aga falegaosimea o se fa'atauga tele o puna'oa vai, fa'ateteleina fa'afitauli o le utiuti o le vai i le tele o itulagi.
i. Fa'aleagaina o Laueleele ma Fa'atama'ia
O le mana'oga mo fafaga fa'ato'aga e pei o soya ma sana e fa'atumauina ai fa'ato'aga falegaosimea e fa'atupuina ai le tele o vaomatua ma le liua o fanua, aemaise lava i eria o le teropika e pei o le vaomatua o Amazon. E i'u ai i le leiloa o meaola eseese, tafia o le eleele, ma le fa'alavelaveina o le fa'agaioiina o le kaponi. E le gata i lea, o le malosi o le fafagaina ma le faʻaaogaina o fanua mo le gaosiga o meaʻai e fesoasoani i le faʻaleagaina o le palapala ma le faʻatafunaga.
Mataupu o faʻamaʻi o loʻo tupu i fale gaosi oloa
Fa'ato'aga fa'ato'aga ua fa'ailoa fa'afia e avea ma nofoaga vevela mo fa'ama'i ona o le tele o manu, tulaga fa'alavelave, ma le le lava o le puipuiga o le ola. O le tu'ufa'atasia o nei mea e fa'afaigofie ai le vave fa'asalalauina ma le fa'ateleina o vaila'au fa'ama'i, o nisi o ia mea na mafua ai le tele o popolega fa'aitulagi ma le lalolagi atoa.
Fa'ato'aga fa'ato'aga ua fa'ailoa fa'afia e avea ma nofoaga vevela mo fa'ama'i ona o le tele o manu, tulaga fa'alavelave, ma le le lava o le puipuiga o le ola. O le tu'ufa'atasia o nei mea e fa'afaigofie ai le vave fa'asalalauina ma le fa'ateleina o vaila'au fa'ama'i, o nisi o ia mea na mafua ai le tele o popolega fa'aitulagi ma le lalolagi atoa.
1. Fufulu Avian (Fulu Manu)
O se tasi o faʻataʻitaʻiga sili ona lauiloa o faʻamaʻi pipisi i faʻatoʻaga falegaosimea o le avian influenza. E tusa ai ma le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO) ma le Faalapotopotoga o Meaʻai ma Faatoaga (FAO), o siama o le avian influenza (HPAI), e pei o le H5N1 ma le H7N9, ua mafua ai le tele o faʻamaʻi i totonu o faʻatoʻaga moa i le lalolagi atoa. O nei faʻamaʻi e le gata e taʻitaʻia ai le tele o tupe gau ona o le faʻaumatiaina ae o loʻo faʻaalia ai foi se faʻamataʻu tuusaʻo i tagata. O tulaga mafiafia o fale i fa'ato'aga falegaosimea e mafai ai ona sosolo vave le siama, ae o suiga i le genome viral e fa'ateleina ai le fa'ama'i pipisi o tagata. Ua lapataia soo e le WHO e uiga i le mataʻutia o le avian influenza virus e afua mai i fale gaosimea o faatoaga.
2. Fa'ama'i Fua puaa ma Porcine Epidemic Diarrhea Virus (PEDV)
O le fa'atosinaina o le fa'ato'aga o pua'a ua feso'ota'i atu fo'i i le fa'asolo pea o fa'ama'i o le fulu pua'a, lea e mafai ona fa'asalalauina i tagata i nisi taimi, e pei ona va'aia i le 2009 H1N1 influenza pandemic. Ua lipotia mai e le Centers for Disease Control and Prevention (CDC) o faatoaga puaa, aemaise lava i latou e le lelei le ea ma le tele o manu, e faafaigofie ai le evolusione ma le toe faavasegaina o siama o le influenza, ma faateleina ai le lamatiaga o le aliaʻe mai o siama fou. O le isi faʻamaʻi mataʻutia e fesoʻotaʻi ma faʻatoʻaga puaa o le porcine epidemic diarrhea virus (PEDV), lea na faʻaleagaina ai le faitau aofaʻi o puaa i Amerika i Matu ma Asia, ma mafua ai le faʻaleagaina o le tamaoaiga.
3. Tuberculosis Bovine ma Brucellosis
O le fa'ato'aga o povi i falegaosimea ua mafua ai le fa'ama'i fa'ama'i fa'ama'i e pei ole mamapala povi (bTB) ma le brucellosis. O le Faalapotopotoga a le Lalolagi mo le Soifua Maloloina o Manu (WOAH, muamua o le OIE) o loʻo faʻamaonia tulaga tumutumu ma le le mama e avea ma mafuaʻaga autu e faʻaleleia ai le tuʻuina atu o le Mycobacterium bovis (le mafuaʻaga o le bTB) ma Brucella . O nei faʻamaʻi e le gata e lamatia ai le soifua maloloina o manu ae mafai foi ona aʻafia tagata e ala i fesoʻotaʻiga tuusaʻo poʻo le taumafaina o oloa susu e leʻi faʻasalaina.
4. Methicillin-Resistant Staphylococcus aureus (MRSA)
O si'osi'omaga o fa'ato'aga fa'apisinisi ua fa'ailoaina o fa'atanoa mo siama fa'ama'i fa'ama'i e pei ole MRSA. O suʻesuʻega faʻasalalau i totonu o tusi talaaga e pei o le Lancet Infectious Diseases o loʻo faʻaalia ai le iai o faʻamaʻi MRSA e fesoʻotaʻi ma lafumanu i faʻatoʻaga falegaosimea, lea e mafai ona sosolo atu i le au faifaatoaga ma le lautele lautele. O le faʻaaoga sese ma le faʻaaogaina o vailaau faʻamaʻi i totonu o faʻatoʻaga falegaosimea ua lauiloa lautele e le WHO o le tele o faʻauluuluga o le antimicrobial resistance, e faʻalavelave ai togafitiga mo faʻamaʻi manu ma tagata.
O nei mataupu o loʻo faʻaalia ai le manaʻomia tele mo le toe faʻaleleia o faiga faʻatoʻaga falegaosimea ma faʻaleleia le mataʻituina o faʻamaʻi ma faiga faʻasao. O lesona na aʻoaʻoina mai faʻamaʻi ua mavae e tatau ona taʻitaʻia faiga faʻavae e faʻaitiitia ai le lamatiaga o faʻamaʻi i le lumanaʻi ma puipuia uma le soifua maloloina lautele ma le soifua manuia o manu.
Taumafai e talanoaina Mataupu
Faʻafetai lava, e iai taumafaiga i le taimi nei e fai ai faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma fale gaosi oloa. Tulafono ma faiga faavae o loʻo manaʻomia le faʻaleleia o le soifua manuia o manu ma le faʻaitiitia o le aʻafiaga o le siosiomaga e faʻatinoina ai i le tele o atunuʻu. O nei faʻafitauli e taua i le tuʻuina atu o mealilo e tatau ona teu galuega ma faʻalauiloaina sili faiga faavae gafataulimaina.
I luga o se tulaga tulaga ese, tagata faatau e mafai ona faia se suiga e ala i le filifili e tausi faiga masani fefaʻatauaʻiga faifaatoaga. I le filifilia mo le amio pulea ma agafesootai oloa ma faauo o mea, e mafai ona tatou lafoina se feau malosi i le alamanuia. E uiga uma i le mafaufau i le mea e sau ai a matou meaʻai ma le aʻafia o i ai i lo tatou soifua maloloina ma le paneta.
I le taimi mulimuli, o le pogisa itu o le fale gaosi oloa e le mafai ona le amanaiaina. O le faʻavavega o faʻamaʻi, siosiomaga faʻaleagaina, ma faʻafoliga faʻafoega o faʻailoga manino lea ua suia. E ala i le siitiaina o auala, lagolagoina auala lagolagoina o ni filifiliga talafeagai e fai ma tagata faʻatau, e mafai ona matou fesoasoani i le fausiaina o se sili amio lelei ma siosiomaga. Tatou galulue faʻatasi i se lumanaʻi maloloina mo tagata uma i lenei paneta!

Fai se Gaioiga e Fa'amuta ai Fa'ato'aga Falegaosimea
O le fa'atuputeleina o fa'amaoniga o le fa'aleagaina o le soifua maloloina, si'osi'omaga, ma a'afiaga o fa'ato'aga falegaosimea o lo'o fa'amamafaina ai le mana'omia fa'anatinati mo gaioiga fa'atasi. O le fa'atalanoaina o lenei lu'itau e mana'omia ai taumafaiga fa'amaopoopo mai tagata fai faiga fa'avae, pa'aga o alamanuia, tagata fa'atau, ma fa'alapotopotoga fa'alaua'itele ina ia suia a tatou faiga taumafa i fa'ata'ita'iga sili atu ona gafataulimaina ma fa'aletagata. O ta'iala autu nei e una'ia ai suiga anoa:
1. Toefuataiga ma Tulafono Faatonutonu
E tatau i malo ona faʻatino ma faʻamalosia tulafono faʻatonutonu i le soifua manuia o manu, faʻaogaina o vailaau faʻamaʻi, ma le faʻaleagaina o le siosiomaga e fesoʻotaʻi ma faʻatoʻaga falegaosimea. E aofia ai le fa'atulagaina o tapula'a fa'amalosia i le tele o manu, fa'asa o le fa'aaogaina masani o vaila'au fa'ama'i mo le fa'atupuina o le tuputupu a'e, ma le fa'atulafonoina o le mata'ituina manino o faiga fa'aleaga. E mana'omia fo'i le lagolagoina o tulafono e una'ia ai isi faiga fa'ato'aga gafataulimaina.
2. Fa'alauiloaina Su'esu'ega Punaoa Polotini
Faʻaitiitia le manaʻoga mo meaʻai manu faʻatoʻaga falegaosimea e ala i le faʻamalosia o le faʻaaogaina o meaʻai e faʻavae i laʻau ma tekonolosi faʻafou e pei o aano o manu faʻaleaganuʻu e mafai ona matua faʻaititia ai le fua o faʻatoʻaga manu. E mafai e malo ma vaega tumaoti ona fa'amalosia su'esu'ega, atina'e, ma le fa'aogaina o isi polotini e fa'ataugofie ma fa'afiafiaina ai tagata fa'atau.
3. Fa'alauiloa Fa'atau ma Fautuaga
O tagata fa'atau fa'amatalaga o lo'o umia le malosi tele e fa'aosofia ai le fa'atupuina o maketi. O fa'asalalauga fa'aa'oa'oga lautele e uiga i a'afiaga o fa'ato'aga falegaosimea ma fa'amanuiaga o filifiliga gafataulimaina o mea'ai e mafai ona suia ai amioga a tagata fa'atau. Lagolagoina o faiga fa'ailoga e pei ole "manuia fa'amaonia" po'o le "leai ni vaila'au fa'ama'i" e fesoasoani i tagata fa'atau e faia fa'ai'uga fa'atatau.
4. Fa'amalosia le Va'aiga ma Su'esu'ega i le Lalolagi
O le fa'afaigaluegaina o faiga e mata'ituina ai le vave iloa o fa'ama'i o le zoonotic ma fa'atupe su'esu'ega i feso'ota'iga i le va o faiga fa'ato'aga ma le soifua maloloina lautele e taua tele mo le puipuiga. O le galulue fa'ava-o-malo e ala i fa'alapotopotoga e pei o WHO, FAO, ma le WOAH e mafai ona fa'afaigofie ai le fa'asoaina o le malamalama ma fa'amaopoopo tali i fa'amata'u zoonotic.