Tau o le Siosiomaga
Suiga o le Tau, Fa'aleagaina, ma Punaoa Fa'amaumau
I tua o faitoto'a tapuni, o fa'ato'aga alamanuia e fa'atuatuai ai piliona o manu i mafatiaga ogaoga e fa'amalieina ai le mana'oga mo aano o manu, susu, ma fuamoa e tau maua. Ae o le fa'aleagaina e le gata iina - o fa'ato'aga alamanuia o manu e fesoasoani foi i suiga o le tau, filogia vai, ma fa'amalolo punaoa taua.
Ole taimi nei e sili atu nai lo le taimi uma, e tatau ona suia lenei faiga.
Mo le Lalolagi
O faatoaga a manu e avea ma taʻulua tele o le tipiina o vaomatua, le le lava o le vai, ma le kasa oona. O le suia i faiga e faavae i laʻau e taua tele e puipuia ai o tatou vaomatua, faasaoina punaoa, ma tau ai suiga o le tau. O se lumanaʻi sili atu mo le paneta e amata mai i o tatou ipu.
Tau o le Lalolagi
O le fa'ato'aga o fa'ato'aga o lo'o fa'aleagaina ai le paleni o lo tatou paneta. O ipu uma o aano o manu e sau i se tau fa'aleagaina i le Lalolagi.
Fa'amatalaga Autu:
- Milioina o eka o vaomatua e fa'aleagaina mo laueleele e fafaga ai manu ma fa'ato'aga mo mea'ai a manu.
- E manaʻomia le faitau afe o lita vai e gaosia ai le 1 kg o aano o manu.
- O le tele o le kasa greenhouse (methane, nitrous oxide) o lo'o fa'ateleina ai suiga o le tau.
- O le fa'aaogaina tele o fanua e oo atu ai i le fa'aleagaina o le eleele ma le fa'amago o le lautele.
- Fa'aleagaina o vaitafe, vaituloto, ma vai i lalo ifo mai otaota a manu ma vaila'au.
- Le leiloa o le 'ese'ese o meaola ona o le fa'aleagaina o nofoaga
- Saa i le oti o le sami mai le tafe o faʻatoʻaga.
O le paneta i faafitauli.
I tausaga ta'itasi, e tusa ma le 92 piliona manu e fasiotia e fa'amalieina ai le mana'oga o le lalolagi mo aano o manu, susu, ma fuamoa - ma e fuafuaina e 99% o nei manu e fa'aputuputu i fa'ato'aga alamanuia, o fea latou te mafatia ai i tulaga fa'alavelave ma le mamafa. O nei faiga tau alamanuia e fa'amuamua le gaosiga ma le tupe maua i le tau o le manuia o manu ma le si'omaga gafataulimaina.
O le fa'ato'aga o manu ua avea ma se tasi o pisinisi sili ona fa'aleagaina i le lalolagi. E nafa ma le 14.5% o le lalolagi atoa o kasa kasa[1] - tele lava methane ma nitrous oxide, lea e sili atu le malosi nai lo le carbon dioxide i tulaga o le mafanafana. E le gata i lea, o le vaega o lo'o fa'aaogaina ai le tele o vai fou ma fanua e mafai ona fa'ato'aga.
O a'afiaga o le si'omaga e le o gata i le fa'asa'olotoina o kasa ma le fa'aaogaina o fanua. E tusa ai ma le United Nations, o fa'ato'aga a manu o se tasi o mafua'aga autu o le leiloa o le eseesega o meaola, le fa'aleagaina o fanua, ma le fa'aleagaina o vai ona o le tele o le fa'aaogaina o vaila'au fa'ama'i ma le fa'amama o vaomatua - aemaise lava i itulagi e pei o le Amazon, lea e maua ai le 80% o le fa'amama o vaomatua.
Fa'aleagaina o le Siosiomaga mai Fa'ato'aga
O lo'o i ai nei le silia ma le fitu piliona tagata i le lalolagi - faalua le aofa'i o lo'o i ai i le 50 tausaga talu ai. O punaoa o le lalolagi ua mamafa tele, ma fa'apea fo'i ma le fuafuaga o le faitau aofa'i o le lalolagi e oo atu i le 10 piliona i le isi 50 tausaga, o le mamafa o lo'o fa'atupula'ia pea. O le fesili lenei: O fea la e alu i ai o tatou punaoa?
O se Paneta Fa'avevela
O faʻatoʻaga manu e saofagā i le 14.5% o le lalolagi atoa o le kasa greenhouse ma o se puna tele o le methane - o se kasa e 20 taimi sili atu le malosi nai lo le CO₂. O faʻatoʻaga manu faʻataʻunuʻu e iai se sao taua i le faʻavaveina o suiga o le tau. [3]
Fa'aitiitia Punaoa
Faʻatoʻaga manu e faʻaaogaina le tele o fanua, vai, ma suauʻu faʻafefeteina, faʻapipiʻiina le tele o faʻafitauli i punaoa faʻatapulaʻa a le lalolagi. [4]
Faaleagaina le paneta
Mai le tafe mai o otaota o manu i le fa'asa'olotoina o methane, o fa'ato'aga alamanuia o manu e fa'aleagaina ai le ea, vai, ma le eleele.
Fa'amatalaga
Vapor Gas
O fa'ato'aga manu e maua mai ai le tele o kasa e fa'aleagaina le si'omaga nai lo le vaega atoa o felauaiga i le lalolagi. [7]
1 i le 2.8 tiliona
o le vai e mana'omia e fa'atupu ai le kotograma e tasi o povi — o se fa'ata'ita'iga manino o le auala e fa'aaogaina ai e le fa'ato'aga manu le tasi tolu o le vai fou a le lalolagi. [5]
60%
spoiler [8]
75%
o fanua faʻatoʻaga i le lalolagi atoa e mafai ona faʻasaʻolotoina pe a faʻaaogaina e le lalolagi taumafa faʻavae i laʻau - tatala se eria e tutusa ma le Iunited States, Saina, ma le Iuni a Europa faʻatasi. [6]
O le Fa'afitauli
Aafiaga o Fa'ato'aga i le Siosiomaga
O fa'ato'aga fale ga'o e fa'ateleina ai suiga o le tau, e fa'asa'oloto ai le tele o kasa oona. [9]
Ua manino mai nei o suiga o le tau e mafua mai i tagata e moni ma e ono lamatia tele ai lo tatou paneta. Ina ia aloese mai le siitia atu o le 2ºC i le vevela o le lalolagi, e tatau i malo atamamai ona tipi le kasa oona e le itiiti ifo i le 80% i le 2050. O faatoaga fale gaosi oloa o se sao tele i le luitau o suiga o le tau, e tatalaina atu ai le tele o kasa oona.
O le tele o puna'upu'ga o le carbon dioxide
O fa'ato'aga fale ga'o e fa'asa'oloto ai kasa oona i la'asaga uma o le sapalai. O le fa'amama o vaomatua e fa'atupu ai fafaga mo manu po'o le fa'atupuina o manu e le gata e fa'aleagaina ai nofoaga e teu ai carbon ae fa'apea foi ona fa'asa'oloto ai le carbon teu i totonu o le eleele ma la'au i totonu o le ea.
O se alamanuia e fia'ai tele i le malosi
O se pisinisi e tele ai le malosi, o faʻatoʻaga fale gaosi oloa e faʻaaogaina le tele o le malosi - e masani lava e faʻatupu ai meaʻai a manu, lea e maua ai le 75% o le faʻaaogaina atoa. O le isi o loʻo faʻaaogaina mo le faʻavevela, moli, ma le savili.
I tua atu o le CO₂
O le carbon dioxide e le na'o le popolega - o fa'ato'aga o manu e maua ai foi le tele o methane ma nitrous oxide, o nei mea e sili atu le malosi o kasa greenhouse. E nafa ma le 37% o methane lalolagi ma le 65% o nitrous oxide fa'alalau, tele mai le otaota ma le fa'aaogaina o fetilisi.
O suiga o le tau ua uma ona fa'alavelaveina ai le fa'ato'aga - ma o tulaga lamatia o lo'o si'itia.
O le vevela o le tau e faʻafefeina ai nofoaga e le lava le vai, faʻalavelaveina le tuputupu aʻe o fualaʻau, ma faʻafaigata ai le faʻatupuina o manu. O suiga o le tau e faʻaosofia ai foʻi faʻamaʻi, faʻamaʻi, vevela vevela, ma le faʻaleagaina o le eleele, faʻamataʻu ai le saogalemu o meaʻai mo se taimi umi.
O le fa'ato'aga o fa'ato'aga e fa'aleagaina ai le lalolagi fa'alenatura, e fa'amata'u ai le ola o le tele o manu ma la'au. [10]
O fa'anatura soifua maloloina e taua tele mo le ola o tagata - e lagolagoina ai o tatou sapalai mea'ai, punaoa vai, ma le ea. Ae ui i lea, o nei faiga lagolagoina o le ola o lo'o pa'u'u, i se vaega ona o a'afiaga lautele o fa'ato'aga fale ga'o, lea e fa'ateleina ai le leiloa o le 'ese'ese o meaola ma le fa'aleagaina o fa'anatura.
Gaoioiga oona
O faʻatoʻaga fale gaosi oloa e maua mai ai le filogia oona e faʻaumatia ai nofoaga masani, faʻaleagaina ai meaola. E masani ona tafe atu mea leaga i alavai, fatuina "sone oti" e ola ai ni nai ituaiga. O le faʻamatuʻuina o le nitrogen, e pei o le ammonia, e faʻaoso ai foi le faʻasaua o le vai ma faʻaleagaina ai le vaega o le ozone.
Fa'alauteleina o Fanua ma le Leiloaina o Meaola
O le fa'aleagaina o nofoaga masani e fa'aleagaina ai le 'ese'ese o meaola i le lalolagi atoa. E tusa ma le tasi vaetolu o fanua fa'ato'aga i le lalolagi e toto ai mea'ai mo manu, ma tuleia ai le fa'ato'aga i totonu o fa'anatura taua i Latina Amerika ma sub-Saharan Aferika. I le va o le 1980 ma le 2000, na fa'alauteleina ai fanua fa'ato'aga fou i atunu'u o lo'o atina'e e o'o atu i le 25 taimi le tele o le Malo Maota, ma sili atu i le 10% o lo'o sui ai vaomatua. O lenei tuputupu a'e e tele lava ina mafua ona o fa'ato'aga fa'apisinisi, ae le o fa'ato'aga laiti. O fa'afitauli tutusa i Europa o lo'o fa'atupuina ai fo'i le pa'u'u o ituaiga o la'au ma manu.
A'afiaga o Fa'ato'aga Fa'ato'aga i Suiga o le Tau ma Ecosystems
O faatoaga fale gaosi oloa e maua ai le 14.5% o le kasa oona i le lalolagi—sili atu nai lo le vaega o felauaiga atoa. O nei kasa oona e faʻavaveina ai suiga o le tau, ma avea ai le tele o nofoaga e le mafai ona nofoia. O le Konafesi i le Eseesega o le Ola e lapataia mai ai o suiga o le tau e faʻalavelave ai le tuputupu aʻe o laʻau e ala i le sosolo atu o faʻamaʻi ma faʻamaʻi, faʻateleina le vevela, suia le timuga, ma mafua ai le faʻaleagaina o le eleele e ala i matagi malolosi.
O fa'ato'aga fale ga'oiga e fa'aleagaina ai le siosiomaga e ala i le tu'u atu o 'ona 'ona eseese e fa'aleagaina ai meaola fa'anatura. [11]
Fa'ato'aga alamanuia, o fea e nonofo ai le faitau selau po'o le faitau afe o manu, e fa'atupuina ai ni fa'afitauli eseese o le filogia e afaina ai nofoaga masani ma meaola i totonu. I le 2006, ua ta'ua e le Food and Agriculture Organization (FAO) o le fa'ato'aga o manu e fai ma mea'ai e pei o 'se tasi o mea e sili ona fesoasoani i fa'afitauli sili ona ogaoga o le si'omaga o aso nei.'
Ole tele o manu e tutusa ma le tele o fafaga
Fa'ato'aga fale ua fa'alagolago tele i le saito ma le soya e maua ai le polotini e vave ai ona fa'atupu manu — o se metotia e le lelei tele nai lo le fa'ata'ina masani. O nei fuala'au e masani ona mana'omia le tele o vaila'au fa'ato'aga ma fetilisi vaila'au, o le tele o ia mea e fa'ama'i ai le si'omaga nai lo le fesoasoani i le tuputupu ae.
Olamaga Natia o le Fa'aleagaina o Fa'ato'aga
O le tele o le nitrogen ma le phosphorus mai fa'ato'aga fale ga'o e masani ona ulu atu i totonu o faiga vai, ma fa'aleagaina ai le ola i le vai ma fa'atupuina ai 'sone oti' tetele e le mafai ona ola ai le tele o ituaiga. O nisi nitrogen foi e liua i le kesi ammonia, lea e fesoasoani i le fa'aleagaina o le vai ma le fa'aitiitia o le ozone. O nei mea filogia e mafai fo'i ona fa'amata'u ai le soifua maloloina o tagata e ala i le fa'aleagaina o tatou sapalai vai.
O se Fa'afefiloi o Mea Fa'aleagaina
O fa'ato'aga fale ga'oiga e le na'o le tu'u atu o le nitrogen ma le phosphorus - latou te maua ai foi 'ona 'ona e pei o le E. coli, u'amea mamafa, ma vaila'au fa'ato'aga, e fa'apea ai le soifua maloloina o tagata, manu, ma meaola fa'anatura.
O le fa'ato'aga o fa'ato'aga e le lelei tele - e fa'aaogaina ai le tele o punaoa a'o le'i maua ai le tele o mea'ai e mafai ona fa'aaogaina. [12]
O faiga faʻatoʻaga faʻataʻitaʻi faʻataʻunuʻu e faʻaaogaina le tele o vai, saito, ma le malosi e gaosia ai aano o manu, susu, ma fuamoa. E le pei o metotia faʻaleaganuu e lelei le liua o mutia ma mea e totoe mai faʻatoʻaga i meaʻai, o faʻatoʻaga fale gaosi oloa e faʻalagolago i meaʻai e tele le malosi ma tuʻuina atu se toe faʻafoʻi maualalo i tulaga o le malosi o meaʻai e mafai ona faʻaaogaina. O lenei le paleni e faʻaalia ai se le atoatoa tele i le fatu o le gaosiga o manu faʻapisinisi.
Lelei Lelei o Porotini
O manu fa'ato'aga fale ga'oiga e 'ai tele tele fafaga, ae tele naua le gau o lenei mea e liua i le malosi mo le gaioi, vevela, ma metabolism. O su'esu'ega ua fa'aalia ai o le fa'atupuina o le tasi kilokalama o aano o manu e mafai ona mana'omia ai le tele kilokalama o fafaga, ma avea ai le faiga e le aoga mo le gaosiga o porotini.
Mana'oga mamafa i Punaoa Fa'alenatura
O faatoaga fale gaosi oloa e faʻaaogaina le tele o fanua, vai, ma le malosi. O le gaosiga o manu e faʻaaogaina e uiga i le 23% o le vai faʻatoʻaga—pe tusa ma le 1,150 lita i le tagata i le aso. E faʻalagolago foi i faʻasologa o fetilisi ma vailaʻau faʻasaina, faʻamaʻi ai meaʻa aoga e pei o le nitrogen ma le phosphorus e mafai ona faʻaaogaina lelei e toto ai le tele o meaʻai lelei.
Tapula'a o Punaoa Maualuga
O le faaupuga "maualuga" e faasino i le taimi e oo atu ai sapalai o punaoa taua e le mafai ona toe faafouina e pei o le suauu ma le phosphorus - e taua uma mo le faatoaga oloa - oo atu i le maualuga ma amata ona pa'ū. E ui ina le mautinoa le taimi tonu, o nei mea e iu lava ina seasea. Talu ai e fa'atumauina i ni nai atunu'u, o lenei seasea e fa'atupu ai ni tulaga lamatia mata'utia mo atunu'u e fa'alagolago i fa'aulufalega.
E pei ona fa'amaonia e su'esu'ega fa'asaienisi
O le povi fa'ato'aga fale ga'o e mana'omia ai le fa'aluaina o le malosi o le suau'u fa'afefiloi e pei o le povi ua fafaga i le vao.
O le fa'ato'aga o manu e tusa ma le 14.5% o tatou fa'aosoina o kasa e fa'afefe ai le lalolagi.
O le fa'aopoopoina o le vevela, suiga o timuga, ma oneone eleele e ono fa'aitiitia ai fua o le tasi tolu i le teropika ma subtropics, lea o la'au e lata i le maualuga o le vevela.
O aga o lo'o iai nei e fautua mai ai o le fa'alauteleina o fa'ato'aga i le Amazon mo le fafagaina ma fa'ato'aga o le a va'aia ai le 40% o lenei vaomatua ma'ale'ale, mama o le a fa'aleagaina i le 2050.
O le fa'ato'aga o fa'ato'aga e fa'aleagaina ai le ola o isi manu ma la'au, fa'atasi ai ma a'afiaga e aofia ai le fa'aleagaina, fa'aleagaina o vaomatua ma suiga o le tau.
O nisi o faʻatoʻaga tetele e mafai ona maua mai le tele o otaota nai lo le faitau aofaʻi o tagata o se aai tele a Amerika.
O fa'ato'aga o manu e maua ai le silia ma le 60% o tatou ammonia fa'alalau i le lalolagi.
I le averesi, e mana'omia le 6kg o polotini mai la'au e fa'atupu ai le 1kg o polotini a manu.
E mana'omia le sili atu i le 15,000 lita vai e fa'atupu ai le averesi kilo o povi. E fa'atusatusa lea i le 1,200 lita mo le kilo o sana ma le 1800 mo le kilo o falesi.
I totonu o le US, fa'ato'aga fa'aaogaina vaila'au e fa'aaogaina ai le tutusa o le 1 paelo o le suau'u i le malosi e fa'atupu ai le 1 tone o le maize - o se vaega tele o mea'ai a manu.
Aafiaga o le Si'omaga o Fa'ato'aga Fa'apisinisi I'a
Mea'ai i'a
I'ga o le sami e pei o le salmon ma prawns e mana'omia le fafagaina o mea'ai e maua ai le tele o i'a ma suau'u o i'a, maua mai i'a vao - o se faiga e fa'aitiitia ai le ola o le sami. E ui ina iai ni mea e sui ai e fa'avae i luga o le soya, ae o le fa'ato'aga fo'i e mafai ona afaina ai le si'omaga.
Fa'aleagaina
O mea'ai e le'i 'aina, otaota o i'a, ma vaila'au o lo'o fa'aaogaina i le fisiga tele o i'a e mafai ona fa'aleagaina ai vai o loo siomia ai ma le fola o le sami, e fa'aleagaina ai le lelei o le vai ma fa'aleagaina ai foi siosiomaga o le sami lata ane.
Parasite ma le sosolo o faamai
Fa'ama'i ma parasite i i'a fa'ato'aga, e pei o le sami lice i salmon, e mafai ona sosolo atu i i'a vao lata ane, ma fa'amata'u ai lo latou soifua maloloina ma ola.
I'a e sola mai fa'ato'aga e a'afia ai faitau aofa'i o i'a vao
I'a fa'ato'aga e sola e mafai ona fa'afefiloi ma i'a vao, ma maua mai ai fanau e le fetaui lelei mo le ola. Latou te tauva foi mo mea'ai ma punaoa, ma fa'aopoopo ai le mamafa i luga o faitau aofa'i o i'a vao.
Fa'aleagaina o Nofoaga
O le fisiga tele o i'a e mafai ona taunuu atu ai i le faaleagaina o siosiomaga e vaivai, aemaise lava pe a faamamaina vaega o le gataifale e pei o vaomatua o mangrove mo le faatoaga o i'a. O nei nofoaga e iai se sao taua i le puipuia o gataifale, faamamaina vai, ma lagolagoina le eseesega o meaola. O le aveeseina e le gata ina faaleagaina ai le ola o le sami ae faaitiitia ai foi le malosi faanatura o siosiomaga o le gataifale.
Ova o fagogota ma lona Aafiaga i luga o le Ecosystems o le Sami
Ova o Fagogota
O le alualu i luma o tekonolosi, o le siitaga o manaoga, ma le leaga o le pulega ua taunuu atu ai i le mamafa o le fisiga, e mafua ai ona tele naua le pa'u o le faitau aofa'i o i'a - e pei o le cod, tuna, sharks, ma ituaiga o i'a i le loloto o le sami - e pa'u'u pe malepe.
Fa'aleagaina o Nofoaga
Meafaigaluega fagogota mamafa pe tele e mafai ona afaina ai le si'omaga, aemaise le auala e pei o le dredging ma le pito i lalo o le sami e fa'aleagaina ai le fogafale o le sami. E matua'i afaina ai nofoaga ma'ale'ale, e pei o nofoaga o le coral i le loloto o le sami.
Bycatch o ituaiga e faigofie ona fa'aleagaina
O metotia o le fisiga e mafai ona pu'e ma faaleagaina ai manu fe'ai e pei o albatrosses, sharks, dolphins, turtles, ma porpoises, e lamatia ai le ola o nei ituaiga e vaivai.
Fa'ate'a
O le pu'eina o i'a, po'o le bycatch, e aofia ai le tele o manu o le sami e le o fa'atatau i latou e pu'eina i le taimi o le faigafaiva. O nei meaola e masani ona le mana'omia ona e la'itiiti, leai se tau maketi, po'o le pa'ū i fafo atu o tapula'a fa'aletulafono. Ae paga lea, o le tele o latou e to'lia'i i totonu o le sami manu'a po'o le oti. E ui lava o nei ituaiga e le o se mea lamatia, o le maualuga o le aofa'i o manu ua lafoa'i e mafai ona fa'alavelave ai le paleni o fa'anatura o le sami ma fa'aleagaina ai le fafagaina o le web. E le gata i lea, fa'atupula'ia le fa'atinoga o le lafoa'i pe a o'o atu i'a i latou tapula'a fa'aletulafono ma tatau ona fa'asa'oloto le tele o i'a, ma fa'ateleina ai le soifua maloloina o le sami.
Ola Faamalolosi [13]
O le tala lelei o le mafai ona tatou faaitiitia a tatou aafiaga leaga i le siosiomaga e ala i le tuu ese o manu mai o tatou ipu. O le filifilia o se taumafa e le faaleagaina manu e fesoasoani e faatapulaa le faaleagaina o le siosiomaga e ala i le faatoaga o manu.
I aso uma, e sefe e se tasi vegan pe a ma le:
Tasi le Ola o le Manu
4,200 Lita o Suavai
2.8 mita faatafafa o Vaomatua
Afai e mafai ona e faia lena suiga i le aso e tasi, mafaufau i le eseesega e mafai ona e faia i le masina, le tausaga — po'o le olaga atoa.
E fia ola o le a e tautinoga e faasaoina?
Faʻamatalaga
[1] https://openknowledge.fao.org/items/e6627259-7306-4875-b1a9-cf1d45614d0b
[2] https://wwf.panda.org/discover/knowledge_hub/where_we_work/amazon/amazon_threats/unsustainable_cattle_ranching/
[3] https://www.fao.org/family-farming/detail/en/c/1634679
https://openknowledge.fao.org/server/api/core/bitstreams/a85d3143-2e61-42cb-b235-0e9c8a44d50d/content/y4252e14.htm
[4] https://drawdown.org/insights/fixing-foods-big-climate-problem
[5] https://en.wikipedia.org/wiki/Water_footprint#Water_footprint_of_products_(agricultural_sector)
[6] https://ourworldindata.org/land-use-diets
[7] https://www.fao.org/4/a0701e/a0701e00.htm
[8] https://www.unep.org/news-and-stories/press-release/our-global-food-system-primary-driver-biodiversity-loss
[9] https://en.wikipedia.org/wiki/Environmental_impacts_of_animal_agriculture#Climate_change_aspects
[10] https://en.wikipedia.org/wiki/Environmental_impacts_of_animal_agriculture#Biodiversity
https://link.springer.com/article/10.1007/s11625-023-01326-z
https://edition.cnn.com/2020/05/26/world/species-loss-evolution-climate-scn-intl-scli/index.html
[11] https://en.wikipedia.org/wiki/Environmental_impacts_of_animal_agriculture#Effects_on_ecosystems
https://en.wikipedia.org/wiki/Environmental_impacts_of_animal_agriculture#Air_pollution
https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2013JTEHA..76..230V/abstract
[12] https://en.wikipedia.org/wiki/Environmental_impacts_of_animal_agriculture#Resource_use
https://web.archive.org/web/20111016221906/http://72.32.142.180/soy_facts.htm
https://openknowledge.fao.org/items/915b73d0-4fd8-41ca-9dff-5f0b678b786e
https://www.mdpi.com/2071-1050/10/4/1084
[13] https://www.science.org/doi/10.1126/science.aaq0216
https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0022316623065896?via%3Dihub
https://link.springer.com/article/10.1007/s10584-014-1104-5
https://openknowledge.fao.org/server/api/core/bitstreams/c93da831-30b3-41dc-9e12-e1ae2963abde/content
Fa'aleagaina o le Siosiomaga
Ese'ese o le Ola i le Sami
Leiloaina o le Eseesega o Mea Ola
Tapuni popup
Suavai ma le Eleele
Ta'ofiina o Vaomatua ma Nofoaga
Fa'amasinoga a le Malo ma Faiga
Talu ai nei
A'o fa'atupula'ia le faitau aofa'i o tagata i le lalolagi, e fa'atupula'ia fo'i le mana'omia o mea'ai. O se tasi o puna'aga o polotini...
Faatasi ma le fa'atupula'ia o le silafia i le a'afiaga leaga o o tatou masaniga i aso uma i le siosiomaga ma le manuia o manu, amio...
O le fa'ato'aga o manu ua avea ma vaega taua o le tagata mo le faitau afe o tausaga, e maua ai se puna'ai taua o mea'ai...
I le avea ai ma se sosaiete, ua leva ona fautuaina i tatou e 'ai se taumafa paleni ma 'ese'ese e fa'atumauina le soifua maloloina atoa...
Fa'ato'aga fa'apisinisi, e lauiloa foi o fa'ato'aga alamanuia, ua avea ma auala autu o le gaosiga o mea'ai i le tele o atunu'u i...
Talofa, e fiafia i manu ma tagata e popoto i le si'omaga! O le aso nei, o le a tatou su'esu'eina se mataupu e atonu e le o...
Fa'aleagaina o le Siosiomaga
A'o fa'atupula'ia le faitau aofa'i o tagata i le lalolagi, e fa'atupula'ia fo'i le mana'omia o mea'ai. O se tasi o puna'aga o polotini...
O le fa'ato'aga o manu ua avea ma vaega taua o le tagata mo le faitau afe o tausaga, e maua ai se puna'ai taua o mea'ai...
Fa'ato'aga fa'apisinisi, e lauiloa foi o fa'ato'aga alamanuia, ua avea ma auala autu o le gaosiga o mea'ai i le tele o atunu'u i...
Talofa, e fiafia i manu ma tagata e popoto i le si'omaga! O le aso nei, o le a tatou su'esu'eina se mataupu e atonu e le o...
O le sami e ufiufi atu i le 70% o le fogā'ele'ele ma o le fale i se 'ese'ese 'oloa o le ola vai. I...
O suiga o le tau o se tasi o lu'itau sili ona taua o lo tatou taimi, ma taunuuga mamao mo le siosiomaga ma...
n
Fa'ato'aga fa'apisinisi, e lauiloa foi o fa'ato'aga alamanuia, ua avea ma auala autu o le gaosiga o mea'ai i le tele o atunu'u i...
O le sami e ufiufi atu i le 70% o le fogā'ele'ele ma o le fale i se 'ese'ese 'oloa o le ola vai. I...
O le Nitrogen o se elemene taua mo le ola i le Lalolagi, e faia se sao taua i le tuputupu ae ma le atina'eina o la'au...
O fa'ato'aga fale ga'o'i, o se metotia fa'apisinisi maualuga ma fa'amamafa o le fa'atupuina o manu mo le gaosiga o mea'ai, ua avea ma popolega tele o le si'osi'omaga....
O la tatou faiga o mea'ai i le taimi nei e nafa ma le maliu o le silia ma le 9 billion o manu i le tausaga. Ae ui i lea, o lenei mea mata'utia...
Fa'afouina ma Fo'iga
A'o fa'atupula'ia le faitau aofa'i o tagata i le lalolagi, e fa'atupula'ia fo'i le mana'omia o mea'ai. O se tasi o puna'aga o polotini...
Faatasi ma le fa'atupula'ia o le silafia i le a'afiaga leaga o o tatou masaniga i aso uma i le siosiomaga ma le manuia o manu, amio...
I le avea ai ma se sosaiete, ua leva ona fautuaina i tatou e 'ai se taumafa paleni ma 'ese'ese e fa'atumauina le soifua maloloina atoa...
I tausaga talu ai nei, o le manatu o fa'ato'aga feavea'i, e ta'ua foi o aano o manufasi, ua maua ai le tele o le gauai atu o se mea e ono...
A'o fa'ateleina le faitau aofa'i o le lalolagi ma fa'ateleina le mana'omia o mea'ai, o lo'o feagai le alamanuia fa'ato'aga ma le mamafa ogaoga...
O faifaʻatoʻaga fale gaosi oloa, o se metotia o faʻatoʻaga faʻataʻuni a manu, ua leva ona fesoʻotaʻi atu i le tele o faʻafitauli o le siʻomaga ma le amio, ae tasi...
